HRP20040291A2

HRP20040291A2 - Storage device

Info

Publication number: HRP20040291A2
Application number: HR20040291A
Authority: HR
Inventors: Markus
Original assignee: Markus
Priority date: 2003-03-28
Filing date: 2004-03-25
Publication date: 2005-02-28
Also published as: EP1489023A1; AT6273U3; AT6273U2; HRPK20040291B3

Description

Izum koji se predlaže odnosi se na spremnik/kontejner koji u prvom redu posjeduje i poklopac koji služi za zatvaranje spremnik/kontejnera, a koji može biti okrugao ili ravan, izrađen od umjetnih materijala, a služi sakupljanju vrijednih tvari i to naročito lakih voluminoznih umjetnih materijala kao što su primjerice šuplja tijela izrađena od umjetnih materijala ili boce od umjetnih materijala, zatim također i od spojeva polietilentetraftalata, polietilena ili drugih umjetnih materijala gdje poklopac ima najmanje jedan ulazni otvor koji je u kosom položaju prema površini poklopca, te prema unutrašnjosti spremnik/kontejnera.

Iz dokumenta DE 78 12 234 U1 poznat je spremnik/kontejner za sakupljanje starog stakla ili vruće pokositrenog željeznog lima u svrhu recikliranja koji posjeduje i ravan poklopac koji služi za zatvaranje spremnik/kontejnera na kojemu postoji jedan ulazni otvor koji se nalazi u kosom položaju prema površini poklopca, te prema unutrašnjosti spremnik/kontejnera. Nedostatak ovog spremnik/kontejnera je u tome što se bez obzira na to kako su raspoređeni nastavci radi konusni rastresivač.

Iz dokumenta JP 09-206696 A poznat je poklopac koji se koristi kod spremnik/kontejnera za sakupljanje vrijednih tvari, a koji se nalazi u kosom položaju prema gore navedenom nagnutom ulaznom kanalu. Ovaj ulazni kanal služi prvenstveno za odjeljivanje aluminija, čelika i stakla.

Nadalje je iz dokumenta JP 07-002302 A poznat spremnik/kontejner za limenke kod kojeg pomoću magneta koji su raspoređeni u unutrašnjosti spremnik/kontejnera također i služi (ima mogućnost) odijeljivanja materijala.

Kako godine prolaze količina se otpada kontinuirano povećava, a time i broj otpadnih tvari koje onečišćuju (ugrožavaju) okoliš. Nažalost do promjene trenda ne dolazi. Nasuprot tome: ponuda robe na tržištu je sve veće i veća, a pakiranja postaju sve ljepša i voluminoznija, tako da količina otpada ne raste polagano već brzo.

Zbog prodornih apela koje šalju organizacije za zaštitu okoliša, ali i zbog razumijevanja nadležnih političara razvijaju se koncepti kojima je cilj smanjenje otpada ali također i smanjivanje i pretvorba otpada čime će se poljepšati izgled okoliša.

Jako je teško osmisliti koncept koji će imati za posljedicu znatno smanjivanje otpada. Uspješna obrada otpada, te metode njegova uklanjanja procjenjuje se prilično točno od strane stručnjaka.

Najlošija moguća metoda koja se može zamisliti za odstranjivanje/deponiranje otpada je njegovo nekontrolirano odlaganje u prirodi. Ovaj način odstranjivanja (deponiranja) otpada je usko povezan sa onečišćenjem okoliša, te je zabranjen. No, međutim i to je slučaj kada se radi o deponiranju glomaznog otpada i plastične ambalaže (plastičnih flaša).

U Europi je deponiranje otpada na uređenim deponijama za poboljšanje izgleda okoliša stajalište tehnike. Pod pojmom uređenih deponija podrazumijevaju se deponije koje su zatvorenog tipa, a u njima se deponira otpad pomoću umjetnih folija tako da ne postoji opasnost od štetnih tekućina čije bi otrovne supstance mogle putem kiše izdojiti iz otpada, te dospjeti u površinske slojeve zemlje i na taj način dalje doći u podzemne vode.

