HRP920882A2 - Apparatus for using hazardous waste to form non hazardous aggregate - Google Patents

Apparatus for using hazardous waste to form non hazardous aggregate Download PDF

Info

Publication number
HRP920882A2
HRP920882A2 HR920882A HRP920882A HRP920882A2 HR P920882 A2 HRP920882 A2 HR P920882A2 HR 920882 A HR920882 A HR 920882A HR P920882 A HRP920882 A HR P920882A HR P920882 A2 HRP920882 A2 HR P920882A2
Authority
HR
Croatia
Prior art keywords
waste
oxidizer
dust
solid
combustion
Prior art date
Application number
HR920882A
Other languages
English (en)
Inventor
John M Kent
Original Assignee
John M Kent
Priority date (The priority date is an assumption and is not a legal conclusion. Google has not performed a legal analysis and makes no representation as to the accuracy of the date listed.)
Filing date
Publication date
Application filed by John M Kent filed Critical John M Kent
Publication of HRP920882A2 publication Critical patent/HRP920882A2/hr

Links

Classifications

    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G5/00—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor
    • F23G5/008—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor adapted for burning two or more kinds, e.g. liquid and solid, of waste being fed through separate inlets
    • B—PERFORMING OPERATIONS; TRANSPORTING
    • B09—DISPOSAL OF SOLID WASTE; RECLAMATION OF CONTAMINATED SOIL
    • B09B—DISPOSAL OF SOLID WASTE NOT OTHERWISE PROVIDED FOR
    • B09B3/00—Destroying solid waste or transforming solid waste into something useful or harmless
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G5/00—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor
    • F23G5/006—General arrangement of incineration plant, e.g. flow sheets
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G5/00—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor
    • F23G5/08—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor having supplementary heating
    • F23G5/14—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor having supplementary heating including secondary combustion
    • F23G5/16—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor having supplementary heating including secondary combustion in a separate combustion chamber
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G5/00—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor
    • F23G5/20—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor having rotating or oscillating drums
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G5/00—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor
    • F23G5/24—Incineration of waste; Incinerator constructions; Details, accessories or control therefor having a vertical, substantially cylindrical, combustion chamber
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G7/00—Incinerators or other apparatus for consuming industrial waste, e.g. chemicals
    • F23G7/008—Incinerators or other apparatus for consuming industrial waste, e.g. chemicals for liquid waste
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G7/00—Incinerators or other apparatus for consuming industrial waste, e.g. chemicals
    • F23G7/14—Incinerators or other apparatus for consuming industrial waste, e.g. chemicals of contaminated soil, e.g. by oil
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J15/00—Arrangements of devices for treating smoke or fumes
    • F23J15/006—Layout of treatment plant
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J15/00—Arrangements of devices for treating smoke or fumes
    • F23J15/02—Arrangements of devices for treating smoke or fumes of purifiers, e.g. for removing noxious material
    • F23J15/022—Arrangements of devices for treating smoke or fumes of purifiers, e.g. for removing noxious material for removing solid particulate material from the gasflow
    • F23J15/025—Arrangements of devices for treating smoke or fumes of purifiers, e.g. for removing noxious material for removing solid particulate material from the gasflow using filters
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J15/00—Arrangements of devices for treating smoke or fumes
    • F23J15/06—Arrangements of devices for treating smoke or fumes of coolers
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J9/00—Preventing premature solidification of molten combustion residues
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23M—CASINGS, LININGS, WALLS OR DOORS SPECIALLY ADAPTED FOR COMBUSTION CHAMBERS, e.g. FIREBRIDGES; DEVICES FOR DEFLECTING AIR, FLAMES OR COMBUSTION PRODUCTS IN COMBUSTION CHAMBERS; SAFETY ARRANGEMENTS SPECIALLY ADAPTED FOR COMBUSTION APPARATUS; DETAILS OF COMBUSTION CHAMBERS, NOT OTHERWISE PROVIDED FOR
    • F23M5/00—Casings; Linings; Walls
    • F23M5/08—Cooling thereof; Tube walls
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G2201/00—Pretreatment
    • F23G2201/10—Drying by heat
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G2202/00—Combustion
    • F23G2202/10—Combustion in two or more stages
    • F23G2202/102—Combustion in two or more stages with supplementary heating
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G2202/00—Combustion
    • F23G2202/10—Combustion in two or more stages
    • F23G2202/103—Combustion in two or more stages in separate chambers
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23G—CREMATION FURNACES; CONSUMING WASTE PRODUCTS BY COMBUSTION
    • F23G2204/00—Supplementary heating arrangements
    • F23G2204/20—Supplementary heating arrangements using electric energy
    • F23G2204/203—Microwave
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J2217/00—Intercepting solids
    • F23J2217/10—Intercepting solids by filters
    • F23J2217/101—Baghouse type
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J2219/00—Treatment devices
    • F23J2219/30—Sorption devices using carbon, e.g. coke
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J2219/00—Treatment devices
    • F23J2219/40—Sorption with wet devices, e.g. scrubbers
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J2219/00—Treatment devices
    • F23J2219/60—Sorption with dry devices, e.g. beds
    • F—MECHANICAL ENGINEERING; LIGHTING; HEATING; WEAPONS; BLASTING
    • F23—COMBUSTION APPARATUS; COMBUSTION PROCESSES
    • F23J—REMOVAL OR TREATMENT OF COMBUSTION PRODUCTS OR COMBUSTION RESIDUES; FLUES 
    • F23J2219/00—Treatment devices
    • F23J2219/70—Condensing contaminants with coolers

Landscapes

  • Engineering & Computer Science (AREA)
  • Mechanical Engineering (AREA)
  • General Engineering & Computer Science (AREA)
  • Environmental & Geological Engineering (AREA)
  • Life Sciences & Earth Sciences (AREA)
  • Soil Sciences (AREA)
  • Chemical & Material Sciences (AREA)
  • Combustion & Propulsion (AREA)
  • Processing Of Solid Wastes (AREA)
  • Gasification And Melting Of Waste (AREA)
  • Fire-Extinguishing Compositions (AREA)
  • Incineration Of Waste (AREA)
  • Processing And Handling Of Plastics And Other Materials For Molding In General (AREA)
  • Sewage (AREA)
  • Air Conditioning Control Device (AREA)
  • Fertilizers (AREA)
  • Catalysts (AREA)

