HRP20000101A2

HRP20000101A2 - Fungicidal combinations comprising phenylacrilic acid derivatives

Info

Publication number: HRP20000101A2
Application number: HR20000101A
Authority: HR
Inventors: Gertrude Knauf-Beiter; Rene Zurflueh; Bettina Gsell
Original assignee: Novartis Ag
Priority date: 1997-08-29
Filing date: 2000-02-25
Publication date: 2001-04-30
Also published as: JP2001514193A; AU9437398A; TW418071B; GT199800119A; EP1006795A1; EP1006795B1; GB9718366D0; BR9812022A; AR015424A1; PL337992A1; WO1999011125A1; HUP0003308A3; ES2195394T3; DE69812371T2; KR20010023321A; CA2293253A1; ATE234556T1; PT1006795E; DK1006795T3; IL134299A0

Description

Sadašnji izum odnosi se na nove fungicilne pripravke za obradbu fitopatogenih bolesti usjevnih biljaka, ponajprije fitopatogenih gljiva, te na metodu za suzbijanje fitopatogenih bolesti na usjevima.

Poznato je da neki derivati 2-(5-fenil-3,6-diaza-2,7-dioksa-okta-3,5-dienil)-fenilakrilne kiseline imaju biološku aktivnost protiv fitopatogenih gljiva, na pr. iz WO 95/18789. WO 95/21154 1 WO 97/20809, gdje su opisana njihova svojstva i metode priprave. s druge strane, azolni derivati, ftalimidi, fenilamidi, morfolmi i ammopirimidmi i brojni drugi spojevi različitih kemijskih razreda dobro su poznati kao biljni fungicidi za primjenu u različitim nasadima uzgojnih biljaka. Međutim, tolerancija usjeva i aktivnost protiv fitopatogenih biljnih gljiva, u mnogim incilentima i aspektima, ne zadovoljava uvijek potrebe agrikulturne prakse.

Sada je pronađeno da je primjena

a) 2-(5-fenil-3,6-diaza-2,7-dioksa-okta-3,5-dienil)-fenilakrilamida formule I,

[image]

u kojoj

R1 predstavlja vodik, fluor ili klor,

R2 predstavlja rnetil, etil, trifluonnetil, trifluonnetoksi, cijano, fluor, klor ili brom, uz uvjet da R2 ne može biti fluor, klor ili brom, ako je R1 vodik; u sprezi sa

b) bilo nekim anilmopirimidinom formule II

[image]

u kojoj R3 predstavlja metil, 1-proplnil ili ciklopropil;

ili neklin azolom formule III

[image]

u kojoj je A odabran između

[image]

pri čemu je β-ugljik vezan na benzenski prsten formule III, te u kojoj

R4 predstavlja H, F, Cl, 4-fluorfenoksl ili 4-klorfenoksi;

R5 je H, Clili F;

R6 i R7 međusobno nezavisno predstavljaju H ili CH3;

R6 je C 1-4 alkil ili ciklopropil;

R9 označuje 4-klorfenil ill 4-fluorfenil;

R10 predstavlja fenil, a

R11 označuje aliloksi, C 1-4 alkil, ili 1,1,2,2-tetrafluoetoksi-metil, te solima takvih azolnih fungicida;

ili morfolinskim fungicidom formule IV

[image]

u kojoj

R12 predstavlja C 8-15 Cikloalkil, C 8-15alkil ili C 1-4 alkilfenil-C 1-4-alkil, te solima takvih morfolinaksih funglcida;

ili strobilurinskim spojem formule V

[image]

u kojoj

X predstavlja NH ili O,

Y označuje CH ili N, te

R13 predstavlja 2-metilfenoksi-rnetil, 2,5-diinetilfenoksl-metil, 4-(2-cijanofenoksi)-pirimidin-6-iloksi ili 4-(3-trifluormetil-fenil) -3-aza-2-oksa-4-pentenil;

ili pirolnim spojem formule VI

[image]

u kojoj

R14 i R15 međusobno nezavisno predstavljaju halogen, ili zajedno tvore perhalometilendiokso most;

ili fenilamidom formule VII

[image]

u kojoj

R16 predstavlja benzil, metokslmetil, 2-furanil ili klormetil,

R17 predstavlja 1-metoksikarbonil-etil, ili[image]