Glavni je nedostatak deponija otpada da se tom metodom zapravo ne postiže nikakvo «uklanjanje» otpada, već on i dalje postoji samo na drugom mjestu. Jedina što se deponira na jednom središnjem mjestu, a problemi sa ostacima otpada u okolišu se na taj način samo pomiču u budućnost u kojoj će se opet morati nekako riješiti.

Sljedeći poznati postupak za uklanjanje otpada je njegovo spaljivanje. Iako se ovom metodom otpad zaista uklanja iz okoline, negativne su posljedice takve metode da se prilikom njegovog spaljivanja u zemlji događaju štetne stvari kao i što je slučaj sa deponijama. Otpad se spaljivanjem stvarno uklanja, ali tom metodom nastaju vrlo otrovni tvari kao što je primjerice pepeo. Ovaj se ostatak spaljivanja dalje mora ponovno deponirati pomoću nekih drugih metoda. Pravi način rješavanja otrova iz otpada, koji neće štetiti okolišu tražiti će se u budućnosti. Usprkos tome spaljivanje otpada ima prednosti pred deponiranjem. Prvo, deponirani se otpad spaljivanjem drastično smanjuje, a drugo, energija koja se dobiva spaljivanjem otpada može se koristiti za grijanje, kao što to pokazuje primjer iz toplane u Beču.

Sljedeći nedostatak spaljivanja otpada predstavlja prihvaćanje te metode kao načina rješavanja problema od strane ljudi (stanovništva), te istovremeno i visoki troškovi. Deponija otpada predstavlja problem samo u neposrednoj blizini. Postrojenja za spaljivanje otpada su vidljiva još izdaleka, pri čemu se od slučaja do slučaja dimni oblak koji se diže iz dimnjaka, kada je postrojenje u pogonu, još više pojačava. Kada je čišćenje ispušnih plinova nakon sagorijevanja tako dobro da ne dolazi do onečišćenja zraka neugodnim mirisom, stanovništvo ne pravi probleme oko postrojenja za sagorijevanje otpada, te ih na neki način ne prepoznaje kao deponije otpada.

Kada se govori o troškovima, osim relativno visokih troškova samih postrojenja važnu ulogu imaju i troškovi transporta. Otpad je relativno voluminozan, te se zbog neugodnog mirisa mora držati u zatvorenim spremnici/kontejneri/kontejnerima, te se često mora i transportirati posebnim prijevoznim sredstvima. Zbog toga je transport otpada prilično skup.

Sljedeći poznati način rješavanja otpada je recikliranje pojedinih materijala. Velika prednost recikliranja leži u tome što se recikliranjem dijela otpada u najmanju ruku uljepšava okolina odnosno čisti. Pod pojmom recikliranja podrazumijeva se ponovna pretvorba pojedinih materijala kao što su primjerice staklo ili papir. Prilikom recikliranja stakla, staklo koje se nalazi u otpadu još jednom se ponovno sortira, te se na taj način još bolje odjeljuje prema vrsti i kvaliteti kako bi se dalje u sljedećem stupnju proizvodnje koristilo kao sirovina pri proizvodnji novog stakla.

Kako su ove metode poznate da vode do smanjivanja količine otpada, širom Europe postoje već ranije spomenuti spremnici/kontejneri sa poklopcima. Postoje različiti spremnici/kontejneri za odvojeno sakupljanje različitih materijala kao što su primjerice spremnici/kontejneri za sakupljanje prozirnog stakla, obojenog stakla, papira, tekstila, plastične ambalaže (plastičnih boca), te u nekim slučajevima i spremnici za biogeni otpad ili doze i tako dalje.

Osim toga u mnogim gradovi postoje takozvana sabirna mjesta gdje građani mogu bez ikakvih troškova donijeti problematične materijali ili stvari kao što su primjerice ostaci boja i lakova, ostaci građe, stari auto dijelovi, baterije i slično, dok se sama montaža jednog takvog spremnika/kontejnera, te njegovo redovito pražnjenje pokazalo preskupim. Također postoje i sabirna mjesta na kojima se može odlagati i glomazni otpad svake vrste. Nakon sakupljanja otpad se odvozi iz općina odnosno pojedinih dijelova grada, te se dalje zbrinjava. Važno je i spomenuti da također mnogi veliki trgovački lanci nude mogućnost vraćanja starih baterija.