Description

Prikazani izum je djelomičan produžetak US patentne prijave ser. br. 362,352, od 06. lipnja 1989., sada US patent br. 4,922,841, koja je produžetak US patentne prijave ser. br. 244,017 od 14. rujna 1988., od koje se odustalo.
Prikazani izum se odnosi na jedan uređaj za korištenje opasnih otpadaka za stvaranje bezopasnog agregata putem toplinom izazvane oksidacije.
Mnogi industrijski procesi proizvode nusproizvode i otpadne materijale koji se zakonski ne mogu odložiti bez neke vrste izolacije ili obrade. Raniji pokušaji da se deponiraju takvi materijali u izolirane posude pokazali su se nedovoljnim, zbog nedovoljne pažnje kod izrade takvih posuda, ili zbog njihovog propadanja koje dovodi do curenja ili prosipanja opasnih otpadaka. Drugi načini za obradu opasnih otpadaka obuhvaćaju ubacivanje tih materijala u bunare, ali ti materijali ne moraju biti nepokretni unutar slojeva u koje su ubrizgani i mogu naći put do podzemnih slojeva vode.
Pored tehničkih problema povezanih s ovim tehnikama deponiranja, ostaje i moguća odgovornost za svakoga tko koristi takve deponije. Godinama nakon što su materijali ostavljeni na deponiju, zahtjevi za odgovornost mogu se postaviti na osnovi saznanja da je neka osoba, pravna ili fizička, bila odgovorna za ostavljanje opasnog materijala unutar odobrenog deponija, da bi se deponij na kraju pokazao neuspješnim da spriječi rasijavanje otpadaka. Takvi su problemi potakli istraživanje za načinom za korištenje opasnih materijala u nekom proizvodnom procesu gdje bi se otklonila njihova opasna priroda da bi se dobio proizvod pogodan za prodaju i korištenje od strane šireg kruga potrošača. Jedan od načina koji su probani, bilo je oksidiranje materijala dok prolazi kroz razne vrste grijača u uvjetima za oksidaciju. Jedna varijacija takvog jednog procesa koristi okretnu peć s protustrujanjem zraka da bi se izazvalo izgaranje izgorivih komponenata u opasnim otpacima i da se neizgorivi materijal sabije u oblik koji se može prodati kao komercijalno vrijedan i koristan proizvod.
Pokušaji s ovim posebnim postupkom za korištenje otpadaka bili su samo djelomično uspješni kod proizvodnje proizvoda koji će proći važeće EPA propise povezane s odlaganjem/deponiranjem otpadaka. Ovi procesi, međutim, imaju značajne nedostatke. Najznačajniji nedostatak povezan s korištenjem opasnih otpadaka u okretnoj peći za žarenje ili sličnom, je stvaranje dodatnog neizgorivog materijala koji nije formiran u neki agregat i mora se deponirati kao opasan otpadak. Na taj način, iako je količina opasnih otpadaka značajno smanjena kod ovakvih procesa, još uvijek ostaje problem deponiranja dijela obrađenog materijala kao opasnog otpadnog materijala. Pored toga, većina konvencionalnih procesa stvara velike količine zagađene vode za ispiranje koja se mora obrađivati i ukloniti.
Zbog toga je jedan cilj prikazanog izuma da se ostvari jedan uređaj za korištenje opasnog otpadnog materijala kao materijala koji se može reciklirati u proizvodnom procesu tako, da su proizvodi takvog uređaja bezopasni i da se mogu prodati za opće namjene širokom krugu potrošača, ne vodeći računa o prirodi ulaznih materijala koji su bili obrađivani.
Drugi je cilj izuma da pretvori opasne krute materijale u bezopasan, inertan agregat koji se može prodavati bez ograničenja.
Jedan drugi cilj izuma jest da se koriste opasne otpadne tekućine, kao što su goriva i dodaci gorivima, umjesto prirodnog plina i1i ugljena, na jedan ekonomičan način, pri čemu će se svi kruti materijali koji se pri tome dobiju moći prodati potrošačima ne vodeći računa o opasnoj prirodi početnih materijala.
Dodatni je cilj izuma da se ostvari sustav za korištenje opasnih otpadnih materijala velikog kapaciteta koji će se moći ekonomično voditi bez značajnijih opasnosti za osoblje koje rukuje sustavom.
Nadalje je cilj izuma da se ostvari uređaj koji nije podložan čestim prekidima u radu zbog neophodnog periodičnog održavanja ili popravaka. Jedan dodatni cilj izuma jest da se smanji količina vode koja se ubrizgava u uređaj i na taj način poveća količina materijala koji se može obraditi.
Da bi se postigli ti i drugi ciljevi izuma, ostvaren je uređaj za pretvaranje opasnih otpadaka u jedan bezopasni agregat, koji uređaj obuhvaća jednu okretnu peć za žarenje koja ima jedan ulazni dio. Sredstva za oksidiranje su povezana s ulaznim dijelom peći. Sredstva za oksidiranje se sastoje od najmanje jedne vodom hlađene posude s metalnim zidovima. Također je osiguran izvor krutog otpadnog materijala, pri čemu kruti otpadni materijal obuhvaća velike krute otpatke i prašinu od otpadaka. Uključene su naprave za odvajanje velikih krutih otpadaka od prašine od otpadaka, kao i naprava za unošenje velikih krutih otpadaka u ulazni dio okretne peći za žarenje. Uređaj nadalje obuhvaća napravu za izazivanje izgaranja u peći radi pretvaranja velikih krutih otpadaka u kruti zrnasti primarni agregat, klinker, isparive plinove i plinovite nusprodukte izgaranja. Ugrađena je naprava za izazivanje izgaranja u sredstvu/napravi za oksidiranje radi pretvaranja prašine od otpadaka, isparivih plinova i plinovitih nusprodukata izgaranja u neizgorivu prašinu, rastopljenu šljaku i otpadni plin. Uređaj nadalje obuhvaća napravu za unošenje krutog zrnastog primarnog agregata i za ponovno uvođenje krute neizgorive prašine u rastopljenu šljaku da bi se stvorila jedna u suštini rastopljena mješavina. Uređaj također sadrži napravu za uklanjanje mješavine iz uređaja.
Poželjno je da sredstvo za oksidiranje obuhvaća više posuda povezanih s ulaznim dijelom okretne peći za žarenje.
Prikazani izum će biti izložen preko preporučljivih izvođenja.
Crteži, koji čine dio specifikacije, opisuju jedno izvođenje izuma.
Slika 1 je shematski prikaz jednog izvođenja izuma.Slika 2 je djelomičan poprečni presjek dijela sredstva za oksidiranje izvođenja sa slike 1.
Slika 3 je poprečni presjek vodom hlađenog zida posude dva oksidatora prikazana na slici 2.
Slika 4 je poprečni presjek jedne alternativne konstrukcije vodom hlađenog zida posude.
Slika 5 je shematski prikaz jednog izvođenja za akumu1iranje čestičastog materijala koji se unosi u napravu za oksidiranje kod izvođenja sa slika 1 i 2.
Slika 6 je shematska vodoravna projekcija izvođenja sa slike 1.
Slika 7 je shematski presjek jedne preporučljive naprave za uklanjanje šljake iz opisanog izvođenja.
Izvođenje prikazanog izuma shematski je prikazano na slici 1.Prikazani izum je jedan uređaj za pretvaranje opasnih otpadaka u bezopasan agregat, kao i postupak za upravljanje uređajem da izvrši tu funkciju. Prema izumu, osigurana je okretna peć za žarenje koja ima jedan ulazni i jedan izlazni dio. Kako je izvedena i prikazana na slici 1, okretna peć 10 obuhvaća ulazni dio 12 i izlazni dio 14. Između ulaznog i izlaznog dijela okretne peći nalazi se komora 16 izgaranja. Premda su kod prikazanog izvođenja granice pojedinih dijelova jasno određene, ta tri dijela okretne peći su dana samo kao ilustracija i mogu se preklapati. To će reći da se dio izgaranja može odvijati u ulaznom dijelu 12 ili u izlaznom dijelu 14, ali se izgaranje ipak odvija prvenstveno u komori 16 izgaranja okretne peći 10.
Peć prikazana shematski na slici 1 je standardna protustrujna okretna peć, izgrađena za obradu vapnenca i1i 1juštura od školjki da bi se dobilo vapno. Sastoji se od vanjske metalne obloge obložene vatrostalnim opekama. Sastav vatrostalnih opeka je određen radnim temperaturama i materijalima koji prolaze kroz okretnu peć. Kod prikazanog izvođenja, gdje je okretna peć projektirana da radi na temperaturama u opsegu od 538°C do 1260°C, korištene su vatrostalne opeke koje se sastoje od 70% aluminijevog oksida, proizvod tvrtke National Refractory Company, Oakland, California, USA, bez pojave prijevremenog gubitka svojstava vatrostalnosti. Okretna peć se oslanja na konvencione noseće ležajeve (nisu prikazani) i okreće se brzinom okretanja u opsegu od 1 do 75 okretaja na sat konvencionalnim pogonskim uređajima za peći (nisu prikazani).
Kao što će kasnije biti detaljnije razmatrano, krute materije se unose u ulazni dio 12 okretne peći 10. Dok se ona okreće, materijal veći od oko 50 μm kreće se kroz komoru 16, ili zonu izgaranja prema izlaznom dijelu 14, dok je manji materijal zahvaćen plinom koji se kreće protustrujno u odnosu na krupniji kruti materijal. Kod prikazanog izvođenja, okretna peć 10 obuhvaća rashladne komore 18 na izlaznom dijelu peći. Rashladne komore primaju kruti materijal kroz otvore za vezu s unutrašnjošću okretne peći. Komore prihvaćaju veći kruti materijal koji se prenosi okretanjem do izlaznog oluka 20 gdje kruti materijal ispušten iz okretne peći izlazi iz iste. S okretnom peći 10 povezan je jedan izvor 22 goriva kao i izvor 24 zraka radi podrške izgaranju u okretnoj peći 10. Gorivo koje se može koristiti može biti izgoriva tekućina ili plin, uključujući izgorive otpadne tekućine, izgoriva tekuća goriva ili izgoriv prirodni plin. Kisik, ili voda u kombinaciji koriste se za reguliranje temperatura i izgaranja. Mješavina zraka i goriva unose se u okretnu peć 10 kod izlaznog dijela 14, pri čemu se plinovi u peći 10 kreću prema ulaznom dijelu 12, protustrujno u odnosu na velike krute komade materijala koji se okretanjem peći prenose prema izlaznom dijelu 14. Kao što je ranije rečeno, manje čestice su zahvaćene plinovima koji prolaze kroz peć i na taj način se izdvajaju od krupnijih krutih komada i iznose se iz peći.