Z predstavlja CH ili N;

ili ditiokarbamatnim fungicidom odabranim izrneđu mankozeba, maneba, metirama i zineba;

ili bakrovim spojem odabranim između bakrovog hidroksida, bakrovog oksiklorida, bakrovog sulfata i oksin-bakra;

ili sumporom;

ili ftalimidnim spojem formule VIII

[image]

u kojoj

R18 i R19 zajedno tvore četveročlani most -CH2-CH=CH-CH2-

ili =CH-CH=CH-CH=;

ili sa spojem formule IX

[image]

ili sa spojem formule X

[image]

ili sa spojem formule XI

[image]

ili sa spojem formule XII

[image]

ili sa spojem formule XIII

[image]

ili sa spojem formule XIV

[image]

ili sa spojem formule XV

[image]

ili sa spojem formule XVI

[image]

ili sa spojem formule XVII

[image]

ili sa spojem formule XVIII

[image]

ili sa spojem formule XIX

[image]

ili sa spojem formule XX

[image]

ili sa spojem formule XXI

[image]

ili sa spojem formule XXII

[image]

ili sa spojem formule XXIII

[image]

ili sa spojem formule XXIV

[image]

ili sa 2-klor-N-(4’-fuor-1,1'-bifenil-2-il)nikotinamidom (spoj XXV),

ili sa 2-klor-N-(4'-klor-1,1'-bifenil-2-il)nikotinamidom (spojXXVI),

ili s metil N-(2-[1-(4-klorfenil)pirazol-3-iloksimetil]fenil)-N-metoksikarbamatom (spoj XXVII),

ili s metil N-(2-[1-(4-tolil)pirazol-3-iloksimetil]fenil)-N-metoksi-karbamatom (spoj XXVIII),

ili sa 2-[4-metoksi-3-(l-metiletoksi)-1,4-diazabuta-1,3-dienil-oksimetil]fenil-2-metoksiimino-N-metilacetamidom (spoj XXIX),

ili sa 2-[4-metoksi-3-(1-metilpropoksi)-1,4-diazabuta-1,3-dienil-oksimetil]fenil-2-metoksiimino-N-metilacetamidom (spoj XXX).

ili sa N-(ciklopropilmetoksi)-N'-(2-fenilacetll)-2,3-difluor-6-trifluornietll-benzainidinorn (spoj XXXI),

ili sa N-[3'-(1'-klor-3-metil-2'-oksopentan)]-3.5-diklor-4-metil-benzamidom (spoj XXXII),

ili s metil(2)-2-{6-[6-(trifluormetil)pirid-2-ilokslmetil]-fenil}-3-metoksiakrilatom (spoj XXXIII),

ili sa 2-klor-4-(2-fluor-2-metilpropionilaimno)-N,N-dlmetil-benzamidom (spoj XXXIV),

ili sa (S)-1-anilno-4-metil-2-metiltio-4-femlimidazolin-5-onom (spoj XXXV),

ili sa N-metil-2-{2-[a-metll-3-(trinuormetil)benzilokslimino-metil]-fenil}-2-metoksiimmoacetamidom (spoj XXXVI),

ili sa (S)-valinamidom formule XXXVII

[image]

u kojoj

R20 predstavlja izopropil, sec-butil 1H tert-butil, i

R21 predstavlja 4-klorfenil, 4-tolil, 4~metoksifenil ili β-naftil, ponajprije spoj izopropil 2-inetil-1-[(1-p-toliletil)karbamoil]-(S)-propilkarbamat (spoj XXXVIIa);

ili sa (S)-valinamidom formule XXXVIII

[image]

u kojoj

R20 predstavlja izopropil, sec-butil ili tert-butil,

R22 označuje halogen, metil ili metoksl, a

n znači 0, 1 ili 2;

ili s azolom formule XXXIX

[image]

u kojoj

R23 predstavlja klor ili fluor, a

R24 označuje vodik ili metil;

posebice djelotvorna u suzbijanju ili prevenciji gljivičnih bolesti usjevnih biljaka. Ove kombinacije imaju sinergističku fungicidnu aktivnost.

