HRP970643A2 - Lower part of the manhole and a mould for the production of lower parts of the manholes - Google Patents

Description

Izum se odnosi na donji dio okna iz betona ili sličnog materijala, s plaštom, s najmanje dva otvora predviđena u plaštu i s žlijebom koji te otvore međusobno povezuje, nastalim od istaka u temeljnoj ploči, pri čemu se na gore okrenutoj površini temeljne ploče, koncentrično prema osi donjeg dijela okna, nalazi u osnovi šupljina u obliku konusa.

Donji dijelovi okna su sastavni dijelovi okna, to su građevne izvedbe za odvodni kanal položen u zemlji ili odvodni kanal za otpadnu vodu položen u zemlji. Okna služe prije svega za provjetravanje i ozračivanje, kontrolu, održavanje i čišćenje i ako je potrebno za prihvat uređaja za podizanje odpadne vode, za spajanje, kao i za promjenu smijera, nagiba i promjera kanala. Okna se sastavljaju od prstenastih gotovih dijelova (iz betona ili sl.) sa spojnicama,, pri čemu je najdonji dio okna, donji dio okna s dnom. Donji dijelovi okna se sastoje od temeljne ploče (dno), žlijeba, kao i ulaznog i izlaznog otvora na krajevima istog.

Žlijeb ima od ulaza prema izlazu nagib, da bi se i kod malo vode spriječilo stajanje vode u žlijebu donjeg dijela okna. Postoje donji dijelovi okna s ravnim žlijebom i donji dijelovi okna, kod kojih ulaz i izlaz ne leže dijametralno suprotno, tako da to rezultira kutnim ili savinutim žlijebom. Žlijebovi, koji u donjim dijelovima okna povezuju ulazni otvor s izlaznim otvorom, obično se izrađuju naknadno u gotovom, osim žlijeba donjem dijelu okna, dakle u građevnom elementu s prema gore okrenutom ravnom temeljnom pločom. To nije samo veliki utrošak rada, nego se dobije i loša, ne monolitna izrada donjeg dijela okna.

Donji dio okna na početku opisane vrste je poznat iz FR-2 623 536 A. Kod donjeg dijela okna prema FR-2 623 536 A je ploha dna donjeg dijela okna koja okrenuta prema gore konusno oblikovana. U dnu su predviđene istake koje tvore žlijeb, koje vode prema otvorima u zidu donjeg dijela okna. Pri konstrukciji prema FR-2 623 536 A konusna šupljina nije dio žlijeba, jer taj nastaje isključivo istakama koje vode prema otvorima. Time nastaju - to vrijedi isto za donji dio okna, koji se može izraditi u obliku prema US-5 413 307 A, - štetni bridovi u predjelu žlijeba.

Temeljni zadatak izuma je izraditi takav donji dio okna, koji se može izraditi u jednoj radnoj fazi i koji ima pogodno oblikovani žlijeb izmedu ulaznog otvora i izlaznog otvora, takoder i kad ti medusobno s obzirom na os donjeg dijela okna ne leže dijametralno suprotno.

Prema izumu, taj će se zadatak kod donjeg dijela okna gore opisane vrste riješiti tako, da konusna šupljina donjeg dijela okna zajedno s istakama koje idu od nje i prema otvorima plašta donjeg dijela okna tvore žlijeb donjeg dijela okna i da donji dio konusne šupljine leži na istoj visini kao i najniža točka istake, koje vode prema otvorima u plaštu donjeg dijela okna.

Pri izgradnji donjeg dijela okna prema izumu konusna šupljina, budući da ona seže do najniže točke istaka, koje vode do dovodnih otvora i do odvodnih otvora, tvori s njima zajedno žlijeb tako da, drugačije nego štoje to sadašnje stanje tehnike, bez poteškoća struja tekućina prolazi kroz donji dio okna bez smetajućih bridova. Usprkos tome donji dio okna prema izumu, može se izraditi ujednom dijelu iz betona ili sL, tako da otpada, prema uobičajenom stanju tehnike, standardno naknadno betoniranje žlijeba.

Donji dio okna prema izumu obilježen je u izvedbenom obliku time, da je šupljina na svojem najnižem dijelu splošteno izrađena. Kod donjeg dijela okna prema izumu može se alternativno i s prednosću predvidjeti, da je šupljina na najnižem dijelu izrađena zakrivljeno. Pored ovog izvedbenog oblika koji ima prednost moguć je i izvedbeni oblik, kod kojeg je predviđeno, da je šupljina na svojem najnižem dijelu kontinuirano šiljato izrađena.

Ako je šupljina na svojem najnižem dijelu zakrivljeno izrađena, u okvim ovog izuma prednost ima to, da radijus zakrivljenosti najnižeg dijela šupljine je jednako velik kao i radijus na unutra ležećeg kraja otvora. Tako se izbjegavaju negativne promjene oblika i veličina poprečnih presjeka žlijeba. Kao što je uobičajeno, kod donjeg dijela okna prema izumu predviđeno je da istake, koje vode prema otvorima uključujući i središnju os donjeg dijela okna, prolaze radijalno. Proizvodnja donjeg dijela okna prema izumu provodi se posebno jednostavno, ako je predviđeno, da su istake koje vode prema otvorima udubljenja, u obliku žljeba ili utora, otvorene prema gore. Istu prednost pmža izvedbeni oblik donjeg dijela okna prema izumu, kod kojeg je predviđeno, da su istake, koje vode od šupljina prema otvorima u svojem gornjem dijelu ograničene sa dvjema međusobno paralelnim, ravnim plohama.

Za izradu istaka koje vode do otvora u plaštu donjeg dijela okna postoje različite mogućnosti. Tako se može predvidjeti, da su istake koje vode od šupljina prema otvorima u njihovom donjem dijelu izvedene spljošteno. Alternativno se može predvidjeti, da su istake, koje vode od šupljina prema otvorima, u njihovom donjem dijelu kontinuirano šiljato izvedene.

U okviru izuma daje se prednost i predviđeno je, da istake, koje vode od šupljina prema otvorima u njihovom donjem dijelu, imaju oblik presjeka u obliku kružnog odsječka. Taj izvedbeni oblik ima posebnu prednost, kada je dodatno predviđeno, daje radijus presjeka u obliku kružnog odsječka istaka, koje vode od šupljine prema otvorima takav, koji je jednako velik kao i radijus unutarnjeg kraja otvora, da se u žlijebu, izrađenom pomoću istaka, prema otvorima u plaštu nalazi kontinuirani prijelaz bez smetajućih bridova.

U izvedbenom obliku donjeg dijela okna prema izumu može se predvidjeti, da unutarnjja površina šupljine prelazi preko naslona u vodeću plohu u slobodnom, gornjem rubu donjeg dijela okna. Prednost pri tome je ta, da je naslon prema osi donjeg dijela okna izveden s padom. Nadalje se može predvidjeti, da je površina, koja vodi prema slobodnom, gornjem rubu donjeg dijela okna, prema gore konično proširena površina u obliku plašta krnjeg stošca. Ti izvedbeni oblici imaju prednost, da voda koja ulazi u okno ne ostaje na prema gore okrenutim plohama donjeg dijela okna, već teče prema dolje kroz njezin žlijeb.