Prema izumu, uređaj ima sredstva za oksidiranje kod ulaznog dijela peći.
Kako je ovdje izvedeno, uređaj ima prvi oksidator 26. Kako je prikazano na slici 1, prvi oksidator 26 je postavljen uz ulazni dio 12 okretne peći. Oksidator 26 je povezan s ulaznim dijelom 12 okretne peći 10 i prihvaća isparive plinove izvučene iz materijala unesenog u okretnu peć, kao i nusproizvode izgaranja koje se odvija u okretnoj peći. Izvor otpadnog materijala dovodi materijal do ulaznog dijela 12 peći 10, gdje protustrujni protok plina vrši razdvajanje većih čestica (kruti otpadni materijal) od manjih čestica (prašina od otpadaka). Za potrebe prikazanog izuma, veliki kruti otpaci su otpaci čija je veličina čestica veća od oko 50 μm, dok je prašina od otpadaka definirana kao sav materijal čije su čestice manje od 50 μm. Premda uređaj može raditi s materijalima razdvojenim na drugu veličinu, svrha je razdvajanja da se za prvi oksidator 26 pripremi materijal koji se može lako oksidirati ili rastopiti u njegovo fizičko stanje, pri čemu se veći materijal unosi u peć da bi bio razložen u toku prolaza kroz okretnu peć bilo na neizgoriv materijal, isparljiv plin ili nusproizvode izgaranja.
Prema izumu je osigurana naprava za razdvajanje krupnih krutih otpadaka od prašine od otpadaka. Kako je ovdje izvedeno i prikazano na slici 1, uređaj obuhvaća transporter 30 za klasiranje, koji prihvaća materijal iz izvora 28 otpadaka i unosi od otpadaka izvedeno gorivo u ulazni dio 12 okretne peći 10. Klasiranje velikih komada krutih otpadaka vrši se kroz okretnu peć 10. Treba napomenuti da se kruti otpaci mogu klasirati po veličini i prije unošenja u peć, a prašina od otpadaka se tada može neposredno unijeti u oksidator.
Prema izumu uređaj obuhvaća sredstva za započinjanje izgaranja u peći za pretvaranje velikih komada krutih otpadaka u kruti čestičasti primarni agregat, klinker, isparljive plinove i plinske nusprodukte izgaranja. Kako je ovdje izvedeno i prikazano na slici 1, sredstva za započinjanje izgaranja obuhvaćaju izvor 22 goriva, izvor 24 zraka i okretnu peć 10. Kao što će kasnije biti prikazano, radni uvjeti u peći su takvi da se veliki komadi krutog goriva pretvaraju prvenstveno u čestičasti, zrnasti primarni agregat, isparljive plinove i plinovite nusprodukte izgaranja, pri čemu je količina klinkera proizvedenog u okretnoj peći minimalna. Radom okretne peći 10 provodi se kruti materijal do izlaznog dijela 14 okretne peći, a zatim kroz rashladne komore 8 do izlaznog oluka 20. Kod ovog izvođenja se kruti materijal koji izlazi iz izlaznog oluka 20 odašilje u klasifikator 34. Klasifikator 34 može biti bilo koji konvencionalni mehanizam za izdvajanje velikih krutih čestica od finih krutih čestica. Kod ovog izvođenja, sav kruti materijal koji ima promjer veći od 9,5 mm klasiran je kao klinker ili kao metalni otpadak, a sve manje od toga je primarni agregat. Klinker i zrnasti materijal se prepuštaju preko magnetnog separatora (nije prikazan). Primarni agregat se prepušta preko drugog magnetnog separatora (nije prikazan). Metali na bazi željeza se izdvajaju i otpremaju u bunker za metal da bi se prodali kao čelični otpad.
Prema izumu, osigurana su sredstva za ostvarivanje izgaranja u oksidatoru za pretvaranje prašine od otpadaka, isparljivih plinova i plinovitih nusproizvoda izgaranja u neizgorivu prašinu, rastopljenu šljaku i otpadni plin. Kod ovog izvođenja, sredstva za ostvarivanje izgaranja u oksidatoru obuhvaćaju izvor 36 goriva za oksidator i izvor 38 kisika. Na taj način oksidator 36 prima prašinu od otpadaka i isparive plinove iz okretne peći 10 koji mogu, a ne moraju biti izgorivi, nusproizvode izgaranja iz okretne peći 10, gorivo iz izvora 36 goriva i kisik iz izvora 38 kisika. Kod prikazanog izvođenja prvi oksidator 36 radi na temperaturi u opsegu od 982°C do 1982°C. U oksidacijskoj sredini se izgorljivi materijali u prvom oksidatoru 26 pretvaraju u otpadni plin i neizgorivu prašinu. Neizgoriva prašina može a i ne mora biti rastopljena, što zavisi o njenom sastavu.
Kao što je shematski prikazano na slici 2, dio izgorive prašine je rastopljen i sakupljen na dnu prvog oksidatora 26 u obliku tekuće šljake 40. Uređaj može, po želji, sadržavati i plamenike usmjerene u prvi oksidator 26 u cilju podizanja temperature u pojedinim točkama unutar oksidatora 26. Kod izvođenja prikazanog na slici 2, prvi oksidator 26 ima sapnice 32 i 33 za gorivo i kisik. Kod ovog izvođenja, sapnica 33 za gorivo i kisik ima kapacitet od oko 23.109 J/h, a usmjerena je na površinu šljake u kanalu 54 tako da nešto malo ometa protok šljake iz drugog oksidatora 56 u prvi oksidator. Isto tako su sapnice 41 i 43 za gorivo i kisik na površinu šljake 40 i plamen malo ometa protok šljake iz oksidatora 56 u oksidator 26. Sapnica 32 za gorivo i kisik ima kapacitet od 95.109 J/h i usmjerena je na šljaku 40 u središnjem dijelu oksidatora 26.
Kao što je shematski prikazano na slici 2, prvi oksidator je vodom hlađena posuda metalnih zidova, povezana s ulaznim dijelom 12 okretne peći 10. Prvi oksidator kod prikazanog izvođenja ima četvrtasti poprečni presjek i ima okomite metalne zidove napravljene od okomitih cjevastih metalnih vodova 46 za rashladnu tekućinu. Kako je prikazano na slici 3, kod ovog izvođenja su vodovi 46 pravokutnog poprečnog presjeka i zavareni cijelom dužinom da tvore ploče. Kod takvog izvođenja zidovi 50 prvog oksidatora 26 su sastavljeni od ploča koje su, sa svoje strane, sastavljene od sklopa vodova 46, kako je prikazano na slici 3. Kod ovog izvođenja su za vodove korištene pravokutne cijevi od čelika A500B, dimenzija 102x203 mm, debljine zidova 13 mm. Konstrukcija prikazana na slici 3 je standardna kotlovska konstrukcije i stručnjak za kotlovske konstrukcije može lako proizvesti cilindričnu ili ravnu ploču iz koje će se napraviti oksidator s ravnim ili cilindričnim zidovima.
Jedan sustav za dovod rashladne tekućine (nije prikazan), dovodi rashladnu tekućinu do vodova 46 prvog oksidatora 26. Rashladna tekućina teče kroz konvencionalni kolektorski sustav u vodove 46 kod donjeg dijela oksidatora i teče naviše kroz vodove. Temperatura i protok rashladne tekućine utječu na temperaturu zidova oksidatora 26 i mogu se koristiti kao promjenljive veličine procesa za upravljanje oksidacijom u uređaju. Postoje, ipak, ograničenja na protok rashladne tekućine jer on utječe na temperaturu zidova oksidatora. Ako je protok rashladne tekućine takav da je temperatura zidova preniska, tada proces nije toplinski efikasan i potrošnja goriva je prevelika. Pored toga, pod izvjesnim uvjetima se materijal u oksidatoru može taložiti na unutrašnjim zidovima oksidatora i ti materijali mogu izazvati koroziju metalnih zidova oksidatora. Nasuprot tome, ako je protok rashladne tekućine takav da su unutrašnji zidovi oksidatora na previsokoj temperaturi, metalni zidovi mogu oksidirati uz odgovarajući gubitak u jačini zidova. Previsoke temperature zidova također mogu nepovoljno utjecati na jačinu zidova, utječući na mehaničku, termomehaničku ili toplinsku obradu metala koji tvore vodove 46. Kada se koristi voda kao rashladna tekućina, temperatura rashladne teku}ine treba se održavati u opsegu od 38°C do 121°C.
Preporučljivo je da protok rashladne tekućine kroz prvi oksidator 26 održava unutrašnje površine zidova na temperaturi nižoj od oko 316°C a poželjno višoj od oko 149°C. Neočekivano je to da zidovi na tako niskoj temperaturi ne utječu nepovoljno na ekonomičnost procesa ili na efikasnost procesa oksidacije.
Prvi oksidator 26 ima vatrostalne opeke 56 na dnu zbog radnih temperatura tog dijela oksidatora, izazvanih tekućom šljakom 40 koja prenosi toplinu vrelih plinova koji prolaze kroz unutrašnji dio 52 oksidatora 26. Alternativno, može se pustiti da se šljaka akumulira i stvrdne kako bi tvorila krutu oblogu 53 na koju se oslanja rastopljena šljaka vrlo slično tzv. "gromadi" ili "medvjedu" u procesu lijevanja pod šljakom. Kod izvođenja sa slike 2, vreli plinovi se skreću pod 90o prema kanalu 54 koji povezuje prvi oksidator 26 s drugim oksidatorom 56. Konstrukcija drugog oksidatora 56 slična je u nekom vidu konstrukciji prvog oksidatora 26. Kod prikazanog izvođenja, međutim, drugi oksidator 56 je ci1indričan s unutrašnjošću 58 koja je također cilindrična.
Vreli plinovi i prašina prolaze iz prvog oksidatora 26 kroz kanal 54 u drugi oksidator 56. Konstrukcija kanala 54 i drugog oksidatora 56 slična je konstrukciji prikazanog izvođenja prvog oksidatora utoliko, što su to vodom hlađene posude metalnih zidova.
Slično prvom oksidatoru 26, drugi oksidator 56 također može sadržavati vatrostalnu oblogu na svom dnu i1i se može pustiti šljaka da se stvrdne i stvori kruti sloj 53, kao što je ranije opisano u vezi s oksidatorom 26. Funkcija tog sloja je prije razmatrana. Na sličan način su zidovi drugog oksidatora 56 hlađeni protokom rashladne tekućine iz jednog izvora (nije prikazan) u donji dio oksidatora 56. Oksidator 56 prima prethodno zagrijanu rashladnu tekućinu koja je korištena unutar vodova 46 i zidovi drugog oksidatora se, poželjno, održavaju u opsegu od 149°C do 316°C. Problemi koji nastaju kod rada uređaja s temperaturom unutrašnje površine zida iznad ili ispod preporučljivog opsega isti su kao oni koji su prije opisani u vezi s oksidatorom 26.