Među komponentama b), svi su spojevi, osim onih formula XXV i XXXIX, spomenuti kao posebna podskupina.

Kroz cijeli ovaj dokument izraz kombinacija označuje različite kombinacije komponenata a) i b), na pr. u pojedinačnom obliku spremnom za uporabu (“ready-mix”), u složenoj sprejnoj smjesi sastavljenoj od odvojenih formulacija pojedinačnih aktivnih komponenata, na pr. smjesa u spremniku (“tank-mix”), te u kombiniranoj uporabi pojedinačnih aktivnih sastojaka koji se primjenjuju sekvencijalno, što znači jedan za drugim u razumno kratkom periodu, na pr. unutar nekoliko sati ili dana. Redoslijed primjene komponenata a) i b) nije bitan za djelovanje sadašnjeg izuma.

Kombinacije prema izumu mogu također sadržavati više od jedne aktivne komponente b), ukoliko je potrebno proširenje spektra kontrole bolesti Primjerice, u poljoprivrednoj praksi može biti prikladno kombinirati dvije ili tri komponente b) s bilo kojim od spojeva formule I, ili s bilo kojim članom grupe spojeva formule I.

Prema WO 95/18789, WO 95/21154 1 WO 97/20809 poznate su sljedeće specifične specije formule I:

[image]

U prednosti je ono obličje sadašnjeg izuma, koje je predstavljeno kombinacijom što sadrži kao komponentu a) spoj formule I u kojoj R1 označuje fluor ili klor, a R2 je metil, trifluormetil, fluor, klor ili brom.

Posebice su u prednosti podskupine formule I, u kojima R1 znači fluor ili klor, a R2 je metil, klor ili fluor; ili gdje R1 i R2 međusobno nezavisno predstavljaju fluor ili klor; ili gdje R1 označuje vodik, fluor ili klor, a R2 je metil, fluor ili klor, uz uvjet da R2 predstavlja metil kada R2 označuje vodik.

Među smjesama iz sadašnjeg izuma daje se najveća prednost smjesama spojeva I.01. I.03, I.05, I.06, I.07, I.08 i I.09 sa spojevima b), ponajprije s tržišno dostupnim produktima koji pripadaju navedenim područjima, to znači tržišnim produktima navedenim u ovom dokumentu. Posebna prednost daje se kombinaciji spoja I.01 s bilo kojom od komponenata b), te kombinaciji spoja I.07 s bilo kojom od komponenata b).

Soli azolnih, aminskih i morfolinskih aktivnih sastojaka pripravljeni su reakcijom s kiselinama, na pr. halogenovodičnim kiselinama kao što su fluorovodična kiselina, klorovodična kiselina, bromovodična kiselina i jodovodična kiselina, ili sumpornom kiselinom, fosfornom kiselinom ili dušičnom kiselinom, ili organskim kiselinama kao što su octena kiselina, trifluoroctena kiselina, trikloroctena kiselina, propionska kiselina, glikolna kiselina, mliječna kiselina, sukcinska kiselina, limunska kiselina, benzojeva kiselina, cimetna kiselina, oksalna kiselina, mravlja kiselina, benzensulfonska kiselina, p-toluensulfonska kiselina, metansulfonska kiselina, salicilna kiselina, p-amino-salicilna kiselina i 1,2-naftalendlsulfonska kiselina.