Ovaj značajan trošak koji se izdvaja za sakupljanje otpada-postavom brojnih spremnika/kontejnera uz već postojeće kante za ostale ostatke otpada, sabirna mjesta za odlaganje otpada organizirana od strane komunalnih poduzeća, mogućnost vraćanja starih baterija u trgovinama-sve je to zapravo priprema za recikliranje. Gospodarski značajno recikliranje je moguće postići jedino onda kada se materijali odvajaju i ukoliko se samim recikliranjem minimalno onečišćuje okoliš.

Iako recikliranje vrijednih materijala/tvari iz otpada ima potpunu opravdanost u smislu zaštite okoliša ono također predstavlja i problem.

Veliki problem koji se javlja pri recikliranju je veliki trošak njegovog sakupljanja, gdje se naročito izdvaja trošak transporta. Dok se je prije zajednički otpad sakupljao primjerice dva puta tjedno takozvanim kamionom za sakupljanje otpada za sakupljanje svake vrste odvojenog otpada potrebno je imati posebno vozilo za njegovo sakupljanje i odvoženje. To znači da je potrebno osigurati vozila za sakupljanje prozirnog stakla, obojenog stakla, za papir, ta tekstil, za bio otpad i tako dalje, uz već uobičajena vozila za sakupljanje zajedničkog otpada. Pri tome frekvencija odvoza pojedine vrste otpada ovisi o brzini kojom se otpad nagomilava. Tako se na primjer spremnici/kontejneri za staklo koji se nalaze u supermarketima moraju puno češće prazniti od onih koji su smješteni u pojedinim gradskim četvrtima.

Odvoz određenih materijala koji su prikupljeni sakupljanjem kao što je to primjerice papir ili lagani voluminozni umjetni materijali odvija se kada su spremnici/kontejneri stvarno do kraja puni i na taj se način minimaliziraju troškovi odvoza. Svaki odvoz i istovar do pola punog spremnika/kontejnera za prikupljanje određenih materijala samo izaziva nepotrebne troškove.

Do sada poznati kontejneri za sakupljanje ne mogu se također i zbog fizikalnih razloga napuniti do kraja. Unutar kontejnera za sakupljanje boca izrađenih od umjetnih materijala ugrađuje se rastresivač što znači da se do jedne točke kontejner normalno puni, ali onda punjenje prestaje iako u kontejneru još ima mjesta i iako još nije do kraja pun.

Stoga je zadaće izuma koji se predlaže osmišljavanje spremnika/kontejnera koji će s jedne strane umanjiti gore navedene nedostatke, te sa druge strane omogućiti gospodarski jednostavno i racionalno sakupljanje vrijednih materijala (otpada koji se može ponovno koristiti u neke svrhe).

Ova će se zadaća riješiti pomoću izuma koji se predlaže.

Spremnik koji se odnosi na izum koji se predlaže naznačen je time da ima poklopac koji sadrži jedan ulazni otvor. Pomoću ovoga izuma prvi put je omogućena bolja iskoristivost zapremnine spremnika što znači da je spremnik moguće puniti više voluminoznim proizvodima izrađenim od umjetnih materijala kao što su na primjer plastične boce. Kroz dugi otvor koji se praktički proteže cijelom dužinom spremnika postiže se dobar kapacitet punjenja sspremnika primjerice plastičnim bocama i to ne zbog raspršivača već na račun širine samog spremnika. Glavna prednost ovako izvedenog spremnika je bolja iskoristivost njegove zapremnine što u gospodarskom smislu ima za posljedicu više sakupljenog materijala i poboljšano recikliranje.

Prednost izuma koji se predlaže leži u boljem kapacitetu punjenja putem dodatnog ulaznog otvora. Na taj se način punjenje odvija ne samo ukupnom širinom spremnika već i njegovom dužinom. Sljedeća je prednost izuma koji se predlaže način na koji je on zatvoren/pokriven. U dosadašnjoj su se primjeni spremnici zatvarali sa gumiranim dijelovima. To je imalo za posljedicu da je kiša i prljavština lako dospijevala u unutrašnjost spremnika, te nepotrebno onečišćenje sakupljenog materijala. Uvođenjem ovakvog načina zatvaranja unutrašnjost spremnika je zaštićena.