Kod opisanog izvođenja ne odvija se cjelokupno izgaranje otpadnog materijala u prvom oksidatoru 26. Jedan značajan dio se odvija i u drugom oksidatoru 56. Na taj način, kod rada izvođenja sa slike 1, izgoriva prašina otpadaka prolazi iz unutarnjeg dijela 52 prvog oksidatora 26 kroz kanal 54 u unutrašnjost 58 drugog oksidatora 56. Kod jednog preporučljivog izvođenja, kanal 54 je obično pravokutan i sastoji se od vodom hlađenih gornjih zidova i doljnjeg dijela obloženog vatrostalnim materijalom ili šljakom. Gornji zidovi su kod ovog izvođenja hlađeni rashladnom tekućinom koja je izlazna rashladna tekućina iz prvog oksidatora 26. Gornji zidovi kanala 54 održavaju se, preporučljivo, u opsegu od 249°C do 316°C a iz razloga koji su prije navedeni u vezi s prvim i drugim oksidatorom.
Kod jednog preporučljivog izvođenja ubrizgavaju se tekućine u drugi oksidator, kod ovog izvođenja, kroz ulazni otvor 60 za tekućinu. Izvor tekućine za ulazni otvor 60 za tekućinu kod prikazanog izuma sastoji se od jednog kolektorskog sustava (nije prikazan) koji okružuje cijeli uređaj. Sve tekućine, uključujući goriva dobivena iz otpadaka, kišnicu ili zagađenu kišnicu, sakupljaju se u kolektorski sustav i ubrizgavaju u drugi oksidator kroz ulazni otvor 60 za tekućinu. Na taj način, cjelokupan uređaj ima sredstva za korištenje goriva dobivenog iz otpadaka i otpadne vode koji okružuje uređaj unutar samog uređaja. Stručnjak kojem je ovaj izum namijenjen, može lako projektirati jedan odvodni i kolektorski sustav koji će moći raditi s prikazanim izumom bez posebnog opisivanja tog sustava.
Prema izumu, osigurana su sredstva za hlađenje izgorive prašine i otpadnog plina. Kako je ovdje izvedeno i shematski prikazano na slici 1, uključen je treći oksidator 62. Treći oksidator može biti hlađen vodom, propuštanjem rashladne tekućine kroz veći broj vodova koji formiraju zidove posude. Takvo jedno izvođenje prikazano je na slici 4, gdje su vodovi 46' međusobno razdvojeni duž svoje dužine i zavareni za metalne odstojnike 68, postavljene između vodova 46 . Kod ovog izvođenja cijevi imaju vanjski promjer od 76,2 mm i debljinu zida od 7,62 mm.
Treći oksidator 62 ima ulazni otvor 64 za vodu, za uvođenje vode u unutrašnjost posude. Kod prikazanog izvođenja, ulazni otvor 64 za vodu ima jednu mlaznicu (nije prikazana) koja uvodi vodu i zrak brzinom većom od brzine zvuka. Kod prikazanog izvođenja, mlaznica za raspršivanje je "zvučni" model SC CNR-03-F-02, koju proizvodi Sonic, New Jersey. S ulaznim otvorom je povezan izvor 66 vode. Kod prikazanog izuma izvor 66 vode dovodi vodu koja ne sadrži otpatke. Funkcija je vode iz izvora 66 vode da ohladi otpadni plin i izgorivu prašinu na temperaturu između 177°C i 204°C, tako da plin i zrnasti materijal mogu razdvojiti konvencionalnim separatorima postavljenim u drugim posudama (posuda 65) iza oksidatora 62. Kod takvog izvođenja, materijal koji ulazi u oksidator 62 nalazi se na temperaturi od oko 871°C, a napušta ga s temperaturom od oko 760°C. Kod ovog izvođenja ulazni materijali u sredstva za filtiranje, ovdje kolektor 70 i filter74, na temperaturi su od oko 204°C ili nižoj.
Prema izumu, uređaj obuhvaća sredstva za propuštanje plinovitih nusproizvoda izgaranja iz peći i otpadnog plina kroz oksidator. Kod ovog izvođenja, ugrađen je razvodnik 72 između drugog oksidatora 56 i trećeg oksidatora 62, tako da ih međusobno povezuje. Kod jednog preporučljivog izvođenja, kod koga su drugi i treći oksidator okomito postavljene cilindrične posude, razvodnik 72 je jedna U-oblikovana posuda koja povezuje gornje otvore drugog i trećeg oksidatora. Kod takve konfiguracije protok zraka pored mlaznica 65 za raspršivanje je obično paralelan mlazu iz mlaznice pa su čestice efikasno hlađene uz minimalnu aglomeraciju.
Razvodnik 72 ima konstrukciju sličnu konstrukciji trećeg oksidatora, tj. to je vodom hlađena posuda metalnih zidova, načinjena od cijevi i odstojnika kako je prikazano na slici 4. Kod prikazanog izvođenja, razvodnik 72 prima vodu za hlađenje koja je predgrijana pri prolazu kroz oksidator 26 i kanal 54.
Rad s preporučljivim izvođenjem pokazao je da vodeno hlađenje trećeg oksidatora 62 nije neophodno. Prikazano izvođenje obuhvaća jedan neobavezan četvrti oksidator 65. To povećava vrijeme zadržavanja materijala u oksidatorima i dalje potpomaže uklanjanju opasnih komponenata iz materijala koji se obraduje.
Kod ovog izvođenja su oksidatori 62 i 65 povezani kod svojih doljnjih krajeva priključkom 73. Preporučljivo je da uređaj obuhvaća sredstva za uklanjanje krutog zrnastog materijala s dna oksidatora. Kod ovog izvođenja, shematski prikazanog na slici 1, postavljen je vučni transporter 75 za izvlačenje krutog zrnastog materijala koji bi se inače sakupljao na dnu oksidatora 62 i 65, kao i u priključku 73 između ova dva oksidatora. Ovako sakupljen zrnasti materijal se uvodi u vod 75 koji vodi do sakupljača 84 za ponovno uvođenje u oksidator 56.
Kod ovog izvođenja, prikazanog shematski na slici 1, nalazi se izvor 67 kaustičnog materijala koji je povezan sa četvrtim oksidatorom 65. Funkcija je kaustičnog materijala da se neutralizira kiselina u otpadnom plinu. Kaustični materijal može se ubrizgati kao tekućina ili kao suhe čestice, kao što je hidrirano vapno, kroz pH kontrolni ulazni otvor 70. Funkcija je raspršenog ubrizgavanja kaustičnog materijala da neutralizira sve kiseline u otpadnom plinu. Po želji, kaustični materijal se može unijeti i u treći oksidator 62.
Kod ostvarivanja veza između pojedinačnih elemenata prikazanog izuma, mora se uzeti u obzir utjecaj različitih toplinskih širenja, zbog visokih temperatura materijala u oksidatorima 26 i 56, kanalu 54 i razvodniku 72. Pored toga, postoje značajne razlike temperatura u pojedinim dijelovima uređaja, tako da veza na sastavu tih dijelova mora biti izvedena i za širenje i za skupljanje.
Kao što će biti kasnije prikazano, sustav radi na pritisku nižem od atmosferskog. Na taj način, svako curenje na sastavu dijelova uređaja ne utječe štetno na performanse uređaja sve dok količina curenja ne bude tolika, da štetno utječe na izgaranje materijala unutar oksidatora. Ovaj zahtjev nije tako kritičan u drugim dijelovima uređaja koji rade na nižim temperaturama.
Prema izumu, uređaj obuhvaća sredstva za razdvajanje neizgorive prašine od otpadnog plina. Prema ovom izvođenju, prikazanom na slici 1, uređaj obuhvaća tri filtera 74 koji rade paralelno, a aktiviraju ih dva ventilatora 76. Otpadni plin i prašina uvode se u filtere na temperaturi poželjno višoj od 177°C nižoj od 204°C, kako bi se mogli koristiti konvencionalni filteri u vrećicama. U toku rada prikazanog izvođenja utvrđeno je da se kod ove operacije mogu koristiti konvencionalni teflonski filterski elementi. Otpadni plin se izdvaja od neizgorive prašine i propušta se kroz analizator 78, koji prati sastav i temperaturu otpadnog plina. Otpadni plin se zatim pušta u atmosferu kroz dimnjak 80. Ventilatori 76 izazivaju struju zraka kroz cjelokupan uređaj izvlačeći isparive plinove i nus proizvode izgaranja iz okretne peći. Nusproizvodi izgaranja iz okretne peći, nusproizvodi izgaranja iz oksidatora i svi plinovi koji prolaze kroz sustav, prolaze kroz ventilatora 76, tako da cjelokupan uređaj radi na pritisku nižem od astmosferskog. Prašina skupljena u filterima 74 odašilje se crpkom 72 kroz vod 75 u sakupljač 84. Na sličan način, primarni agregat se upućuje kroz vod 85 crpkom 86 u sakupljač 84. Preporučljivo izvođenje sakupljača 84 prikazano je na slici 5.
Prema izumu, osigurano je sredstvo za unošenje krutog zrnastog primjernog agregata i za ponovno unošenje neizgorive prašine u uređaj da bi se formirala jedna u suštini rastopljena mješavina. Prema ovom izvođenju, prikazanom na slikama 1, 2 i 6, uređaj obuhvaća sredstvo za unošenje neizgorive prašine i primarnog agregata u oksidator, kod ovog izvođenja u drugi oksidator 56. Kako je prikazano na slici 5, sakupljač 84 obuhvaća ulazni otvor 88 postavljen da prihvaća prašinu iz vodova 75 i 85. Ovo izvođenje obuhvaća odušak 89 koji vodi do jednog filtera (nije prikazan).
Povezan s preporučljivim izvođenjem akumulatora 84 je prvi davatelj 92 za utvrđivanje željenog maksimalnog nivoa čestičastog, ili zrnatog, materijala u sakupljaču 84. Drugi davatelj 94 utvrđuje nivo zrnastog materijala unutar sakupljača 84 i pomoću jednog upravljačkog mehanizma upravlja ventilom 98 pomoću pokretača 100 ventila. U toku rada uređaja, kroz ulazni otvor 88 uvodi se zrnasti materijal u sakupljač 84 gdje se prikuplja do jednog unaprijed određenog nivoa kada se aktivira gornji davatelj 92, koji preko upravljačkog mehanizma 96 i pokretača 100 otvara ventil 98, čime omogućuje čestičastom ili zrnastom materijalu da prođe kroz vod 102, koji se dijeli na dvije cijevi 103 i 105, za uvođenje zrnastog materijala u drugi oksidator 56, kako je prikazano na slikama 2 i 6. Kada nivo zrnastog materijala u sakupljaču 84 dostigne nivo donjeg davatelja 94, upravljački mehanizam i pokretač 100 zatvaraju ventil 98, čime se prekida protok zrnastog materijala kroz vod 102.
Premda je prikazano da cijevi 103 i 105 uvode kruti zrnasti materijal u drugi oksidator 26, kruti zrnasti materijal se također može uvoditi u prvi oksidator 26, ili i u prvi i u drugi oksidator. Kako je prikazano na slici 2, kruti zrnasti materijal uveden u drugi oksidator kroz cijevi 103 i 105 (prikazana je samo cijev 105) pada na dno drugog oksidatora 56 i tvori hrpu 104.