Kombinacije aktivnih sastojaka djelotvorne su protiv fitopatogenih gljivica koje pripadaju sljedećim razredima: Ascomycetes (na pr, Venturia, Podosphaera, Erysiphe, Monilinia, Mycosphaerella, Uncinula); Basidiomycetes (na pr. rod Hemileia, Rhizoctonia, Puccinia); Funghi imperfecti (na pr. Botrytis, Helminthosporium, Rhynchosporium, Fusarium, Septoria, Cercospora, Alternaria, Pyricularia i Pseudocercosporella herpotrichodes); Oomycetes (na pr. Phytophthora, Peronospora, Bremia, Pythinin, Plasmopara).

Ciljni usjevi za ovdje indicirana područja uključuju unutar predmeta ovog izuma primjerice sljedeće biljne vrste: žitarice (pšenica, ječam, raž, zob, riža, sorgum i srodni usjevi); repe (šećerna repa i krmna repa); jabučasto, koštuničavo i mekano voće (jabuka, kruška, šljiva, breskva, bajam, trešnja, jagoda, malina i kupina); mahunaste biljke (grah, leća, grašak, soja); uljane biljke (repa, gorušica, mak, maslina, suncokret, kokos, ricinus, kakaovac, orašac); krastavci (šućur, krastavac, dinja); vlaknaste biljke (pamuk, lan, konoplja, juta); agrumi (naranča, limun, grejp, mandarina); povrće (špinat, salata, šparoge, kupus, mrkva, luk, rajčica, krumpir, paprika); lovori (avokado, cimet, kamfor); ili biljke kao što je kukuruz, duhan, orah, kava, šećerna trska, čaj, loza, hmelj, travnjak, banana i prirodna guma, kao 1 ukrasno bilje (cvijeće, grmlje, širokolistna stabla i zimzelene biljke, kao što je crnogorica). Ovaj popis ne predstavlja nikakvo ograničenje.

Kombinacije iz sadašnjeg izuma mogu se također uporabiti u području zaštite tehničkog materijala protiv gljivičnog napadaja. Tehnička područja uključuju drvo, papir, kožu, konstrukcije, sustavi hlađenja i grijanja, ventilacijski i sustavi za klimatizaciju, i slično. Kombinacije prema sadašnjem izumu mogu spriječiti nepoželjne efekte kao što su raspad, obezbojenje ili plijesan.

Kombinacije prema sadašnjem izumu posebice su djelotvorne protiv praškastih snijeti i hrđe, pyrenophora, rhynchosporium i leptosphaeria fungi, ponajprije protiv patogena inonokotiledonskih biljaka kao što su žitarice, uključujući pšenicu i ječam. Nadalje, posebice su djelotvorne protiv pahuljastih vrsta snijeti, ponajprije protiv plasmopara na lozi.

Količina kombinacije prema izumu koja se primjenjuje ovisi o različitim faktorima, kao što je uporabljeni spoj, predmet primjene (biljka, tlo, sjeme), način primjene (na pr. sprejanje, oprašivanje, obradba sjemena), svrha obradbe (profilaksa ili terapija), tip gljivice koja se tretira i vrijeme primjene.

Posebice su u prednosti kao sudionici za smjese među spojevima formule II oni, u kojima R3 predstavlja metil ili ciklopropil. Ti spojevi su opće poznati kao pirimetanil i ciprodinil.