Izum se odnosi nadalje na oblik za proizvodnju donjih dijelova okna iz betona ili sličnog materijala u dno-gore-položaju s kalupom za plašt i kalupom za jezrgu, kalupom tijela za žlijeb rasporedenom na kalupu za jezgru za izradu žlijeba i s kalupima umetaka za spojnice za oblikovanje najmanje jednog ulaznog otvora i najmanje jednog izlaznog otvora u zidu donjeg dijela okna, koji su postavljeni na kalupu tijela za žlijeb na njegovim od kalupa za jezgru okrenutnim plohama, pri čemu kalup za jezgru za oblikovanje dna donjeg dijela okna koji se izrađuje ima dio u obliku polukugle - odnosno kugline kalote, i pri čemu kalup tijela za žlijeb ima dva dijela bočnog zida, koji vode prema kalupu za jezgru, i koji su u upotrebnom položaju gore povezani s dijelom zida.

Za proizvodnju donjih dijelova okna primjenjuju se kalupi, koji imaju kalup za plašt i u njemu obuhvaćen cilindrični kalup za jezgru, pri čemu se između kalupa za jezgru i kalupa za plašt stavljaju umetci za spojnicu, da bi se odredili uljev i izljev. Nadalje je predviđen podložni prsten, da bi se na slobodnom, u upotrebnom položaju donjeg dijela okna, postigla postepena izgradnja gornjeg ruba, pomoću kojeg se može povezati donji dio okna s prstenom okna koji leži iznad njega.

Kod ovih kalupa se prazni prostor između kalupa za plašt i kalupa za jezgru izlije s mokrim ili zemljano-mokrim betonom i ako je potrebno prodrma. Poslije skrućivanja betona kalup se odstrani i poslije okretanja sirovog donjeg dijela okna ručno ubetonira žlijeb.

Već je bilo predloženo, na skraćenom cilindričnom kalupu za jezgru na ravnoj površini poklopca iste pričvrsti kalup tijela za žlijeb i predvidi jedan drugi okrenuti kalup tijela za žlijeb. Okretanjem drugog kalupa tijela za žlijeb mogu se proizvoditi donji dijelovi okna, koji nemaju međusobno dijametralno suprotno ležeće uljeve i izljeve. Mana tog poznatog izvedbenog oblika (proizvođač H. Niemeyer Sohne GmbH & Co KG in Horstel) (BRD) je, da se donji dijelovi okna proizvedeni tim poznatim kalupom u predjelu cilindričnog nosača za pomični kalup tijela za žljeb moraju naknadno puniti betonom, pri čemu se u žlijeb mora postaviti oplata i izbetonirati.

Kalup gore opisane vrste kod proizvodnje donjih dijelova okna je poznat iz US-5 413 307 A. Kod US-5 413 307 A kalup za jezgru ima u biti kuglasto-kalotno zaobljeni gornji kraj, madaje u principu izrađen u obliku cilindričnog plašta. Nadalje je kod izvedbe prema US-5 413 307 A predviđen jedan jedini kalup tijela za žlijeb, koji se nalazi isključivo u predjelu zaobljenog kraja kalupa za jezgru. Zbog toga štoje kalup tijela za žlijeb kod US-5 413 307 A s kalupom za jezgru zavaren, kod US-5 413 307 A se ne pruža nikakva mogućnostjedan te isti kalup za jezgru primjeniti ne samo za ravni nego i za kutni odnosno savinuti žlijeb. Za ovo su potrebni posebni kalupi zajezgre.

Izum ima još jedan zadatak, a to je predočiti takav kalup, kod čije primjene nije potrebno naknadno betoniranje žlijeba u donjem dijelu okna i da se po mogućnosti izbjegnu potrebne izmjene kalupa tijela za žlijeb vezano sa sadašnjim tehničkim mogućnostima.

Taj će se zadatak prema izumu riješiti kod kalupa gore opisane vrste tako, da kalup za jezgru ima u upotrebnom položaju kalupa u predjelu polukugle odnosno kugline-kalote koji se dolje nastavlja u predio plašta krnjeg stošca, koji se širi prema dolje, da se kalup tijela za žlijeb za izradu žlijeba sastoji iz najmanje od dva kalupa tijela za žlijeb, koji sa svojim bočnim dijelovima zida prijanjaju ne samo na predjelu oblika polukugle odnosno predijelu oblika kugline-kalote nego i na predjelu plašta krnjeg stošca kalupa za jezgru, i da su ti u upotrebnom položaju kalupa poredani u najgornjem proizvodnom položaju kalupa tijela za žlijeb u predjelu gornjeg kraja predjela polukugle odnosno kugline-kalote kalupa za jezgre.

Ovim izumom se daje na raspolaganje kalup za proizvodnju donjih dijelova okna, kod kojih se žlijeb ne mora naknadno betonirati.

U jednom izvedbenom obliku izuma predviđeno je, da se na kraju s većim promjerom kalupa za jezgru priključi jedan u biti cilindrični dio kalupa za jezgru, pri čemu se između kalupa za jezgru i toga u biti cilindričnog dijela nalazi pripadajući, prstenasti vezni dio nagnut prema osi kalupa za jezgru.

S ovim izvedbenim oblikom može se izraditi donji dio okna, čiji je u upotrebnom položaju gornji kraj posebno pogodno oblikovan za priključenje daljnjih dijelova okna, primjerice prstena okna.

Prema prijedlogu izuma može se predvidjeti, da su kalupi umetka za spojnice nasuprot kalupima tijela za žlijebove gibljivi, prije svega pomični. S tim izvedbenim oblikom, kalupa prema izumu mogu se kalupi umetaka za spojnice postaviti u odgovarajući povoljni ili potrebni položaj.

Izmjena kalupa umetaka za spojnice provodi se posebno jednostavno, kada su prema prijedlogu izuma kalupi umetakaza za spojnice rastavljivo pričvršćeni na kalup tijela za žlijeb. Prednost je u tome, da su kalupi umetaka za spojnice pričvršćeni pomoću utičnog spoja na kalupu tijela za žlijeb.

Ako je prema prijedlogu izuma predviđeno, da su dijelovi bočnog zida kalupa tijela za žlijeb međusobno paralelni i da je dio zida koji povezuje bočne zidove zakrivljen, dobije se posebno pogodan oblik žlijeba s obzirom na strujanje.

U izvedbenom obliku prema izumu je predviđeno, da su kalupi tijela za žlijeb u tlocrtu, tj. u radnom položaju kalupa gledano odozgo, savinuti. S takvim izvedbenim oblikom mogu se proizvesti donji dijelovi okna, čiji žlijeb nije ravan negoje zakrivljen.

Ako žlijeb treba ravno izraditi u kalupu prema izumu u proizvedenom donjem dijelu okna, prednost ima izvedbeni oblik, kod kojega je predviđeno, da je kalup tijela za žlijeb u nacrtu, tj. u radnom položaju kalupa gledano odozgo, ravno oblikovan.

Izvedbeni oblik kalupa prema izumu kojemu se daje prednost obilježen je time, da se položaji kalupa tijela za žlijeb mogu međusobno mijenjati. Tim izvedbenim oblikom mogu se proizvesti donji dijelovi okana, kod kojih ulazni otvor prema izlaznom otvoru može prema izboru biti dijametralno ili ne dijametralno nasuprotno položen. Taj izvedbeni oblik ima prednost, što je jedan kalup tijela za žlijeb čvrsto, a drugi kalup tijela za žlijeb pomično postavljen.

U daljnjoj izradi tog izvedbenog oblika može se prema jednom prijedlogu izuma predvidjeti, da se pomični kalup tijela za žlijeb naslanja i vodi na koničnom dijelu kalupa za jezgru s uglavnom cilindrično oblikovanim veznim prstenastim međudijelom. Postavljanje pomičnog kalupa tijela za žlijeb u željeni položaj provodi se vrlo jednostavno, ako je prema izumu predviđeno, da je u međudijelu predviđen savinuti prorez, koji se pričvrsnim vijcima prićvršćuje za pomični kalup tijela za žlijeb.