Sukladno naročitom obilježju izuma koji se predlaže unutrašnjost spremnika se nalazi u kosom položaju naspram poklopca. Ulazni otvor ide tako nisko da je omogućeno korištenje čak i djeci.

Nakon daljnje dogradnje izuma koji se predlaže obje se komore spajaju u jedan prostor. Postojanjem više ulaznih otvora postiže se stabilitet i čvrstoća poklopaca. Pod uvjetima kada se grubo postupa sa spremnikom primjerice prilikom strojnog pražnjenja spremnika na slabim mjestima spremnika lako dođe do oštećenja i do stvaranja napuknuća, što bi u prijašnjim slučajevima vodilo do pucanja poklopca spremnika. U izvedbi spremnika u izumu koji se predlaže, a koji sadrži ploče između otvora za punjenje ne postiže se samo bolja čvrstoća već se poklopac dodatno osigurava (pojačava). Ovo pojačanje također produžuje vijek trajanja poklopca, te time i vijek trajanja samog spremnika.

Stoga je potrebo na ploče staviti uputstvo za korisnike.

Sukladno daljnjem obilježju izuma koji se predlaže poprečni je presjek (profil) ulaznog otvora u poklopcu okrugao, ovalan ili uglat. Ovakav način izvedbe ima prednost da se ne treba slijepo pridržavati oblika materijala koji se sakuplja. Mali ulazni otvori imaju više prednosti kao što je primjerice znatno pojačana čvrstoća poklopca ili smanjena mogućnost prodiranja neželjenim tvari i prljavštine u unutrašnjost spremnika. Osim toga na taj način se sakupljeni materijal već počinje sortirati.

U posebnom tipu izvedbe izuma koji se predlaže unutrašnjost se spremnika izgleda kao cijev ili je cjevaste građe. Primjena cijevi ima prednosti jer je jednostavna za izvedbu, a time i nabavu nego što je to slučaj kod pravokutnog presjeka. Osim toga čvrstoća je cijevi na savijanje značajno viša nego što je to slučaj kod bilo kojeg drugog tipa profila.

Sukladno daljnjem obilježju izuma koji se predlaže unutrašnjost se spremnika odnosno dijelovi koji pokrivaju ulazne otvore sa poklopcem spajaju zavarivanjem, vijcima ili zakovicama. Ovaj način spajanja ima prednosti jer je vrlo povoljan kada se govori o troškovima, te se vrlo brzo i lako spajaju dijelovi u cjelinu, a isto se tako lako i rastavljaju. Dijelovi kojima se spremnici pokrivaju mogu se raditi odvojeno, te se kasnije bez problema spojiti, odnosno montirati na stari poklopac već postojećeg spremnika/kontejnera.

U posebnoj formi izvedbe izuma koji se predlaže komora je spremnika kao i dio za pokrivanje ulaznog otvora i poklopac izrađena iz jednog dijela kao što je to primjer u metodi proizvodnje ubrizgavanjem. Do sad nije postojala isplativost metode proizvodnje za umjetne materijale na ovaj način. Veliki, voluminozni i/ili komplicirani dijelovi mogu se međutim metodom ubrizgavanja proizvesti vrlo povoljno. Kada se govori o prednosti koju ima proizvodnja spremnika na taj način ističe se jednostavna i jeftina serijska proizvodnja.

Sukladno daljnjem obilježju izuma koji se predlaže promjer komore spremnika kao i njegovi ulazni i ostali dijelovi izvode se prema vrsti materijala čijem je sakupljanju spremnik namijenjen. Na ovaj se način postiže već predsortiranje sakupljenog materijala što predstavlja značajnu prednost. Ukoliko je primjerice ulazni otvor za plastične boce dimenzija 0,33 l do 1,5 l to znači da taj spremnik ne može primiti veće boce one od na primjer 2 l, jer je ulazni otvor za njih premalen. Dok gospodarsko recikliranje jako ovisi o stupnju onečišćenja, garancija da velike staklene boce ili drugi veliki predmeti neće dospjeti u takav spremnik jedna je od važnog preduvjeta za bolje gospodarenje otpadom.