Posebice su u prednosti kao sudionici za smjese među spojevima formule III oni, u kojima R4 predstavlja Cl, R5 i R6 označuju H, R7 je CH3, R8 predstavlja ciklopropil, a A je ostatak (i) (obično poznat kao ciprokonazol); oni u kojima R4 i R8 predstavljaju Cl, R6 i R7 označuju H, R8 je propil, a A je ostatak (i) (obično poznat kao heksakonazol); oni u kojima R4 predstavlja 4-klorfenoksi, R5 je Cl, R6, R7 i R8 označuju H, a A je ostatak (ii) (obično poznat kao difenokonazol); oni u kojima R4 i R5 predstavljaju Cl, R6 i R7 označuju H, R6 je etil, a A je ostatak (ii) (obično poznat kao etakonazol); oni u kojima R4 i R5 predstavljaju Cl, R6 i R7 označuju H, R8 je propil, a A je ostatak (ii) (obično poznat kao propikonazol); oni u kojima R4 predstavlja Cl, R5 označuje H, R6, R7 i R8 predstavljaju CH3, a A je ostatak (iii) (obično poznat kao tebukonazol); oni u kojima R4 predstavlja Cl, R5 označuje H, a A je ostatak (iv) (obično poznat kao tritikonazol); oni u kojima R4 predstavlja H, R5 označuje F, R5 predstavlja 4-fluorfenil, a A je ostatak (v) (obično poznat kao flutriafol); oni u kojima R4 predstavlja H, R5 označuje Cl, R9 predstavlja 4-fluorfenil, a A je ostatak (vi) (obično poznat kao epoksikonazol); oni u kojima R4 predstavlja Cl, R5; označuje H, R10 predstavlja fenil, a A je ostatak (vii) (obično poznat kao fenbukonazol); oni u kojima R4 i R5 predstavljaju Cl, a A je ostatak (viii) (obično poznat kao bromukonazol); oni u kojima R4 i R5 predstavljaju Cl, R11 predstavlja propil, a A je ostatak (ix) (obično poznat kao penkonazol); oni u kojima R4 i R5 predstavljaju Cl, R11 predstavlja aliloksi, a A je ostatak (ix) (obično poznat kao imazalil); te oni u kojima R4 i R5 predstavljaju Cl, R11 predstavlja 1,1,2,2-tetrafluor-etoksimetil, a A je ostatak (ix) (obično poznat kao tetrakonazol); oni u kojima R4 predstavlja F, R5, označuje H, R8 predstavlja CH3 R9 je 4-fluorfenil, a A je ostatak (x) (obično poznat kao flusilazol); oni u kojima R4 predstavlja klor, R5 označuje vodik, R6 i R7 označuju metil, a A je ostatak (xi) (obično poznat kao metkonazol); oni u kojima R4 i R5; predstavljaju klor, R6 i R7 označuju H, R8 je t-butil, a A je ostatak (xii) (obično poznat kao dinikonazol); oni u kojima R4 i R5 predstavljaju klor, a A je ostatak (xiii) (obično poznat kao flukinkonazol); oni u kojima R4 predstavlja klor, R5, R6 i R7 označuju H, R8 je n-butil, a A je ostatak (xiv) (obično poznat kao miklobutanil); oni u kojima R4 predstavlja klor, R5 označuje H, R6, R7 i R8 označuju metil, a A je ostatak (xv) (obično poznat kao triadimenol).

Posebice su u prednosti kao sudionici za smjese među spojevima formule IV oni, u kojima R12 predstavlja ciklododecil (obično poznat kao dodemorf). ili C10-13-alkil (obično poznat kao tridemorf), ili 3-(4-tert-butilfenil)-2-rnetilpropil (obično poznat kao fenpropimorf). Ponajprije, u spojevima formule IV koji se rabe u kombinacijama prema sadašnjem izumu, metilne skupine su smještene u cis položaju morfolinskog prstena.

Posebice su u prednosti kao sudionici za smjese među spojevima formule V oni, u kojima X i Y predstavljaju O, a R13 je 2-metilfenoksi-metil (obično poznat kao krezoksim-metil); ili u kojima X označuje NH, Y predstavlja N, a R13 je 2,5-dimetilfenoksi-rnetil; ili u kojima X označuje O, Y predstavlja CH, a R13 je 4-(2-cijanofenoksi)-pirirnidin-6-iloksi (obično poznat kao azoksistrobin); ili u kojima X označuje O, Y predstavlja N, a R13 je 4-(3-trifluonnetilfenil)-3-aza-2-oksa-pentenil spoj Va; predloženi uobičajeni naziv je trifloksistrobin).