Da se spriječi neželjeni izlaz materijala, iz donjeg dijela okna, koji se izrađuje s kalupom prema izumu, pomoću savinutog proreza, može se prema jednom prijedlogu izuma predvidjeti, da se sa strane kalupa tijela za žlijeb na površinu prstena polože klizni limovi u obliku prstenastog razdjelnog kruga, koji pokrivaju dijelove proreza koji nisu pokriti s kalupom tijela za žlijeb.

U jednom izvedbenom obliku kalupa prema izumu predviđeno je, da su pročelja kalupa tijela za žlijeb, okrenuta od kalupa za jezgru, usmjerena paralelno prema osi kalupa za jezgru. Tako se na jednostavan način otvara mogućnost, izrade donjih dijelova okna, čiji je bočni zid u predjelu kalupa tijela za žlijeb usmjeren paralelno prema osi donjeg dijela okna.

Prilagodavanje kalupa prema izumu na različite donje dijelove okna provodi se vrlo jednostavno, akoje predviđeno, da je kalup za jezgru najmanje jednom podijeljen. Pri tome je prednost, ako se gornji dio oblikovan kao polukugla ili kalota može na donjem dijelu oblikovanom kao krnji stožac kalupa za jezgru zamijeniti i/ili ako je obrnuto poredano. Kod ovog izvedbenog oblika kalup prema izumu je od prednosti, da je najmanje jedan kalup tijela za žlijeb pričvršćen na gornjem dijelu klupa za jezgru i time pomičan prema drugom kalupu tijela za žlijeb, prije svega je zaokretljiv. Tako se mogu međusobni položaji kalupa tijela za žlijeb vrlojednostavno postaviti.

Da bi se međusobni položaj kalupa tijela za žlijeb učvrstio u željenom položaju, može se prema jednom prijedlogu izuma predvidjeti, da se za učvršćenje gornjeg dijela kalupa za jezgru na donji dio istoga predvidi zatezna naprava. Prednost pri tome je ta, da zatezna naprava ima zatezni vijak, zatezni cilindar, elektromagnetsko zatezno sidro ili tome sl. Pri tome postoji u okviru izuma također mogućnost, da se za relativno zakretanje razmaka kalupa za jezgru predvidi motorni pogon. Pri tome je od prednosti, ako se primjeni motorni pogon Ritzel-zubčane letve, motor sa stlačenim medijem, i tome sl.

Prednost kalupa prema izumu je taj, da je kalup za jezgru dva puta podijeljen. Tako se prošimju mogućnosti prilagođavanja kalupa na izgradnju donjeg dijela okna. Ako je kalup za jezgru kalupa prema izumu najmanjejedan put podijeljen, to ima u okviru izuma prednost, da je donji dio koničnog dijela kalupa za jezgru povezan s uglavnom cilindrično oblikovanim dijelom, da je na srednjem dijelu raspoređen jedan kalup tijela za žlijeb, a na gornjem dijelu drugi kalup tijela za žlijeb.

Kod kalupa prema izumu mogu se kalupi tijela za žlijeb pričvrstiti na kalup za jezgru pomoću utičnih veza ili pomoću zavarenih spojeva. Prva varijanta ima prednost, ako kalupi tijela za žlijeb trebaju biti izmjenjivi.

Ako se pomoću kalupa prema izumu izrađuju donji dijelovi okna, koji imaju više od jednog ulazonog otvora ili izlaznog otvora, premajednom prijedlogu izuma predviđeno je, da su na kalupu za jezgru poredana više nego dva, prvenstveno tri kalupa tijela za žlijeb.

Ako je prema daljnjem prijedlogu izuma predviđeno, da su gornje, prema stropu donjeg dijela okna koje se izrađuje, krajnje plohe kalupa tijela za žlijeb okrenute prema osi kalupa sa jezgrom odgovarajuće nagnute prema nagibu žlijeba u donjem dijelu okna koji se izrađuje, potreban nagib žlijeba se postiže bez naknadne obrade.

Da bi se položaj kalupa umetka za spojnice prilagodio danom slučaju, prema prijedlogu izuma predviđeno je, da su plohe kalupa tijela za žlijeb okrenute prema kalupu umetka za spojnice izrađene u obliku kugle odnosno u obliku kugline kalote i da su priključni elementi kalupa tijela za žlijeb suprotno isto izrađeni, tako da su kalupi umetka za spojnice nasuprot kalupima tijela za žlijeb pokretljivi poput kugličnog zgloba. Daljnje pojedinosti i prednosti izuma biti će vidljive iz narednog opisa, i na crtežima prikazanim iscrpnim primjerima donjih dijelova okna i kalupa za izradu donjih dijelova okna prema izumu.

Prikazano je na:

Slici 1 poznati donji dio okna u aksijalnom presjeku;

Slici 2 donji dio okna u presjeku prema crti II-II u slici 1;

Slika 3 poznati donji dio okna u aksijalnom presjeku s međusobno dijametralnim ulaznim otvorom i izlanim otvorom koji ne leže jedan nasuprot drugoga;

Slika 4 donji dio okna iz slike 3 u presjeku prema crti IV-IV u slici 3;

Slika 5 donji dio okna sa slike 3 s ubetoniranim žlijebom;.

Slika 6 prvi izvedbeni oblik donjeg dijela okna prema izumu u aksijalnom presjeku, pri čemu lijeva polovica prikazuje iz slike 6 presjek okomit prema osi ulaznog odnosno izlaznog otvora, a desna polovica iz slike 6 presjek paralelan osi ulaznog odnosno izlaznog otvora;

Slika 7 presjek uzduž linije VII-VII iz slike 6 s ulaznim i izlaznim otvorom s različitom nazivnom širinom;

Slike 8 i 9 drugi izvedbeni oblik donjeg dijela okna prema izumu u pogledu onome koji odgovara slikama 6 i 7;

Slike 10 i 11 treći izvedbeni oblik donjeg dijela okna prema izumu u pogledu kao onom na slikama 6 i 7;

Slika 12 poznati kalup za proizvodnju donjih dijelova okna;

Slika 13 poznati kalup za proizvodnju donjih dijelova okna, s umetkom za spojnicu;

Slika 14 do 16 u različitim pogledima poznatog kalupa za jezgru za kalupe za proizvodnju donjih dijelova okna (Firma Niemeyer);

Slika 17 shematski prikaz prvog izvedbenog oblika kalupa prema izumu;

Slika 18 kalup za jezgru u kalupu iz slike 17 u tlorisu;

Slika 19 presjek uzduž crte XIX-XIX u slici 18;

Slika 20 kalup tijela za žlijeb s odvojivim kalupom umetka za spojnice;

Slika 21 kalup za jezgru kalupa prema izumu u nekom dmgom izvedbenom obliku;

Slika 22 daljnji izvedbeni oblik kalupa za jezgru kalupa prema izumu;

Slika 23 jedan dmgi izvedbeni oblik kalupa za jezgru kalupa prema izumu;

Slika 24 kalup za jezgru u tlocrtu iz slike 23;

Slika 25 detalj kalupa za jezgru iz slika 23 i 24;

Slika 26 izvedbeni oblik kalupa prema izumu;

Slika 27 izvedbeni oblik kalupa prema izumu;

Slika 28 tlocrt kalupa za jezgru kalupa prema izumu;

Slika 29 kalup za jezgru iz sliku 27 u razvijenom prikazu;

Slika 30 jedan drugi izvedbeni oblik kalupa za jezgru;

Slika 31 tlocrt jako shematiziranog prikaza kalupa za jezgru kalupa prema izumu;

Slika 32 razvijeni prikaz kalupa za jezgru izvedbenog oblika kalupa prema izumu;

Slika 33 bokocrt jednog dijela kalupa prema izumu s kalupom tijela za žlijeb i s kalupom umetka za spojnice; i

Slika 34 tlocrt za sliku 33.