Izum koji se predlaže dalje će biti objašnjen pomoću predstavljenih prikaza.

Prikazima je predstavljeno:

Prikaz 1 spremnik u kosom presjeku

Prikaz 2 nacrt plosnatog poklopca spremnika iz prikaza 1

Prikaz 3 presjek ravnine A-A sukladno prikazu 2

Prikaz 4 daljnja izvedba spremnika u kosom presjeku

Prikaz 5 nacrt plosnatog poklopca spremnika iz prikaza 4

Prikaz 6 presjek ravnine B-B sukladno prikazu 5

Prikaz 7 bočni presjek spremnik za sakupljanje otpada sa kružnim poklopcem i

Prikaz 8 frontalni presjek spremnika sukladno prikazu 7

U opisanim načinima predstavljaju izvedbe istih dijelova odnosno stanja sa označenim prikazima odnosno prikazima sastavnih dijelova pri čemu svi prikazi koji su sadržani u predočenju mogu prevesti na jednake dijelove odnosno stanja sa istim označenim prikazima odnosno prikazima sastavnih dijelova.

Sukladno kako je prikazano u prikazu 1, predstavljen je spremnik 1 sa poklopcem 10, i to u ovom slučaju sa ravnim/plosnatim poklopcem 2, sa sakupljanje otpada. Plosnati se poklopac nalazi iznad dijela za zatvaranje 3, koji također još dodatno ima zapor ili je osiguran (zbog djece). Ovaj spremnik 1 prije svega služi za sakupljanje otpada lakih voluminoznih umjetno dobivenih materijala kao što su primjerice 1,5 do 2 litarske plastične boce izrađene od polietilenteraftalata. Sasvim je razumljivo da se plastične boce mogu izrađivati i od polietilena i drugih umjetnih materijala.

Za prihvat ovih plastičnih boca služi plosnati poklopac 2 sukladno prikazu 2 sa dva ulazna otvora 4. Poprečni presjek ovih ulaznih otvora 4 na plosnatom poklopcu 2 je kružan, ovalan ili uglat. Ulazni otvori 4 pokrivaju komoru spremnika 5. Komora spremnika 5 je cijev ili je cjevaste građe, te je koso podijeljena. Ove kose pregrade (presjeci) raspoređeni su prema ulaznom otvoru 4. Pri spajanju komore spremnika 5 sa područjem ulaznog otvora 4 dobiva se kosi ulazni kanal za prihvat i odstranjivanje plastičnih boca koje dolaze iz područja plosnatog poklopca 2 kako je razjašnjeno u prikazu 3.

Spajanje komore spremnika 5 i područja ulaznog otvora 4 može se izvesti pomoću zavarivanja, zakovica ili vijak. Naravno, moguće je i komoru spremnika za pokrivanje ulaznog otvora 4 u plosnatom poklopcu 2 napraviti i iz jednog dijela.

Da bi se postiglo predsortiranje sakupljenog materijala promjer komore spremnika 5 mora se tako izvesti da se maksimalno dobro prilagodbi vrsti materijala koja će ići u taj spremnik odnosno svrsi spremnika.

Nadalje, obje se komore spremnika 5 mogu spojiti sa pločom 6. Ploča 6 sa jedne strane poboljšava stabilnost, a sa druge strane daje upute za korištenje spremnika.

Sukladno prikazima 4 do 6 koji predstavljaju spremnik 1 nalazi se sabirni kanal koji se označava sa brojem 7. U ovome je slučaju taj kanal gotovo okrugle forme, te služi za pokrivanje ulaznog otvora 4.

Spremnik 1 može se proizvoditi iz umjetnih materijala, ali također i iz lima gdje također sadrži plosnati poklopac 2. Dodatak slijedi zaporom 3. Nadalje se oba sabirna kanala 7 mogu spojiti sa pločom 6.

Kada se govori o veličini spremnika 1 za sakupljanje otpada plosnati poklopac 2 može sadržavati više od 4 ulazna otvora odnosno komora spremnika 5 i sabirnih kanala 7 tako da se u unutrašnjosti spremnika smanjuje stvaranje stošca prilikom sakupljanja otpada.