Posebice su u prednosti kao sudionici za smjese među spojevima formule VI oni, u kojima R14 i R15 oba predstavljaju klor (obično poznat kao fenpiklonil); ili oni u kojima R14 i R15 zajedno tvore most -O-CF2-O- (obično poznat kao fludioksonil).

Posebice su u prednosti kao dodaci među spojevima formule VII oni, u kojima R16 predstavlja benzil i R17 označuje 1-metoksikarbonil-etll (obično poznat kao benalaksil); ili oni u kojima R16 predstavlja 2-furanil i R17 označuje 1-metoksikarbonil-etil (obično poznat kao furalaksil); ili oni u kojima R16 predstavlja metoksimetil i R17 označuje 1-inetoksikarbonil-etil ili (R)-l-metoksikarbonil-etil (obično poznati kao metalaksil i R-rnetalaksil);

ili oni u kojima R16 predstavlja klormetil i R17 označuje[image] pri čemu Z znači CH (obično poznat kao orfuras);

ili oni u kojima R16 predstavlja metokslmetil i R17 označuje [image] pri čemu Z znači N (obično poznat kao oksadiksil).

Posebice su u prednosti kao dodaci među spojevima formule VIII oni, u kojima R18 i R19 predstavljaju most –CH2-CH=CH-CH2-(obično poznat kao kaptan); ili oni u kojima R18 i R19 predstavljaju most =CH-CH=CH-CH= (obično poznat kao folpet).

Spoj formule IX obično je poznat kao prokloraz.

Spoj formule X obično poznat kao triflumizol.

Spoj formule XI obično poznat kao pirifenoks.

Spoj formule XII obično poznat kao acibenzolar-S-metil.

Spoj formule XIII obično poznat kao klortalonil.

Spoj formule XIV obično poznat kao cimoksanil.

Spoj formule XV obično poznat kao dimetomorf.

Spoj formule XVI obično poznat kao famoksadon.

Spoj formule XVII obično poznat kao fenheksamid.

Spoj formule XVIII obično poznat kao fenarimol

Spoj formule XIX obično poznat kao fluazinam.

Spoj formule XX obično poznat kao fosetil-alummij.

Spoj formule XXI obično poznat kao kinoksifen.

Spoj formule XXII obično poznat kao fenpropidin.

Spoj formule XXIII obično poznat kao spiroksamin.

Spoj formule XXTV obično poznat kao karbendazim.

Spoj formule XXXV obično poznat kao fenamidon.

Spoj formule XXXVIIa obično poznat kao iprovalikarb (predloženi uobičajeni naziv).

Specifični spojevi b) spomenuti u prethodnim odjeljcima tržišno su dostupni. Ostali spojevi koji pripadaju području različitih skupina komponente b) dobivaju se prema postupcima analognim onima za pripravu tržišno dostupnih spojeva.

Nađeno je da uporaba spojeva formula II do XXXVII u kombinaciji sa spojem formule I iznenađujuće i temeljno povećava djelotvornost ovog posljednjeg protiv gljivica, i obrnuto. Nadalje, metoda prema izumu djelotvorna je prema širem spektru takovih gljivica, koje je moguće suzbiti aktivnim sastojcima ove metode, kada se komponente rabe pojedinačno.