Poznati donji dio okna prikazan u slikama 1 i 2, sastoji se od temeljne ploče 2 i plašta 3. U plaštu 3 su na slikama 1 i 2 prikazani izvedbeni oblici kod kojih su predviđeni međusobno dijametralno suprotno ležeći ulazni otvor 5 i izlazni otvor 6. Između ulaznog otvor 5 i izlaznog otvora 6 je predviđen žlijeb 9, čiji temelj ima nagib (mali) od ulaznog otvora 5 prema izlaznom otvoru 6, ako je donji dio okna 1 postavljen na horizontalnu podlogu.

Slike 3 do 5 prikazuju poznati donji dio okna 1 kod kojeg su ulazni otvor 5 i izlazni otvor 6 medusobno pomaknuto smješteni, dakle ne leže jedan nasuprot drugoga s obzirom na os 11 donjeg dijela okna 1.

Pri tome slike 3 i 4 prikazuju žlijeb 9, kojije izveden bez naknadnog betoniranja donjeg dijela okna 1. Plašt 3 poznatog donjeg dio okna 1 nosi na svom gornjem, slobodnom rubu, dogradnju 10 odgovarajuću šiljastom kraju spojnice prstena okna, koja je u prikazanom izvedbenom primjeru jednostavno stupnjevito izgrađena, tako da se prsten okna izgrađen sa odgovarajućom protu-stepenicom bez klizanja u stranu može postaviti na donji dio okna 1.

Donji dio okna 20 prema izumu prikazan na slikama 6 i 7 sastoji se od temeljne ploče 2 i plašta 3, na čijem je gornjem slobodnom rubu predviđena stupnjevita dogradnja 10, pri čemu su u plaštu 3 predviđeni dovodni i odvodni otvori 5 i 6. Nadalje u donjem dijelu okna 20 prema izumu nalazi se žlijeb, koji prolazi od ulaznog otvora 5 prema izlaznom otvom 6. Taj žlijeb 9 ima prema izumu opisane slijedeće posebnosti.

Žlijeb (9) se sastoji od konične šupljine 21, koja se proširuje prema gore npr. u obliku stošca ili krnjeg stošca, koja je raspoređena koncentrično prema osi 11 donjeg dijela okna 20 i od dvije primjerice žlijebaste ili utoraste istake 22, koje izlaze iz te šupljine 21 i vode prema ulaznom otvoru 5 i prema izlaznom otvom 6 u plaštu 3 donjeg dijela okna 2. Površina plašta 3 konične šupljine 21 istovremeno tvori unutarnju površinu 23 plašta 3 donjeg dijela okna 20. Donji kraj konične šupljine 21 leži u istoj visini kao i najniže mjesto (proizvedeno) 24 žiljeba 9, a u prikazanom izvedbenom primjeru izrađena je zaobljeno.

Gornji rub šupljine 21 pruža se iznad, radijalno prema unutra, tj. prema osi 11 donjeg dijela okna 20, nagnute kose površine 25, u koju vodi prema gore proširena ploha 26 plašta 3, koja ide prema gornjem slobodnom rubu donjeg dijela okna 20.

Od srednje, prema osi 11, koncentrične, konične šupljine 21, koja na njenim donjim krajevima može biti izrađena također šiljato ili spljošteno, vode istake 22 prema ulaznom otvom 5 i prema izlaznom otvoru 6. Te, s obzirom na os 11 donjeg dijela okna 20, radijalno prema van pružajuće istake 22, sastoje se od jednog, u izvedbenom primjeru prikazanog savinutog, donjeg dijela 30 (dno) ijednog prema gore otvorenog dijela 31, kojije ograničen s dva međusobno paralelna zida 32.

Donji dio okna 20 prema izumu je građevinski dio izrađen u jednom komadu, u jednoobraznom radnom postupku, primjerice iz betona, čiji se žlijeb 9 sastoji od centrične, konične šupljine 21 i od istaka 22, koje vode od nje prema ulaznom otvoru 5 i prema izlaznom otvoru 6.

Posebnim oblikom šupljine 21 i istaka 22 dobije se pogodan oblik žlijeba 9, kod kojega se kroz te kose unutarnje površine 23 može spriječiti neželjeno sakupljanje vode, kao što se to na plohama pokraj žlijeba 9 kod poznatih prstena okna 1 (pogledaj slike 1 i 2) može dogoditi. Ovim oblikom žlijeba 1 također se može spriječiti, da u donjem dijelu okna 20 prema izumu u predijelu žlijeba 9 zalutaju krute tvari i tome sl. i dovedu do začepljenja.

Donji dio 30 žlijeba 9, kao što je to prikazano na desnoj polovici slike 6, kontinuirano prelazi u unutarnji kraj ulaznog otvora 5 i izlaznog otvora 6. Radijus zakrivljenosti unutarnje površine u donjem predjelu 30 žlijeba 9 odgovara radijusu ulaznog otvora 5 i izlaznog otvora 6. Radijus savinutog, u obliku kalote najnižeg dijela 30 Šupljine 21 izrađen je također tim radijusom.

Na slikama 8, 9 i slikama 10, 11 prikazani su daljnji posebni primjeri izvedbenih oblika donjeg dijela okna 20 prema izumu, koji se od prikazanih izvedbenih primjera u slikama 6 i 7 razlikuju primjerice kroz druge kutove nagiba unutarnje plohe 23 konične šupljine 21.

Vidljivo je, da izgradnja donjeg dijela okna 20 prema izumu dozvoljava različite izvedbene oblike, pri čemu se može zamisliti izvedbeni oblik s međusobno pomaknuto položenim ulaznim otvorom 5 i izlaznim otvorom 6, pri čemu tada središnja ravnina odnosno ravnina simetrije istaka 22 žlijeba 9 stoje međusobno pod kutom, dakle ne treba polaziti od dijametralno nasuprotno ležećih mjesta konične, centrične šupljine 21.

Konstrukcija prema izumu je pogodna i za donje dijelove okna 20 s više od dva otvora u plaštu.

Posebnom izgradnjom žlijeba 9 nisu osigurani samo pogodni odnosi pri strujanju tekućina kroz donje dijelove okna 20, čak i onda ako tekućina (otpadna voda) nosi i krute tvari, nego se otvara i mogućnost, da se donji dio okna 20 uključujući i žlijeb 9 izradi iz betona ili od sl. materijala u jednom jedinom radnom postupku.

Jedan u slikama 12 i 13 prikazan poznati kalup za izradu donjih dijelova okna 1 posjeduje kalup za plašt 111, cilindrični kalup za jezgru 112 s zidom 113 i poklopcem 114. U poklopcu 114 kalupa za jezgru 112 može se predvidjeti uređaj za odzračivanje 115 da bi se olakšao posao odvajanja odljevaka. Na kalupu za omotač 111 su pričvršćeni zakretni svornjaci 116, tako da se kalup oko osi 117 definirane tim zakretnim svornjacima može zakrenuti (donji dijelovi okna su u položaju-dno-gore, i tako betonirani, da je temeljna ploča 2 okrenuta prema gore). Za izradu stepenice na slobodnom rubu zida 3 donjeg dijela okna 1 je predviđen podložni prsten 118. Kalupi umetaka za spojnice 119 se pomoću pridržnih letvica 120 postave na mjesta, na kojima se u gotovom donjem dijelu okna 1 trebaju nalaziti ulazni otvor 5 i izlazni otvor 6.