Sukladno prikazu 7 i 8 spremnik 1 sa poklopcem 10, a osobito spremnik za sakupljanje otpada sa okroglim poklopcem 11 služi za skupljanje plastičnih boca gdje je spremnik karakteriziran kotačima 12.

Za sabiranje plastičnih boca služi okrugli poklopac 11 sa 2 ulazna otvora 4 koji nisu prikazani. Ovi su ulazni otvori 4 prekrivaju komoru spremnika 5. Komora spremnika 5 je cijev ili je cjevaste građe koja je koso podijeljena. Ove kose pregrade (presjeci) raspoređeni su prema ulaznom otvoru 4. Pri spajanju komore spremnika 5 sa područjem ulaznog otvora 4 dobiva se kosi ulazni kanal za prihvat i odstranjivanje plastičnih boca koje dolaze iz područja okruglog poklopca 11 kako je razjašnjeno u prikazu 8.

Umjesto spremnika komore 5 mogu se rasporediti i sabirni kanali 7.

Također se prikazom 1 do 6 izvedbenih formi prikazuju primjerice promjer ulaznih otvora 4 ili jednodjelna izvedba okruglog poklopca 11 sa komorom spremnika 5 ili sa zaporom 3.

Dodatno, raspored pokazuje da se prikazi pojedinih sastavnih dijelova i gradivnih skupina koji služe za bolje razumijevanje izuma koji se predlaže prikazuju neproporcionalno i u izobličenom mjerilu.

Claims

1. Izum koji se predlaže odnosi se na spremnik/kontejner koji u prvom redu posjeduje i poklopac koji služi za zatvaranje spremnik/kontejnera, a koji može biti okrugao ili ravan, izrađen od umjetnih materijala, a služi sakupljanju vrijednih tvari i to naročito lakih voluminoznih umjetnih materijala kao što su primjerice šuplja tijela izrađena od umjetnih materijala ili boce od umjetnih materijala, zatim također i od spojeva polietilentetraftalata, polietilena ili drugih umjetnih materijala gdje poklopac ima najmanje jedan ulazni otvor koji je u kosom položaju prema površini poklopca, te prema unutrašnjosti spremnik/kontejnera naznačen time da se sastoji od poklopca (10), najmanje dvije, a ponekad i od samo jedne komore spremnika (5) ili jednog sabirnog kanala (7), te ulaznih otvora (4).

2. Spremnik u skladu sa patentnim zahtjevom 1, naznačen time da komore spremnika (5) odnosno sabirni kanali (7) stoje u kosom položaju prema površini poklopca (10) što vodi do područja poklopca (10.)

3. Spremnik u skladu sa patentnim zahtjevom 1 ili 2, naznačen time da su obje komore spremnika (5) odnosno sabirni kanali (7) povezani pločom 6.

4. Spremnik u skladu sa najmanje jednim patentnim zahtjevom od 1 do 3, naznačen time da je poprečni presjek ulaznih otvora (4) u poklopcu (10) okrugao, ovalan ili uglat.

5. Spremnik u skladu sa najmanje jednim patentnim zahtjevom od 1 do 4, naznačen time da je unutrašnjost spremnika (5) cijev ili da je cjevaste građe.

6. Spremnik u skladu sa najmanje jednim patentnim zahtjevom od 1 do 5, naznačen time da je komora spremnika (5) odnosno sabirni kanal(7) koji služi za pokrivanje ulaznih otvora (4) sa poklopcem (10) spojen pomoću zakovica, vijaka ili zavarivanjem.

7. Spremnik u skladu sa najmanje jednim patentnim zahtjevom od 1 do 6, naznačen time da komora spremnika (5) odnosno sabirni kanal(7) koji služi za pokrivanje ulaznih otvora (4) sa poklopcem (10) mogu biti izrađeni u jednom dijelu metodom ubrizgavanja.

8. Spremnik u skladu sa najmanje jednim patentnim zahtjevom od 1 do 6, naznačen time da komora spremnika (5) odnosno sabirni kanal(7) koji služi za pokrivanje ulaznih otvora (4) sa poklopcem (10) promjerom moraju biti prilagođeni vrsti materijala za čiju su namjenu sakupljanja proizvedeni.