Toplina iz plina koji prolazi kroz drugi oksidator 56 udara na površinu hrpe zrnastog materijala i topi dio zrnastog materijala koji ima točku topljenja ispod temperature plina koji udara na površinu. Materijal teče s hrpe 104 zahvaćajući sav zrnasti materijal koji se nije rastopio, i priključuje se rastopljenoj šljaci 40 na dnu oksidatora 56. Kako je prikazano na slici 2, tekuća šljaka 40 se sakuplja na dnu oksidatora 26, kanala 54 i drugog oksidatora 56.
Premda se rastopljena šljaka može izvući iz kanala 54, preporučljivo je da se rastopljena šljaka 40 uklanja iz uređaja pomoću posebnog sakupljača šljake.
Kako je prikazano na slici 7, sakupljač 108 šljake obično je pravokutnog poprečnog presjeka s otvorom 110 preko kojeg je povezan s dnom oksidatora 26. Rastopljena šljaka 40 teče u sakupljač 108 šljake gdje je izložena mlazevima plamena iz plamenika 12. Mlaz iz plamenika 112 je dovoljno energičan da stvori turbulenciju u rastopljenom materijalu 40 u sakupljaču 108 šljake i tako doprinese ostakljivanju materijala u istom. Plamenik 112, u kombinaciji s plamenicima 32, 33, 41 i 43, prikazanim na slici 2, usmjeren je da u manjoj mjeri ometa protok rastopljene šljake iz izlaznog otvora 124, i tako produži vrijeme zadržavanja u uređaju. Ovo preporučljivo izvođenje dalje obuhvaća plamenik 114 kod izlaznog otvora 124 da bi se osigurala dodatna regulacija temperature šljake neposredno prije nego što će se naglo hlad-ti. Stanje u sakupljaču 108 šljake prati se kroz otvor 126 za optički pirometar.
Kod ovog izvođenja, sakupljač 108 šljake načinjen je od vodom hlađenih metalnih zidova, pri čemu je donji dio koji je u dodiru s rastopljenom šljakom ili obložen vatrostalnim materijalom, ili ima jedan solidan sloj stvrdnute šljake.
Prema izumu, uređaj obuhvaća sredstva za hlađenje u suštini rastopljene mješavine da bi se stvorio bezopasan agregat. Prema ovom izvođenju, uređaj obuhvaća rashladno sredstvo 106, shematski prikazano na slici 1. Kod preporučljivog izvođenja rashladno sredstvo jednostavno obuhvaća vodu u koju se izruči rastopljena mješavina. Rashladno sredstvo izvlači toplinu iz rastopljene mješavine i stvara bezopasan agregat.
Rad naprijed opisanog uređaja biti će opisan preko jednog procesa za korištenje opasnih otpadaka u proizvodnom procesu za stvaranje bezopasnog agregata. Prvi stupanj procesa je osiguranje izvora krutog otpadnog materijala koji se sastoji od velikih krutih komada otpadaka i od prašine od otpadaka. Kod izvođenja prikazanog izuma, otpaci se transportiraju do uređaja u različitim oblicima. Otpaci mogu biti u vidu zrnastih krutih materijala, kao što je zagađeni površinski sloj zemlje, zagađena šuta od srušenih zgrada, polučvrsti mulj iz neke operacije čišćenja kanalizacije, metalna burad s tekućim otpacima, burad od staklenih vlakana (obično poznata kao laboratorijsko pakiranje) koja sadrže tekućine ili krute materije. Kada je otpadni materijal mulj koji sadrži tekućinu, otpaci se najprije propuste preko jednog vibacionog sita na kojem se izdvaja tekućina i unosi u uređaj prema izumu odvojeno od krutog ostatka. Kada se otpaci nalaze u metalnoj buradi volumena 208 l, burad se trga i unosi u okretnu peć kao dio velikih komada krutih otpadaka, čime se isključuje potreba za čišćenje ili pregled bubnja. Također može biti potrebno da se ulazni materijal trga nekoliko puta kako bi se dobio ulazni materijal koji će biti efikasno utrošen u toku procesa.
Kod upravljanja procesom i radnim temperaturama raznih komponenata koje obavljaju proces, pogodno je da se poznaju neke karakteristike ulaznih materijala kako bi se brzina dovođenja otpadnih materijala i drugih ulaznih materijala koji se unose u uređaj mogla regulirati, kako bi se ostvarili željeni radni uvjeti. Poželjno je da otpadni materijal stigne s opisom koji će obuhvaćati toplinsku moć i sadržaj vlage. Također može biti potrebno da se, ipak, provjeri toplinska moć i druge karakteristike ulaznih materijala tako da se može olakšati rad uređaja. Treba napomenuti da, premda jedno punjenje otpadnog materijala može imati ukupnu toplinsku moć jedne vrijednosti, mnogo puta otpaci nisu homogeni, pa zbog toga rad uređaja i upravljanje procesom zahtijevaju izvjesne intervencije da bi se spriječilo odstupanje radnih parametara od vrijednosti neophodnih za potpuno oksidiranje izgorivih komponenata otpadaka i dobivanje željenih bezopasnih agregata. Pored toplinske moći i sadržaja vlage, pogodno je da se zna i sadržaj kiselina, količina pepela i koncentracija halogenih elemenata. Sadržaj kiselina u otpacima omogućuje rukovatelju da procijeni koliko će kaustičnog materijala biti utrošeno u procesu, što utječe i na odvijanje procesa, i na njegovu ekonomičnost. Količina pepela u otpacima određuje koliko će agregata biti proizvedeno. Sadržaj halogenih elemenata utjeće na odvijanje procesa i poželjno je da bude u opsegu od 1 do 5%. Koristeći ove vode, pomoćnog goriva, kisika, kaustičnih materijala, rashladna sredstva i sličnog, da bi se postigli željeni radni uvjeti, željeni agregat se može ekonomično proizvesti.
Proces nadalje obuhvaća stupanj razdvajanja velikih komada krutih otpadaka od prašine, kako je naprijed prikazano, pri čemu se to razdvajanje može ostvariti u okretnoj peći 10, ili se može ostvariti jednostavnim usmjeravanjem odgovarajuće dimenzioniranih otpadaka na različita mjesta u uređaju. Tako, na primjer, ako je prašina od otpadaka zagađeni površinski sloj zemlje, on se može neposredno uvoditi u oksidator.
Veliki komadi krutih otpadaka unose se u okretnu peć koja ima ulazni dio, komoru za izgaranje i izlazni dio. Radni uvjeti u peći su regulirani tako, da veliki komadi krutih otpadaka izgaraju da bi tvorili kruti zrnasti primarni agregat, klinker i plinovite nusproizvode izgaranja, pri čemu je veći dio isparljivih izgorivih materija u velikim komadima ispario u ulaznom dijelu peći. Poželjno je da okretna peć radi s prosječnom unutrašnjom temperaturom u opsegu od 871°C do 1260°C.
Treba napomenuti da postoje značajni temperaturni gradijenti u peći, kako po njenoj dužini, tako i u radijalnom smjeru. Zbog toga dijelovi peći mogu značajno odstupati od opsega od 871°C do 1260°C.
Veliki komadi krutih otpadaka unose se u okretnu peć brzinom koja ovisi o njihovom sadržaju topline, ali normalno brzinom od oko 20 t/h. Peć se okreće brzinom u opsegu od 1 do 75 okretaja na sat, tako da ukupno vrijeme zadržavanja materijala koji izlazi iz peći kod izlaznog dijela 14 bude u opsegu od oko 90 do 120 minuta.
Pri tim radnim uvjetima, okretna peć proizvodi kruti materijal koji se pretežno sastoji od krutog zrnastog primarnog agregata s manjom količinom materijala koji se može klasirati kao klinkeri. Za svrhe ovog izuma, klinkeri su normalno veliki komadi krutog materijala, na primjer građevinske opeke koje su prošle kroz okretnu peć a da nisu reagirani, ili aglomeracije materijala s niskom točkom topljenja, koji su se rastopili i formirali aglomeracije pri relativno niskim temperaturama u okretnoj peći. Radni uvjeti u okretnoj peći se reguliraju da se ostvare dva stanja.
Prvo, da se pretvori veći dio velikih komada krutih otpadaka u kruti zrnasti primarni agregat, i, drugo, da se ispari najveći dio isparivih izgorivih materijala u velikim komadima krutih otpadaka u ulaznom dijelu okretne peći. Kao što će kasnije biti razmatrano, primarni agregat se reciklira, vraća u proces da bi se rastopio i uveo u rastopljenu šljaku u oksidatoru. Kako se šljaka pretvara u bezopasni agregat, poželjno je da se što je moguće više obrađenog materijala pretvori u taj oblik. Materijal koji formira kao izlazni proizvod iz peći klinker ispituje se da ne sadrži opasan materijal koji bi se mogao izvući iz njega. Svaki materijal koji ima opasan materijal koji se može iz njega izdvojiti vraća se u okretnu peć kod njenog ulaznog dijela. Rad prikazanog uređaja i proces dovode do toga da se samo jedan sasvim mali dio proizvoda iz okretne peći klasira kao klinkerski materijal.
Drugi je cilj kod rada okretne peći da se ispari najveći dio isparljivih izgorivih sastojaka u ulaznom dijelu okretne peći. To smanjuje toplinsku moć krutog materijala koji prolazi kroz okretnu peć do komore 16 izgaranja okretne peći. Ako je toplinska moć krutog dijela koji dostigne komoru 16 izgaranja okretne peći 10 prevelika, može doći do nekontroliranog izgaranja u komori izgaranja peći. Zbog toga radni uvjeti okretne peći moraju obuhvatiti temperaturu u uvodnom dijelu dovoljnu visoku da se ispari najveći dio isparljivih komponenata u velikim komadima krutih otpadaka koj i su unesem u peć.
Kako je shematski prikazano na slici 1, kruti materijal koji izlazi iz izlaznog oluka 20 šalje se u klasifikator 34. Klasifikator 34 može biti bilo koji konvencionalni mehanizam za razdvajanje velikih krutih čestica od finih krutih čestica. Kod ovog izvođenja, sav kruti materijal koji ima presjek veći od 9,5 mm klasiran je kao klinker, a sve što je manje od toga kao primarni agregat. Klinker i čestičasti materijal se prevode preko magnetskih separatora (nisu prikazani) i metali na bazi željeza se uklanjaju i otpremaju u metalni bunker da bi se prodali kao čelični otpad.