Donji dijelovi okna 1 izrađeni prema na slikama 12 i 13 prikazanim kalupima još nemaju žlijeb 9, koji se mora tek naknadno izraditi. U tu svrhu se mora za žlijeb 9 izraditi oplata i izbetonirati. To nije samo veliki utrošak vremena, nego se ne dobije monolitna izrada donjeg dijela okna 1.

Na slikama 14 do 16 prikazan je poznati kalup za jezgru 112, kojije izrađen kao cilindrični plašt s poklopcem. Na poklopcu kalupa za jezgru 112 je čvrsto zavaren kalup tijela za žlijeb 121. Dmgi kalup tijela za žlijeb 122 je pričvršćen na cilindrično oblikovanom nosaču kalupa tijela za žlijeb 123 kojije na poklopcu kalupa za jezgru 112 zakretajuće montiran. Poslije skidanja zateznog vijka može se na cilindričnom nosaču 123 pričvršćeni kalup tijala za žlijeb 124 pomaknuti, tako da se pomoću poznatog kalupa za jezgru 112 (proizvađać: Firma Niemayer Sohne & Co KG) može izraditi ravan i savinuti žlijeb 9. Ali kod ovog izvedbenog oblika također je potrebno, da se prostor koji je prvo zauzeo cilindrični nosač kalupa tijela za žlijeb 123 naknadno izbetonira, zbog čega se za žlijeb mora izraditi oplata i ispuniti s betonom. Tako se ne štedi radno vrijeme i ne nastaje jedan u jednom komadu (monolitan) donji dio okna 1.

Kalup 130 prikazan na slici 17 s kalupom za jezgru 131 posjeduje jedan kalup za plašt 132, na čijem kraju je postavljen podložni prsten 118 za izradu stepenice na slobodnom rubu zida donjeg dijela okna. Unutar kalupa za plašt 132 predviđenje kalup za jezgru 131, koji se prema gore stožasto sužava i u prikazanom izvedbenom primjeru završava u gornjem kraju 133 oblikovanom kao kuglasta kalota. Gornji kraj 133 kalupa za jezgru 131 može se izraditi također u obliku polukugle. Na dijelu 134 kalupa za jezgru 131 su poredana dva kalupa tijela za žlijeb 135, koji nose na van stršeće kalupe uložaka za žlijeb 119.

Prijelaz između stožastog dijela 134 kalupa za jezgru 131 i donjeg uglavnom cilindričnog ili (kao štoje pokazano) koničnog dijela 136 izrađen je od prstenastog međutijela 137, koji nagnut prema osi 138 kalupa 130, tako da se u gotovom, izrađenom pomoću kalupa 130, donjem dijelu okna dobije naslon, čije plohe padaju iz vana prema unutra prema dolje, tako da voda koja teče odozgor prema dolje može odtjecati u sredinu donjeg dijela okna 1.

Slika 18 pokazuje kalup za jezgru 130 u tlocrtu s njegovim stožastim dijelom 134 i oba kalupa tijela za žlijeb 135 s kalupima umetaka za spojnice 119. Na slici 19 se iz prikaza prijesjeka kalupa vidi kalup tijela za žlijeb 135. Kalupi tijela za žlijeb 135 mogu biti, kao štoje to u slici 17 naznačeno na svojem gornjem dijelu, izrađeni nagnuto prema osi 138, pri čemu najgornja izvodnica stoji u uspotrebnom položaju koso prema osi 138. To ukazuje da prema njoj definirani žlijeb ima pad od ulaznog otvora prema izlaznom otvoru.

Ako su kalupi tijela za žlijeb 135 na kalupu za jezgru 131 tako poredani da se mogu skinuti, mogu se zamijeniti sa drugačije oblikovanim kalupima tijela za žlijeb 135, tako da se donji dijelovi okna mogu izraditi s različitim promjerima žlijeba ili oblika.

U jednom izvedbenom obliku mogu se na kalupu za jezgru 131 poredati više nego dva kalupa tijela za žlijeb 135, ako se donji dio okna izradi s jednim ulaznim otvorom i dva ili tri izlazna otvora. Kod izvedbenog oblika prikazanog na slici 20 kalupi umetaka za spojnice 119 poredani su tako da ih se može skinuti. Pri tome ima prednost utična veza 140, koja dozvoljava, kalup za jezgru 131 zajedno sa kalupima tijela za žlijeb 135 što je moguće prije, po završetku radnog postupka, izvući iz donjeg dijela okna, pri čemu kalupi umetaka za spojnice 119 ostaju u još sirovom donjem dijelu okna i služe kao podpornji. Taj način rada i taj izvedbeni oblik ima osobitu prednost, ako se donji dijelovi okna izrađuju od zemljano vlažnog betona.

Kalup za jezgru 131 može imati posebno u svojem gornjem kraju odzračni ventil, da bi se olakšao proces skidanja oplata. Na slici 21 prikazanje izvedbeni oblikjednog kalupa za jezgru 131 prema izumu, koji posjeduje već jednom podijeljeni kuglasti dio 134. Pri tome je raspored načinjen tako, da jedan od kalupa tijela za žlijeb 135 pričvršćen na donjem predio 141 koji graniči sa dijelom 136, a dmgi kalup tijela za žlijeb 135 je pričvršćen na gornji predio 142 koji je zakretljiv. Na taj način može se kut između pojedinih kalupa tijela za žlijeb 135 promijeniti, ako se izrađuju donji dijelovi okna, kod kojih ulazni otvor ne leži dijametralno suprotno izlaznom otvoru.

Slika 22 prikazuje izvedbeni oblik sa prednostima izgradnje kalupa za jezgru 131 prikazanim u načelu na slici 21. Pri tome, na slikama 21 i 22 prikazanom izvedbenom obliku kalupa za jezgru 131 prema izumu, se kalup za jezgru 131 sastoji od dva dijela, jednog gornjeg dijela 142 i jednog donjeg dijela 141, koji medusobno naliježu preko predviđenih ploča 144, 145 u predjelu diobene ravnine 143.

Dijelovi 141 i 142 kalupa za jezgru 131 mogu se oko osi 146, koja ide okomito od gore prema dolje kroz kalup za jezgru 131, relativno međusobno okrenuti. Zato je na ploči 145 gornjeg dijela 142 predviđena matica vijka 147. Kroz centralni provrt u osnovnoj ploči kalupa za jezgru 131 utakne se vijčani svomjak, kojije uvijen u matici 147. Kod pritezanja vijčanog svornjaka međusobno se fiksiraju gornji dio 142 i donji dio 141 kalupa za jezgru 131 iz slika 21 i 22, tako da se jednom namješteni relativni položaj ta dva kalupa tijela za žlijeb 135 učvrsti.

Poslije popuštanja vijčanog svornjaka mogu se gornji dio 142 i donji dio 141, a time se i oni pričvršćeni na kalupu tijela za žlijeb 135 relativno međusobno zakretati, tako da se kalup za jezgru 131 može primijeniti i za proizvodnju donjih dijelova okna kod kojih ulazni otvor ne leži prema izlaznom otvoru dijametralno suprotno.

Na Slika 23 do 25 su prikazani u raznim pogledima i jednim detaljem jedan drugi izvedbeni oblik kalupa za jezgru 131 prema izumu, koji je jedan puta podijeljen. Iz prikaza na slici 23 se vidi, da je iznad dijela 136 kalupa za jezgru 131 postavljen dio, u obliku krnjeg stošca, kao donji dio 141 kalupa za jezgru 131, a iznad toga, u kuglasto-kalotno obliku, kao gornji dio 142 kalupa za jezgru 131. Pri tome je na Sl. 23 desni kalup tijela za žlijeb 135 s donjim dijelom 141 kalupa za jezgru 131 čvrsto povezan preko veznog komada 150.

Na slici 23 lijevi kalup tijela za žlijeb 135 je povezan sa zakretnim gornjim dijelom 142 kalupa za jezgru 131 i naslonjen na vezni dio 137 i njime vodđn.

Kao što se iz detalja iz slike 25 i tlocrta iz slike 24 vidi, u međudijelu 137 kalupa za jezgru 131 je predviđen savinuti prorez 151, kroz koji se utaknu uvijčeni svornjaci, koji se uvijče s maticama 152, koje su smještene na podnožju 153 kalupa tijela za žlijeb 135. Da bi se dijelove, koji leže sa strane pored donjeg kraja kalupa tijela za žlijeb 135, savinutog proreza 151 pokrilo, kalup tijela za žlijeb 135 je povezan sa savinutom kliznom pločom 154, koja je položena na međudio 137, koja sječe obe strane od donjeg kraja kalupa tijela za žlijeb 135 i (usporedi sliku 24) pokriva dijelove proreza 51 koji ne leže ispod kalupa tijela za žlijeb 135, tako da tamo ne može izaći beton.

Na slici 17 do 19 u prikazanom izvedbenom obiku su na uglavnom vertikalnim zidovima 155 kalupa tijela za žlijeb unutra pričvršćene matice 156, u koje se mogu pričvrstiti vijci za pričvršćenje kalupa umetaka za spojnice 119 za oblikovanje ulaznog i izlaznog otvora.

Slika 26 prikazuje još jednom jedan puta podjeljeni kalup za jezgru 131 i njegova veza sa kalupom za plašt 132, pri čemu je na kalupu tijela za žlijeb 135 pričvršćen kalup umetka za spojnice 119.

Podjela kalupa za jezgru 131 u najmanje dva dijela (donji dio, gornji dio) dozvoljava, na jednom te istom donjem dijelu postaviti različito oblikovane gornje dijelove, da bi se uvijek ispunili postojeći zahtjevi na izgradnju potrebnog donjeg dijela okna.

Slika 27 prikazuje izvedbeni oblik kalupa za jezgru 131 prema izumu, kod kojegaje taj dva puta podijeljen. Pomoću jednog centralnog priteznog vijka 160 mogu se dijelovi (donji dio 141, srednji dio 161, gornji dio 142) kalupa za jezgru 131 međusobno pričvrstiti, pošto su ti i od njih nošeni kalupi tijela za žlijeb 135 pomaknuti u odgovarajući položaj (pogledaj sliku 28). Kod izvedbenog primjera prikazanog na slici 27 je lijevi kalup tijela za žlijeb 135 povezan s gornjim dijelom 142 kalupa za jezgru 131, a na slici 27 desni kalup tijela za žlijeb 135 je povezan sa srednjim dijelom 161 kalupa za jezgru 131 pomoću jedne veze zavarivanjem.

Slika 29 prikazuje pojedine dijelove kalupa za jezgru prikazanog na slici 27 u razvučenom prikazu. U osnovi je također moguće, kalup za jezgru prema izumu podijeliti više nego dva puta, kao što je to prikazano na slici 30. Pri tome donji dio 141 nije kruto povezan s dijelom 136 kalupa za jezgru 131.

Slika 30 prikazuje također, da se za međusobno aretiranje pojedinih dijelova 136, 141, 161, 142 kalupa za jezgru 131 mogu predviditi i pneumatske ili hidraulične zatezne naprave. U prikazanom izvedbenom primjeru je predviđen cilindar sa stlačenim medijem 171, čija klipna poluga 172 poslije namještanja željenog relativnog položaja kalupa tijela za žlijeb 135 se može tako ukrutiti, da se pojedini dijelovi kalupa za jezgru 131 međusobno učvrščeni bez zakretanja.

Umjesto cilindra (pneumatskog) sa stlačenim sredstvom, za međusobno fiksiranje zakretnih dijelova kalupa za jezgru može se također predvidjeti zatezna naprava 170 kojom se upravlja pomoću elektromagneta.

Namještanje pojedinih dijelova donjih dijelova kalupa za jezgru 131 ne mora se provoditi ručno, za to se mogu upotrijebiti i elektromotomi pogoni (Ritzel-Zahnstangenantriebe 174, kao što je na slici 31 lijevo napomenuto ili pneumatski ili hidraulični cilindar 175, kao što je napomenuto na slici 31 desno).

Ako su predviđeni motorni pogoni za zakretanje dijelova kalupa za jezgre 131, može se predvidjeti upravljanje, čiji će pogoni kalupe tijela za žlijeb 135 pomicati odgovarajuće određenom relativnom položaju između ulaznog otvora i izlaznog otvora u bilo koji potrebni položaj. Kalupi tijela za žlijeb 135 mogu ( u tlocrtu ) biti savinuto izrađeni, ako se želi savinuta izgradnja žlijeba, kao štoje to prikazano na slici 5. Ako je kalup za jezgru 131 prema iziimu najmanje jedan put podijeljen, postoji mogućnost, umjesto dijelova ispunjenih s kalupima tijela za žlijeb 135 smjestiti takove bez kalupa tijela za žlijeb 119, ako je to potrebno zbog donjih dijelova okna koji treba izraditi. Osobito se to može predvidjeti kod izvedbenog oblika prikazanog na slici 30, gdje se sva tri dijela 141, 161, 142 kalupa za jezgru 131 mogu opremiti s kalupima tijela za žlijeb 135 ili samo dva ili samojedan od ta tri dijela.

Za slobodne krajeve kalupa tijela za žlijeb 135, na kojima su predviđeni kalupi umetaka za spojnice 119 odnosno ugrađena tijela spojnica na kalupima umetaka za spojnice 119, može se izabrati kalup oblika polukugle ili kalote, tako da, ako su vezni dijelovi spojnica odgovarajuće suprotno oblikovani, dobije se pokretljivost kalupa umetaka za spojnice 119, koji odgovaraju kuglastom zglobu, prema kalupima tijela za žlijeb 135. U tom slučaju potvrđena je prednost, da se bočni završetak prema kalupu plašta 132 izrađuje od odgovarajuće smještenih ploha od lima, drveta ili sl.. Tako je moguće pomicanje kalupa umetaka za spojnice 119 prema kalupima tijela za žlijeb 135 (za nekoliko stupnjeva).

Primjer izvedbenog oblika za pomično, na kalupima tijela za žlijeb 135, pričvršćenim kalupima umetaka za spojnice 119 prikazan je na slikama 33 i 34. U izvedbenom primjeru prikazanom na slikama 33 i 34 na prema van okrenutim plohama kalupa tijela za žlijeb 135 su preko cijevastih međudijelova pričvršćene pridržne ploče u obliku kalote 190. Provrtom u sredini pridržnih ploča 190 je nataknut matični vijak 192. Kalupi umetaka za spojnice 119 nose na njihovim kalupima tijela za žlijeb 135 odnosno tim na njima pričvršćenim pridržnim pločama 190 okrenutom kraju nasuprotnu ploču 193,koja je zaobljena konkrentno prema pridržnoj ploči 190. U sredini nasuprotne ploče 193 kalupa umetaka za spojnice 119 predviđen je provrt 194, kroz koji svornjak matičnog vijka 192 zahvaća sa svestranim posmakom.