Plinoviti nusproizvodi izgaranja iz peći odvode se iz nje pomoću prinudnog strujanja zraka. Kao što je naprijed rečeno, ventilatori 76 održavaju cjelokupan uređaj na pritisku nižem od atmosferskog i izvlače plin iz okretne peći kao i iz oksidatora kroz cjelokupan sustav.
Proces obuhvaća unošenje prašine od otpadaka u oksidatore. Kod prikazanog izvođenja, prašina od otpadaka iz okretne peći 10 zahvaćena je strujom plina i odnesena u oksidator 26. Izgorivi materijal se unosi u oksidator. Kod ovog izvođenja postoji izvor 36 tekućeg goriva povezan s prvim oksidatorom 26. Unošenje goriva, prašine od otpadaka, isparljivih plinova iz krutog otpadnog materijala u peći i ubrizgavanje kisika, sve to služi za reguliranje temperature u prvom oksidatoru koja mora biti u opsegu od 982°C do 1649°C. Temperatura je određena protokom zraka i toplinskom moći ulaznih materijala, uključujući svo ulazno gorivo koje je uneseno. Poželjno je da pomoćno gorivo iz izvora 36 goriva sadrži tekući otpadni materijal. Dalje je poželjno da izgorivi tekući otpadni materijal sadrži neku tekućinu koja je ili organsko otapalo, ili tekući otpadak iz procesa bušenja ili boja.
Proces obuhvaća stupanj započinjanja izgaranja u oksidatoru radi pretvaranja prašine od otpadaka u ne-izgorivu prašinu, rastopljenu šljaku i otpadni pl-in. Kod ovog izvođenja, sredstvo za oksidiranje sastoji se od tri oksidatora, prvog oksidatora 26, drugog oksidatora 56 i trećeg oksidatora 62. U prvom oksidatoru najveći dio izgorivog materijala se oksidira da bi stvorio plinovite nusproizvode izgaranja. Oni se izvlače kroz unutrašnjost 52 prvog oksidatora 26, i kroz kanal 54 u unutrašmost 58 drugog oksidatora 56. Pri radnoj temperaturi, poželjno 982°C do 1649°C, dio krutog materijala se topi. Taj se materijal sakuplja na dnu prvog oksi'datora, kako je pri'kazano na slici 2, kao tekuća šljaka 40, koja zatim otječe u sakupljač 108. Nerastopljeni kruti zrnasti materijal prolazi zajedno s plinovitim nusproizvodima izgaranja kroz kanal 54 u oksidator 56, u kojem se jedan dio može istopiti, ili može ostati nerastopljen i da prođe kroz uređaj kao kruta prašina.
Kruti zrnasti primarni agregat i neizgoriva prašina unose se u oksidator. Prema ovom izvođenju, prikazanom na slikama 2 i 6, cijevi 103 i 105 unose primarni agregat i krutu prašinu u unutrašnjost drugog oksidatora 56. Poželjno je da se primarni agregat i kruta prašina unose u obliku pojedinačrnh punjenja.
Kontinuirano unošenje ovih materijala u oksidator hladi površinu hrpe čestičastog materijala u oksidatoru i sprečava topljenje površine. To ometa topljenje čestičastog materijala unešenog u oksidator i time ometa proizvodnju rastopljene šljake koja stvara bezopasan agregat.
Kao što je shematski prikazano na slici 2, poželjno je da se pojedinačna punjenja primarnog agregata i neizgorive prašine unesu u drugi oksidator zbog stvaranja jedne hrpe u oksidatoru. Toplina iz sredstva za oksidiranje udara na površinu hrpe, uslijed čega se materijal koji ima relativno nisku točku topljenja topi tako da teče naniže k dnu oksidatora prema kanalu 54 gdje rastopljeni materijal teče do prvog oksidatora 26 i izlazi iz sakupljača 108 štjake. Proces može stvoriti bilo agregat, bilo neizgorivu prašinu koja ima točku topljenja višu od temperature drugog oksidatora. To znači da se takav zrnasti materijal neće rastopiti. On je, međutim, zahvaćen rastopljenim materijalom stvorenim u drugom oksidatoru i unesen u šljaku da bi se napravila jedna, u suštini rastopljena mješavina. Topljenjem površine hrpe i omogućavanjem rastopljenom materijalu i u njemu zahvaćenom krutom čestičastom materijalu da teče prema kanalu 54, otkriva se nova površina na čestičastom materijalu koja se zatim topi da bi istekla iz uređaja kroz otvor za ispuštanje šljake. Premda je kod ovog izvođenja prikazano unošenje primarnog agregata i neizgorive prašine u drugi oksidator, proces se također može ostvariti ako se dio tog materijala unese u prvi oksidatora. Također je moguće da se posebno ubrizgava primarni agregat u jedan od dva oksidatora ili da se prašina ubrizga u jedan od dva oksidatora, ali je poželjnije da se kombinira zrnasti primarni agregat i neizgoriva prašina i ponovno unesu u proces kao jedna kombinacija.
Izvođenje sa slike 2 također prikazuje jednu napravu za ubrizgavanje kisika u prvi oksidator. Proces je također izvediv i ubrizgavanjem kisika u drugi oksidator, prikazano na slici 2 shematski kao brizgalica 60 za kisik. U toku preporučljivog rada uređaja, prosječna temperatura u prvom oksidatoru je približno 1649°C. Temperatura u kanalu između prvog i drugog oksidatora je oko 1538°C a temperatura u drugom oksidatoru je približno 1538°C. Također je poželjno da drugi oksidator bude pripremljen da prihvaća tekućinu u relativno malim količinama, tako da se svi izgorivi opasni otpaci u tekućini oksidiraju u oksidatoru. Prema prikazanom izvođenju, drugi oksidator 56 sadrži ulazni otvor 61. Na radnoj temperaturi drugog oksidatora voda isparava a krute materije se unose u struju vrelog plina bilo da izgore, da se rastope ili da prođu s drugim neizgorivim finim česticama u izlazni dio uređaja.
Dalje je preporučljivo da se otpadni plin, plinoviti nusproizvodi i neizgoriva prašina iz oksidatora rashlade ubrizgavanjem vode radi stvaranja rashladne mase. Prema ovom izvođenju, shematski prikazanom na slici 1, treći oksidator 62 sadrži sredstva za ubrizgavanje vode u treći oksidator. Preporučljivo je da voda stvari rashlađenu masu koja ima temperaturu nižu od 204°C a poželjno višu od 177°C. Kako je prije prikazano, hlađenje se također može ostvariti u oksidatoru 65.
Dalje je poželjno da se sve kiseline u rashlađenoj masi neutraliziraju. Kod prikazanog izvođenja, danog na slici 1, uređaj ima sredstva za unošenje kaustičnog materijala za stvaranje neutralizirane mase koja se sastoji od neizgorivih finih čestica i otpadnog plina. Proces se može raditi s krutim čestičastim kaustičnim materijalom i1i kaustičnom otopinom dodanom trećem ili četvrtom oksidatoru.
Preporučljivo je da se plin izdvaja od neizgorive prašine suhim filtriranjem. Taj se stupanj može ostvariti propuštanjem neizgorive prašine i otpadnog plina kroz konvencionalni filter s vrećom, prikazan na slikama 1 i 6 kao filter 74. Ventilatora povezani s filterima, kod ovog izvođenja filteri 76 na slici 1, stvaraju prinudno strujanje zraka kroz cjelokupan uređaj tako da uređaj radi s pritiskom nižim od atmosferskog.
Prvenstvena prednost korištenja vodom hlađenih oksidatora je da se smanji količina vode potrebna za hlađenje materijala prije filtriranja. Osnovni proces za uklanjanje opasnog materijala je oksidacija. Zbog toga je proces, na neki način, ograničen prolazom kisika u sustavu. Kisik se uvlači u uređaj ventilatora 76 i ako je previše vode ubrizgano za hlađenje mješavine prije filtriranja, ventilatori 76 će morati izvlačiti velike količine vodene pare. To, sa svoje strane, ograničava količinu kisika koji se može uvući u sustav radi oksidacije. Preporučljivo izvođenje koje koristi vodom hlađeni oksidator značajno smanjuje potrebu za ubrizgavanjem rashladne vode održavajući pri tome uvjete neophodne za efikasnu oksidaciju opasnih materijala.
Proces obuhvaća stupanj hlađenja mješavine rastopljene šljake i krutih čestica da bi se stvorio bezopasan agregat. Kod preporučljivog izvođenja, mješavina rastopljene šljake i krutih čestica unosi se u jedan vodom ispunjeni transporter gdje rashladno djelovanje vode hladi mješavinu da bi se stvorio bezopasan agregat iz kojeg se ne izlučuje opasni materijal. Voda koja je korištena za hlađenje rastopljenog materijala vraća se u proces zajedno s otpadnom vodom u drugi oksidator 56 ili u treći oksidator 62.
Rad prikazanog izuma rezultira proizvodnjom četiri vrste materijala: željezni metal, koji je prošao kroz okretnu peć pa je prema tome bez opasnog materijala, klinker koji je prošao kroz okretnu peć i koji, ako sadrži opasni materijal, isti je ugrađen u strukturu klinkera, ili se ponovno vraća u proces sve dok sastav klinkera ne bude bezopasan. Treći izlazni materijal je plinoviti materijal iz dimnjaka 80 i sastoji se prvenstveno od ugljik dioksida i vode.
Premda preporučljivo izvođenje nije klasirano kao peć za spaljivanje opasnih otpadaka i ne podliježe uvjetima za peći za spaljivanje opasnih otpadaka, njegova dozvola za kvalitetu zraka se zasniva na istim razmatranjima koja se primjenjuju u peći za spaljivanje otpadaka prema odjeljku "B". Prikazani izum lako zadovoljava takav kriterij. Pored zadovoljavanja najoštrijih specifikacija za kvalitetu zraka, agregat proizveden ovim procesom, premda sadrži teške metale koji bi bili opasni kad bi se mogli ukloniti iz agregata, pretvorio je materijal u oblik u kojem su teški metali vezani u staklastom agregatu.
Posebno su nivoi arsena, barija, kroma, olova, žive, selena i srebra svi daleko ispod zakonske granice. Pored toga je koncentracija pesticidnih i herbicidnih spojeva, kiselih fenolnih spojeva, baznoneutralnih spojeva kao i drugih isparivih spojeva daleko ispod zakonskih granica. Na taj način, iako ulazni materijali mogu sadržavati opasne materijale, materijali su ili oksidirani oksidacijom ili su zatvoreni u strukturu agregata, tako da proces ne proizvodi opasne izlazne materije.
Prikazani izum je opisan preko jednog preporučljivog izvođenja. Izum, međutim nije ograničen na isto. Opseg izuma mora se odrediti isključivo priloženim patentnim zahtjevima i njihovim ekvivalentima.