Poslije popuštanja matice matičnog vijka 192 kalup umetka za spojnice 119 može se prema veličini otvora 194, u određenim granicama, zakretati s obzirom na kalup tijela za žlijeb 135 u svim smijerovima. Odmah pošto je kalup umetaka za spojnice 119 zauzeo željeni položaj, uvuče se matica matičnog vijka 192, i pritišće preko podložne pločice 195 nasuprotnu ploču 193 kalupa umetaka za spojnice 119 prema pridržnoj ploči 190 tako da je kalup umetaka za spojnice 119 sigurno pričvršćen.

Kalupi tijela za žlijeb 135 mogu se na stožastom ili polukuglastom kalupu za jezgru 131 ili na dijelovima istih navariti, navijčiti ili pričvrstiti pomoću utične veze. Primjer za rastavljivu vezu kalupa tijela za žlijeb na kalup za jezgru 131 ili dijelove 141, 161, 142 istih je prikazana na slici 32. Tamo je na dijelovima 142 i 161 kalupa za jezgru 131 pričvršćena vodica 180, koja ima dva slobodna bočna utora 181, u koje se uhvate istake 182, naliježući rub kalupa tijela za žlijeb 135 na kalupu za jezgru 131, tako da se ti putem nalijeganja mogu pričvrstiti.

Izvedbeni primjer donjeg dijela okna prema izumu može se opisati kao što slijedi: Donji dio okna 20 s temeljnom pločom 2 i plaštem 3, ima ulazni otvor 5 koji je povezan s izlaznim otvorom 6 žlijebom 9. žlijeb 9 se sastoji od, prema osi 11 donjeg dijela okna 20 koncentrično postavljene, prema gore konično proširene šupljine 21 i dva od te radijalno vodeće prema van, prema ulaznom otvoru 5 i izlaznom otvoru 6, istake 22 u obliku utora.

Za proizvodnju takovih donjih dijelova okna 20 predlaže se kalup, koji imajedan uglavnom cilindrični plašt 132 i jedan kalup za jezgru 131. Kalup za jezgru 131 ima jedan, u upotrebnom položaju prema gore suženi, dio u obliku krnjeg stožsa 134, čiji je gornji kraj 133 u obliku polu kugle. Za izradu žlijeba 9 u donjem dijelu okna 20 predviđene su na kalupu za jezgru 131 dva kalupa tijela za žlijeb 135. Kalupi tijela za žlijeb 135 nose umetke kalupa za spojnice 119.

Claims (43)

1. Donji dio okna (20) s temeljnom pločom (2), plaštem(3), najmanje dva u plaštu (3) predviđena otvora (5, 6) i s žlijebom (9) nastalim povezivanjem otvora (5, 6), istakom (22) u temeljnoj ploči (2), pri čemu prema gore okrenute plohe temeljne ploče (2) pokazuju prema osi (11) donjeg dijela okna (20) koncentričnu, uglavnom koničnu šupljinu (21), naznačen time, da konična šupljina (21) donjeg dijela okna (20) zajedno s istakama (22) koje idu od nje prema otvorima (5, 6) u plaštu (3) donjeg dijela okna (20) i tvore žljeb (9) donjeg dijela okna (20) i da donji kraj (24) konusne šupljine (21) leži na istoj visini, kao i najniža točka (24) istaka (22) koje vode prema otvorima (5, 6) u plaštu (3) donjeg dijela okiia (22).

2. Donji dio okna prema zahtjevu 1, naznačen time, da je šupljina (21) na svojem najnižem dijelu splošteno izrađena.

3. Donji dio okna prema zahtjevu 1, naznačen time, da je šupljina (21) na svojem najnižem dijelu (30) zakrivljeno izrađena.

4. Donji dio okna prema zahtjevu 1, naznačen time, da je šupljina (21) na svojem najnižem dijelu šiljasto izrađena.

5. Donji dio okna prema zahtjevu (3), naznačen time, da je radijus zakrivljenosti najnižeg dijela (30) šupljine (21) jednako velik kao i radijus unutamjeg kraja otvora (5. 6).

6. Donji dio okna prema jednom od zahtjeva 1 do 5, naznačen time, da istake (22) koje vode do otvora (5, 6) s obzirom na središnju os (11) donjeg dijela okna (20) prolaze radijalno.

7. Donji dio okna prema jednom od zahtjeva 1 do 6, naznačen time, da su istake (22) koje vode do otvora (5, 6) žlijebasta ili utorasta, prema gore otvorena udubljenja.

8. Donji dio okna prema jednom od zahtjeva 1 do 7, naznačen time, da su istake (22) koje vode od šupljina (21) prema otvorima (5, 6) u svojem gornjem dijelu (31) ograničene s dvjema međusobno paralelnim, ravnim plohama (32).

9. Donji dio okna prema jednom od zahtjeva 1 do 8, naznačen time, da su istake (22) koje vode od šupljina (21) prema otvorima (5, 6) u svojem donjem dijelu splošteno izrađena.

10. Donji dio okna prema jednom od zahtjeva 1 do 8, naznačen time, da su istake (22) koje vode od šupljina (21) prema otvorima (5, 6) u svojem donjem dijelu šiljasto izrađena.

11. Donji dio okna prema jednom od zahtjeva 1 do 8, naznačen time, da istake (22) koje vode od šupljina (21) prema otvorima (5, 6) imaju u svojem donjem dijelu (30) presjek oblika isječka kruga.

12. Donji dio okna prema zahtjevu 11, naznačen time, da radijus oblika isječka kruga donjeg dijela (30) istake (22) koja vodi od šupljine (21) prema otvorima (5, 6) imaju radijus, koji je jednako velik kao radijus unutarnjeg kraja otvora (5,6).

13. Donji dio okna premajednom od zahtjeva 1 do 12, naznačen time, da unutarnja površina (23) šupljine (21) prelazi preko naslona (25) u vodeću plohu u slobodnom, gornjem rubu donjeg dijela okna (20).

14. Donji dio okna prema zahtjevu 13, naznačen time, da je naslon (25) prema osi (11) donjeg dijela okna (20) izveden s padom.

15. Donji dio okna prema zahtjevu 13 ili 14, naznačen time, da je površina (26), koja vodi prema slobodnom, gornjem rubu donjeg dijela okna (20), prema gore konično proširena površina u obliku plašta kmjeg stošca.

16. Kalup (130) za proizvodnju donjih dijelova okna (20) u položaju dno-gore, posebno za proizvodnju donjih dijelova okna prema jednom od zahtjeva 1 do 15, s kalupom za plašt (132) i kalupom za jezgru (131), kalupom tijela za žlijeb (135) raspoređenom na kalupu za jezgru (131) za izradu žlijeba (9) i s kalupima uložaka za spojnice (119) za oblikovanje najmanje jednog ulaznog otvora i najmanje jednog izlaznog otvora u zidu (3) donjeg dijela okna (120), koji su postavljeni na kalupu tijela za žlijeb (135) na njegovim od kalupa za jezgru (131) okrenutnim plohama (155), pri čemu kalup za jezgru (131) za oblikovanje dna (2) donjeg dijela okna (120) koji se izrađuje ima dio (133) u obliku polukugle- odnosno kugline kalote i pri čemu kalup tijela za žlijeb (135) ima dva dijela bočnog zida, koji vode prema kalupu za jezgru (131), i koji su u upotrebnom položaju gore povezani s dijelom zida, naznačen time, da kalup za jezgru (131) ima u upotrebnom položaju kalupa (130) u predjelu (133) oblik polukugle odnosno oblik kugline-kalote, dolje se nastavlja u predio (134) oblika plašta krnjeg stošca, koji se širi prema dolje, da se kalup tijela za žlijeb za izradu žlijeba (9) sastoji iz najmanje dva oblika tijela za žljeb (135), koji sa svojim bočnim dijelovima zida prijanjaju ne samo na predio oblika polukugle odnosno predijelu oblika kugline-kalote (133) nego i na predjelu plašta krnjeg stošca (134) kalupa za jezgru (131), i da su u upotrebnom položaju kalupa (130) poredani u najgornjem proizvodnom položaju kalupa tijela za žlijeb (135) u predijelu toga u upotrebnom položaju gornjeg kraja predjela u obliku polukugle odnosno kugline-kalote (133) kalupa za jezgru (131).

17. Oblik prema zahtjevu 16, naznačen time, da se na kraju većeg promjera kalupa za jezgru (131) priključi jedan u biti cilindrični ili stožasti dio (136) kalupa za jezgru (131), pri čemu se između kalupa za jezgru (131) i dijela (136) nalazi pripadajući, prstenasti vezni dio (137) nagnut prema osi (138) kalupa za jezgru (131).

18. Oblik prema zahtjevu 16, naznačen time, da su umetnuti kalupi spojnica (119) nasuprot kalupima tijala za žlijebove (135) gibljivi, prije svega zakretni.

19. Kalup prema zahtjevu 16 ili 18, naznačen time, da su umetnuti kalupi spojnica (119) rastavljivo pričvršćeni na kalup tijela za žljeb (135).

20. Kalup prema zahtjevu 19, naznačen time, da su umetnuti kalupi spojnica (119) na kalupu tijela za žljeb (135) pričvršćeni pomoću utičnog spoja.

21. Kalup prema jednom od zahtjeva 16 do 20, naznačen time, da su dijelovi bočnog zida kalupa tijela za žljeb (135) međusobno paralelni i da je dio zida koji povezuje bočne zidove zakrivljen.

22. Kalup prema jednom od zahtjeva 16 do 21, naznačen time, da su kalupi tijela za žlijeb (135) u tlocrtu, tj. u radnom položaju kalupa (130) gledano odozgo, zakrivljeni.

23. Kalup prema jednom od zahtjeva 16 do 22, naznačen time, daje kalup tijela za žlijeb (135) u tlocrtu, tj. u radnom položaju oblika (130) gledano odozgo, ravno oblikovan.

24. Kalup premajednom od zahtjeva 16 do 23, naznačen time, da se položaj kalupa tijela za žlijeb (135) može međusobno mijenjati.

25. Kalup prema zahtjevu 24, naznačen time, dajejedan kalup tijela za žljeb (135) čvrsto, a dmgi kalup tijela za žlijeb (135) pomično postavljen.

26. Kalup prema zahtjevu 25, naznačen time, da pomični kalup tijela za žljeb (135) naliježe i vođenje na koničnom dijelu (134) kalupa za jezgru (131) s dijelom (136) istog vezno- prstenasto oblikovanog međudijela (137).

27. Kalup prema zahtjevu 26, naznačen time, da je u međudijelu (137) predviđen savinuti prorez (151), koji se pričvrsnim vijcima prihvaća za pomični kalup tijela zažlijeb(135).

28. Kalup prema zahtjevu 27, naznačen time, da se sa strane kalupa tijela za žljeb (135) na prstenastoj površini (137) priležno postave klizni limovi (154) u obliku prstenastog razdjelnog kruga, koji pokrivaju dijelove proreza (151) koji 1. nisu pokriti s kalupom tijela za žlijeb (135).

29. Kalup premajednom od zahtjeva 16 do 28, naznačen time, da pročelja (155) kalupa tijela za žlijeb (135), okrenuta od kalupa za jezgru (131), su usmjerena paralelno prema osi (146) kalupa za jezgru (131).

30. Kalup prema jednom od zahtjeva 16 do 29, naznačen time, da je kalup za jezgru (131) najmanje jednom podijeljen.

31. Kalup prema zahtjevu 30, naznačen time, da se gornji dio (142) oblikovan kao polukugla ili kalota može na donjem dijelu (141) oblikovanom kao krnji stožac kalupa za jezgru (131) zamijeniti i/ili zakrenuto poredati.

32. Kalup prema zahtjevu 31, naznačen time, da je najmanje jedan kalup tijela za žlijeb (135) pričvršćen na gornjem dijelu (142) klupa za jezgru (131) i s tim pomično prema drugom kalupu tijela za žlijeb (135) namjestiv, i to prije svega zakretno.

33. Kalup prema zahtjevu 31 ili 32, naznačen time, da za učvršćivanje gornjeg dijela (141) kalupa za jezgru (131) na donji dio (141) i stoga je predviđena zatezna naprava (160, 170).

34. Kalup prema zahtjevu 33, naznačen time, da je zatezna naprava zatezni vijak (160), zatezni cilindar (171), elektromagnetsko zatezno sidro ili tome sl.

35. Kalup premajednom od zahtjeva 30 do 34, naznačen time, da su za relativno zakretanje dijelova (142, 141, 161) kalupa za jezgru (131) predviđeni motorni pogoni (174, 175).

36. Kalup prema zahtjevu 35, naznačen time, daje motorni pogon Ritzel-zubčani pogon (174), tlačni motor (175), i tome sl.

37. Kalup prema jednom od zahtjeva 30 do 36, naznačen time, da je kalup za jezgru (131) dva puta podijeljen.

38. Kalup prema jednom od zahtjeva 30 do 37, naznačen time, da je donji dio (141) konusnog dijela (134) kalupa za jezgru (131) povezan s dijelom (136), da je na srednjem dijelu (161) raspoređen jedan kalup za tijelo sa žlijebom (135), a na gornjem dijelu (142) drugi kalup za tijelo za žlijeb (135).

39. Kalup prema jednom od zahtjeva 16 do 38, naznačen time, da su kalupi tijela za žlijeb (135) pričvršćeni na kalup za jezgru (131) pomoću utičnih veza (180).

40. Kalup prema jednom od zahtjeva 30 do 38, naznačen time, da su kalupi tijela za žlijeb (135) pričvršćeni na kalup za jezgru (131) zavarenim spojevima.

41. Kalup prema jednom od zahtjeva 16 do 40, naznačen time, da su na kalupu za jezgru (131) poredani više od dva, a prednost imaju tri kalupa tijela za žlijeb (135).

42. Kalup prema jednom od zahtjeva 16 do 41, naznačen time, da su gornje, prema dnu (2) donjeg dijela okna (120), koji se izrađuje, okrenute krajnje plohe kalupa tijela za žlijeb (135) prema osi (138) kalupa za jezgru (131) odgovarajuće nagnuto usmjerene nagibu žlijeba (9) u donjem dijelu okna (120), koji se izrađuje.

43. Kalup prema jednom od zahtjeva 18 do 42, naznačen time, da su plohe (155) kalupa tijela za žlijeb (135) okrenute prema kalupu umetka za spojnice (119) izrađene u obliku kugle odnosno u obliku kugline kalote i da su priključni elementi kalupa tijela za žiljeb (119) nasuprot istome izrađeni, tako da su umetnuti kalupi za spojnice (119) nasuprot kalupima tijela za žlijeb (135) pokretljivi poput kugličnog zgloba.