Claims (29)

1. Uređaj za pretvaranje opasnih otpadaka u bezopasan agregat koji ne ispušta sastojke, naznačen time, što obuhvaća: okretnu peć koja ima jedan ulazni dio, sredstva za oksidiranje pored ulaznog dijela spomenute okretne peći, a koja sadrže jednu vodom hlađenu posudu s metalnim zidom, izvor krutog otpadnog materijala, pri čemu taj kruti otpadni materijal sadrži krupne krute otpatke i prašinu od otpadaka, sredstva za razdvajanje velikih krutih otpadaka od prašine od otpadaka, sredstva za unošenje velikih komada otpada u ulazni dio okretne peći, sredstva za unošenje prašine od otpadaka u spomenute oksidatore, sredstva za ostvarivanje izgaranja u toj peći za pretvaranje velikih komada krutih otpadaka u kruti zrnasti primarni agregat, klinker, isparljive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja, sredstva za izdvajanje tog klinkera iz spomenutog krutog zrnastog primarnog agregata, sredstva za ostvarivanje izgaranja u spomenutim oksidatorima zbog pretvaranja spomenute prašine od otpadaka, isparivih plinova i plinovitih nusproizvoda izgaranja u neizgorivu prašinu, rastopljenu šljaku i otpadni plin, sredstva za propuštanje spomenutih plinovitih nusproizvoda izgaranja i otpadnog plina iz spomenutih oksidatora, sredstva za hlađenje te neizgorive prašine i otpadnog plina, sredstva za razdvajanje neizgorivih čestica od otpadnog plina, sredstva za unošenje tog krutog zrnastog primarnog agregata i spomenute neizgorive prašine u rastopljenu šljaku radi formiranja u suštini rastopljene mješavine, sredstva za uklanjanje te mješavine iz ovog uređaja, i sredstva za hlađenje te u suštini rastopljene mješavine zbog stvaranja bezopasnog agregata koji ne ispušta materije.
2. Uređaj prema zahtjevu 1, naznačen time, što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća više posuda povezanih s ulaznim dijelom okretne peći, pri čemu ta oksidacijska sredstva obuhvaćaju prvi i drugi oksidator.
3. Uređaj prema zahtjevu 2, naznačen time, što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća prvi oksidator postavljen da prihvati prašinu od otpadaka, isparljive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja iz peći.
4. Uređaj prema zahtjevu 2, naznačen time, što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća drugi oksidator postavljen da prihvaća spomenutu prašinu od otpadaka, isparive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja iz prvog oksidatora.
5. Uređaj prema zahtjevu 2, naznačen time, što spomenuti uređaj obuhvaća posudu za uklanjanje šljake, povezan s prvim oksidatorom.
6. Uređaj prema zahtjevu 5, naznačen time, što ta posuda za uklanjanje šljake obuhvaća sredstva za uklanjanje rastopljene mješavine 12 sredstva za oksidiranje.
7. Uređaj prema zahtjevu 6, naznačen time, što ta posuda za uklanjanje šljake obuhvaća jedan plamenik za zagrijavanje materijala u njemu.
8. Uređaj prema zahtjevu 2, naznačen time, što sredstvo za oksidaciju obuhvaća treći oksidator postavljen da prihvaća spomenutu prašinu od otpadaka, isparljive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja iz drugog oksidatora.
9. Uređaj prema zahtjevu 8, naznačen time, što obuhvaća jedan razvodnik za povezivanje drugog i trećeg oksidatora.
10. Uređaj prema zahtjevu 9, naznačen time, što taj razvodnik sadrži jednu vodom hlađenu posudu s metalnim zidovima, koji povezuje drugi i treći oksidator.
11. Uređaj prema zahtjevu 1, naznačen time, što obuhvaća sredstva za unošenje neizgorive prašine i primarnog agregata u spomenuto sredstvo za oksidiranje.
12. Uređaj prema zahtjevu 2, naznačen time, što obuhvaća sredstva za unošenje neizgorive prašine i primarnog agregata u drugi oksidator.
13. Uređaj prema zahtjevu 12, naznačen time, što obuhvaća sredstva za uklanjanje rastopljene mješavine iz prvog oksidatora.
14. Uređaj prema zahtjevu 1, naznačen time, što sredstvo za propuštanje plinovitih nusproizvoda izgaranja iz spomenute peći i otpadnog plina iz sredstva za oksidiranje obuhvaća sredstvo za izazivanje pritiska nižeg od atmosferskog u ovom uređaju.
15. Uređaj prema zahtjevu 1, naznačen time, što spomenuto sredstvo za razdvajanje velikih komada krutih otpadaka od prašine od otpadaka obuhvaća spomenutu okretnu peć.
16. Uređaj prema zahtjevu 1, naznačen time, što se najveći dio okomitih zidova spomenutih sredstva za oksidiranje sastoji od okomito postavljenih cjevastih vodova.
17. Uređaj prema zahtjevu 16, naznačen time, što su okomiti zidovi barem jednog od oksidatora napravljeni od većeg broja paralelnih metalnih vodova s pravokutnim poprečnim presjekom.
18. Uređaj za pretvaranje opasnih otpadaka u bezopasan agregat koji ne ispušta sastojke, naznačen time, što obuhvaća: okretnu peć koja ima jedan ulazni dio, sredstva za oksidiranje povezana sa spomenutom peći, a koja sadrže jednu vodom hlađenu posudu s metalnim zidom, izvor krutog otpadnog materijala, pri čemu taj kruti otpadni materijal sadrži krupne krute otpatke i prašinu od otpadaka, sredstva za razdvajanje velikih krutih otpadaka od prašine od otpadaka, sredstva za unošenje velikih komada otpadaka u ulazni dio okretne peći, sredstva za unošenje prašine od otpadaka u spomenute oksidatore, sredstva za ostvarivanje izgaranja u toj peći za pretvaranje velikih komada krutih otpadaka u kruti zrnasti primarni agregat, klinker, isparive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja, sredstva za ostvarivanje izgaranja u spomenutim oksidatorima zbog pretvaranja spomenute prašine od otpadaka, isparivih plinova i plinovitih nusproizvoda izgaranja u neizgorivu prašinu, rastopljenu šljaku i otpadni plin, sredstva za unošenje tog krutog zrnastog primarnog agregata i spomenute neizgorive prašine u spomenuta sredstva za oksidiranje i u rastopljenu šljaku radi stvaranja u suštini rastopljene mješavine, i sredstva za uklanjanje te mješavine iz ovog uređaja.
19. Uređaj prema zahtjevu 18, naznačen time, što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća više posuda povezanih s ulaznim dijelom okretne peći.
20. Uređaj prema zahtjevu 19, naznačen time, što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća prvi oksidator postavljen da prihvaća prašinu od otpadaka, isparive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja iz peći.
21. Uređaj prema zahtjevu 19, naznačen time, što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća drugi oksidator postavljen da prihvaća spomenutu prašinu od otpadaka, isparljive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja iz prvog oksidatora.
22. Uređaj prema zahtjevu 18, naznačen time, što se najveći dio okomitih zidova spomenutih sredstava za oksidiranje sastoji od okomito postavljenih cjevastih vodova.
23. Uređaj prema zahtjevu 18, naznačen time, što su okomiti zidovi barem jednog od oksidatora načinjeni od većeg broja paralelnih metalnih vodova s pravokutnim poprečnim presjekom.
24. Uređaj prema zahtjevu 19, naznačen time, što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća prvi oksidator postavljen da prihvaća prašinu od otpadaka, isparljive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja iz peći, i što spomenuto sredstvo za oksidaciju obuhvaća drugi oksidator postavljen da prihvaća spomenutu prašinu od otpadaka, isparljive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja iz prvog oksidatora.
25. Uređaj prema zahtjevu 24, naznačen time, što drugi i treći oksidator obuhvaćaju dvije obično cilindrične, okomito postavljene posude, čiji gornji krajevi imaju otvore.
26. Uređaj prema zahtjevu 25, naznačen time, što spomenuta oksidacijska sredstva obuhvaćaju jedan razvodnik koji povezuje spomenuti drugi i treći oksidator, pri čemu se taj razvodnik sastoji od jedne uglavnom U-oblikovane posude koja povezuje gornje otvore drugog i trećeg oksidatora.
27. Uređaj prema zahtjevu 26, naznačen time, što spomenuti razvodnik obuhvaća jednu vodom hlađenu posudu metalnih zidova.
28. Uređaj za pretvaranje opasnih otpadaka u bezopasan agregat koji ne ispušta sastojke, naznačen time, što obuhvaća, okretnu peć koja ima jedan ulazni dio, sredstva za oksidiranje povezana sa spomenutom peći, a koja sadrže najmanje jednu vodom hlađenu posudu s metalnim zidom, sredstva za reguliranje temperature unutar tih sredstava za oksidiranje, izvor krutog otpadnog materijala, pri čemu taj kruti otpadni materijal sadrži krupne krute otpatke i prašinu od otpadaka, sredstva za razdvajanje velikih krutih otpadaka od prašine od otpadaka, sredstva za unošenje velikih komada otpadaka u ulazni dio okretne peći, sredstva za unošenje prašine od otpadaka u spomenute oksidatore, sredstva za ostvarivanje izgaranja u toj peći za pretvaranje velikih komada krutih otpadaka u kruti zrnasti primarni agregat, klinker, isparljive plinove i plinovite nusproizvode izgaranja, sredstva za ostvarivanje izgaranja u spomenutim oksidatorima radi pretvaranja spomenute prašine od otpadaka, isparljivih plinova i plinovitih nusproizvoda izgaranja u neizgorivu prašinu, rastopljenu šljaku i otpadni plin, sredstva za unošenje tog krutog zrnastog primarnog agregata i spomenute neizgorive prašine u spomenuta sredstva za oksidiranje i u rastopljenu šljaku radi formiranja u suštini rastopljene mješavine, sredstva za uklanjanje te mješavine iz ovog uređaja, i sredstva za hlađenje te u suštini rastopljene mješavine zbog stvaranja bezopasnog agregata koji ne ispušta materije.
29. Uređaj prema zahtjevu 28, naznačen time, što sredstva za reguliranje temperature obuhvaćaju sredstva za hlađenje zidova spomenutih sredstava za oksidiranje.
HR920882A 1990-05-08 1992-10-02 Apparatus for using hazardous waste to form non hazardous aggregate HRP920882A2 (en)

Applications Claiming Priority (2)

Application Number Priority Date Filing Date Title
US07/520,558 US4986197A (en) 1989-06-06 1990-05-08 Apparatus for using hazardous waste to form non hazardous aggregate
YU237590A YU48631B (sh) 1990-05-08 1990-12-17 Uređaj za pretvaranje opasnih otpadaka u bezopasan agregat

Publications (1)

Publication Number Publication Date
HRP920882A2 true HRP920882A2 (en) 1994-08-31

Family

ID=24073124

Family Applications (1)

Application Number Title Priority Date Filing Date
HR920882A HRP920882A2 (en) 1990-05-08 1992-10-02 Apparatus for using hazardous waste to form non hazardous aggregate

Country Status (27)

Country Link
US (1) US4986197A (hr)
EP (1) EP0455873B1 (hr)
JP (1) JPH05502619A (hr)
KR (1) KR920703224A (hr)
CN (1) CN1042058C (hr)
AT (1) ATE137854T1 (hr)
AU (1) AU643256B2 (hr)
BR (1) BR9105870A (hr)
CA (1) CA2031060C (hr)
DE (1) DE69026932D1 (hr)
HR (1) HRP920882A2 (hr)
HU (1) HUT65602A (hr)
IE (1) IE62047B1 (hr)
IL (1) IL96557A (hr)
LT (1) LTIP511A (hr)
LV (1) LV10171A (hr)
MX (1) MX171436B (hr)
NO (1) NO303361B1 (hr)
NZ (1) NZ236217A (hr)
OA (1) OA09407A (hr)
PE (1) PE28291A1 (hr)
PL (1) PL165498B1 (hr)
PT (1) PT96201A (hr)
RU (1) RU2107103C1 (hr)
WO (1) WO1991016846A1 (hr)
YU (1) YU48631B (hr)
ZA (1) ZA913397B (hr)

Families Citing this family (12)

* Cited by examiner, † Cited by third party
Publication number Priority date Publication date Assignee Title
US5133267A (en) * 1991-10-01 1992-07-28 Marine Shale Processors, Inc. Method and apparatus for using hazardous waste to form non-hazardous aggregate
US5536114A (en) * 1994-05-20 1996-07-16 Stir-Melter, Inc. Apparatus for vitrifcation of hazardous waste
US5503788A (en) * 1994-07-12 1996-04-02 Lazareck; Jack Automobile shredder residue-synthetic plastic material composite, and method for preparing the same
KR0154364B1 (ko) * 1994-07-27 1999-02-18 신로쿠 니시야마 쓰레기 소각 및 용해처리방법과 그 방법에 사용하는 처리장치
CH689111A5 (de) * 1995-07-10 1998-10-15 Deco Hanulik Ag Verfahren zur Demerkurisation.
US5795285A (en) * 1995-12-01 1998-08-18 Mclaughlin; David Francis Conversion of contaminated sediments into useful products by plasma melting
FR2750197B1 (fr) * 1996-06-20 1998-08-07 Gec Alsthom Stein Ind Procede d'amelioration de la qualite des machefers produits par une installation d'incineration de dechets et installation d'incineration pour sa mise en oeuvre
JP3876554B2 (ja) * 1998-11-25 2007-01-31 株式会社日立製作所 化学物質のモニタ方法及びモニタ装置並びにそれを用いた燃焼炉
ES2190687B1 (es) * 2000-02-03 2004-11-16 Inreco, S.L. Quemador polivalente, aplicable para todo tipo de materiales combustibles.
FI20060849L (fi) * 2006-09-25 2008-03-26 Migliore Oy Menetelmä ja laitteisto öljynporausjätteen käsittelemiseksi
CN101469866B (zh) * 2007-12-24 2010-09-29 同方环境股份有限公司 一种实现多物态的工业危险废物焚烧处理系统
CN102748761A (zh) * 2011-04-22 2012-10-24 江苏腾明环保科技有限公司 一种新型固体垃圾焚烧炉

Family Cites Families (25)

* Cited by examiner, † Cited by third party
Publication number Priority date Publication date Assignee Title
GB587811A (en) * 1944-01-17 1947-05-06 Bbc Brown Boveri & Cie Improvements in or relating to means for discharging slag from gasification or combustion chambers under pressure
US3618537A (en) * 1969-12-15 1971-11-09 John C Bogue Solid waste disposal system
US3592151A (en) * 1970-03-09 1971-07-13 Morgan Construction Co Method and apparatus for refuse incineration
US3697256A (en) * 1971-02-08 1972-10-10 Isaiah B Engle Method of incinerating refuse
US3766866A (en) * 1972-03-13 1973-10-23 Air Preheater Thermal waste converter
US3848871A (en) * 1973-04-19 1974-11-19 A Sweet Non-slipping hand grip for tennis racket and the like
US3938449A (en) * 1974-03-18 1976-02-17 Watson Industrial Properties Waste disposal facility and process therefor
US4063903A (en) * 1975-09-08 1977-12-20 Combustion Equipment Associates Inc. Apparatus for disposal of solid wastes and recovery of fuel product therefrom
US4308809A (en) * 1977-10-20 1982-01-05 Woods Maurice G Solid waste disposal system
US4193354A (en) * 1977-10-20 1980-03-18 Woods Maurice G Solid waste disposal system
US4270470A (en) * 1979-04-27 1981-06-02 Barnett William O Combustion system and method for burning fuel with a variable heating value
CH639471A5 (en) * 1979-06-14 1983-11-15 Bertrams Ag Method and device for incinerating pasty, liquid or gaseous industrial waste
DE3015290A1 (de) * 1980-04-21 1981-10-29 Werner & Pfleiderer, 7000 Stuttgart Verfahren und anlage zum veraschen von klaerschlamm
US4398475A (en) * 1981-06-15 1983-08-16 Ssk Corporation Hazardous waste incineration system
US4682548A (en) * 1983-11-10 1987-07-28 Peng Chen H Refuse disposing method and the apparatus thereof
US4602574A (en) * 1984-11-08 1986-07-29 United States Steel Corporation Destruction of toxic organic chemicals
US4794871A (en) * 1985-08-19 1989-01-03 Environment Protection Engineers, Inc. Method and installation for the treatment of material contaminated with toxic organic compounds
US4598650A (en) * 1985-10-21 1986-07-08 Schneckenberger Marc G Fluid and solid waste incineration system
US4658736A (en) * 1986-03-27 1987-04-21 Walter Herman K Incineration of combustible waste materials
DE8616562U1 (de) * 1986-06-20 1986-08-21 Chang, Ming Chao, Hsin Ying Vorrichtung zur Aufbereitung von Abfall, Müll o.dgl.
US4784604A (en) * 1986-12-15 1988-11-15 Westinghouse Electric Corp. Air pulsation for combustors
US4862813A (en) * 1987-03-23 1989-09-05 Westinghouse Electric Corp. High temperature gas cleaning in municipal solid waste incineration systems
US4840130A (en) * 1988-07-21 1989-06-20 Westinghouse Electric Corp. Waste disposal system
US4922841A (en) * 1988-09-14 1990-05-08 Kent John M Method and apparatus for using hazardous waste to form non-hazardous aggregate
US4889058A (en) * 1989-02-22 1989-12-26 Westinghouse Electric Corp. Heat recovery boiler

Also Published As

Publication number Publication date
NO303361B1 (no) 1998-06-29
PT96201A (pt) 1992-08-31
LTIP511A (en) 1994-11-25
EP0455873A2 (en) 1991-11-13
IL96557A (en) 1993-05-13
ZA913397B (en) 1992-12-30
MX171436B (es) 1993-10-26
HU9200052D0 (en) 1992-06-29
NO920090D0 (no) 1992-01-07
CN1042058C (zh) 1999-02-10
IE904486A1 (en) 1991-11-20
KR920703224A (ko) 1992-12-17
IL96557A0 (en) 1991-09-16
CN1056347A (zh) 1991-11-20
AU7223891A (en) 1991-11-27
PL165498B1 (pl) 1994-12-30
PE28291A1 (es) 1991-10-18
JPH05502619A (ja) 1993-05-13
RU2107103C1 (ru) 1998-03-20
HUT65602A (en) 1994-07-28
US4986197A (en) 1991-01-22
OA09407A (en) 1992-09-15
CA2031060A1 (en) 1991-11-09
EP0455873B1 (en) 1996-05-08
LV10171A (lv) 1994-10-20
BR9105870A (pt) 1993-01-19
ATE137854T1 (de) 1996-05-15
AU643256B2 (en) 1993-11-11
EP0455873A3 (en) 1992-08-26
CA2031060C (en) 1997-01-28
NZ236217A (en) 1997-06-24
DE69026932D1 (de) 1996-06-13
YU48631B (sh) 1999-03-04
YU237590A (sh) 1995-03-27
IE62047B1 (en) 1994-12-14
NO920090L (no) 1992-01-07
WO1991016846A1 (en) 1991-11-14

Similar Documents

Publication Publication Date Title
US4922841A (en) Method and apparatus for using hazardous waste to form non-hazardous aggregate
DE69001307T2 (de) Verfahren und Vorrichtung zur Mitverbrennung von Sonderabfall in industriellen Drehrohröfen.
HRP920882A2 (en) Apparatus for using hazardous waste to form non hazardous aggregate
JP2502899B2 (ja) 有害な廃棄物を使用して無害な団粒を形成する方法及びその装置
USRE35219E (en) Apparatus for using hazardous waste to form non-hazardous aggregate
JPH07301409A (ja) 有効ガス及び不活性無機残渣を同時に発生させて廃棄物を焼却する方法及び装置
KR950013974B1 (ko) 유해성 폐기물을 무해성 혼합재로 만들기 위한 방법 및 그의 장치
HRP920787A2 (en) Method and apparatus for using hazardous waste to non-hazardous aggregate
KR100535196B1 (ko) 화격자소각로로부터의플라이더스트를열적처리하기위한방법및장치
DE4443482A1 (de) Verfahren zur Erzeugung von in der Baustoffindustrie verwertbarer Schlacke aus Klärschlamm
JPH09263844A (ja) 産業廃棄物からの有価値金属回収方法

Legal Events

Date Code Title Description
A1OB Publication of a patent application
AIPI Request for the grant of a patent on the basis of a substantive examination of a patent application
ODBC Application rejected