Specifične smjese koje su u prednosti prema sadašnjem izumu predstavljene su, kako se podrazumijeva, kombinacijama aktivnih sastojaka formule I, ili bilo koje od podskupina formula I, ili specifično spomenutih članova podskupina, s drugim fungicidom odabranim iz skupine koja uključuje pirimetanil, ciprodinil, ciprokonazol, heksakonazol; difenokonazol, etakonazol, propikonazol, tebukonazol, tritikonazol, flutriafol, epokslkonazol, fenbukonazol, bromukonazol, penkonazol, imazalil, tetrakonazol, flusilazol, metkonazol, dinikonazol, flukinkonazol, miklobutaml, triadimenol, dodemorf, tridernorf, fenpropimorf, mankozeb, maneb, inetlrarn, zineb, bakrov hidroksld, beikrov okslldorid, bakrov sulfat, oksin-bakar, sumpor, krezoksim-metil, azoksistrobin, N-metil-amid 2-[2-(2,5-dimetilfenoksi-metil) -fenil]-2-metoksimino octene kiseline, metll 2-[2-[4-(3-trifluormetilfenil) -3-aza-2-oksa-4-pentenil]-fenil]-2-mletoksiimino-acetat, fenpiklonil, fludioksonil, benalaksil, furalaksil, metalaksil, R-metalaksil, orfuras, oksadiksil, kaptan, folpet, prokloraz, triflumizol, pirifenoks, acibenzolar-S-inetil, klortalonil, cimoksanil, dimetomorf, famoksadon, fenheksamid, fenarimol, fluazinam, fosetil-aluminij, kinoksifen, fenpropidin, spiroksamin, te karbendazim. Nadalje, kao drugi fungicid komponente b) u prednosti su fenamidon i iprovalikarb.

Iz ove skupine u prednosti je podskupina b1, koja uključuje kombinacije s ciprokonazolom, heksakonazolom; difenokonazolom, propikonazolom, tebiikonazolom, flutriafolom. epoksikonazolom, fenbukonazolom, brornukonazolom, penkonazolom, tetrakonazolom, lusilazolom, inetkonazolom, dinikonazolom, triadimenolom, flukinkonazolom i proklorazom.

Iz te su skupine kao predmet ovog izuma posebice zanimljive kombinacije s propikonazolom, difenokonazolom, penkonazolom, tebukonazolom, proklorazom, epoksikonazolom i ciprokonazolom, kao podskupina b1a.

Daljnja podskupina b2 koja je u prednosti uključuje kombinacije koje sadrže ciprodinil, tridemorf, fenpropimorf, krezoksim-metil, azoksistrobin, metil 2-[2-[4-(3-trifluormetilfenil) -3-aza-2-oksa-4-pentenil]-fenil]-2-metoksiimino-acetat, acibenzolar-S-metil, klor-talonil, famoksadon, kinofen, fenpropldin i karbendazim.

Iz te su skupine kao predmet ovog izuma posebice zanimljive kombinacije s ciprodimlom, fenproplmorfoni, krezoksim-metilom, azoksistrobinom, metil 2-[2-[4-(3-trifluormetilfenil) -3-aza-2-oksa-4-pentenil]-fenil]-2-metoksiimino-acetatom, acibenzolar-S-metilom i fenpropidinom, kao podskupina b2a.

Nadalje su zanimljive sljedeće kombinacije:

spoj I..01 sa skupinama b1 i b2, ili sa skupinama b1a i b2a;

spoj I..03 sa skupinama b1 i b2, ili sa skupinama b1a i b2a;

spoj I..05 sa skupinama b1 i b2, ili sa skupinama b1a i b2a;

spoj I..06 sa skupinama b1 i b2, ili sa skupinama b1a i b2a;

spoj I..07 sa skupinama b1 i b2, ili sa skupinama b1a i b2a;

spoj I..08 sa skupinama b1 i b2, ili sa skupinama b1a i b2a;

spoj I..09 sa skupinama b1 i b2, ili sa skupinama b1a i b2a.

Maseni omjer a) : b) odabran je tako da se postigne sinergistčko fungicidno djelovanje. Općenito molarni omjer a) : b) iznosi Između 10:1 i 1:400. Sinergističko djelovanje pripravka očevidno je iz činjenice da je fungicidni učinak pripravka a) i b) veći od zbroja fungicidnih učinaka a) i b).

Kada je komponenta b) neki anilinopirirnidin formule II maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:2 i 1:36, ponajprije 1:2 1 1:18, a posebice 1:3 1 1:8.

Kada je komponenta b) neki azolni fungicid formule III maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 10:1 1 1:20, ponajprije 5:1 i 1:10, a posebice 2:1 1 1:4.

Kada je komponenta b) neki morfolinski fungicid formule IV maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:2 i 1:30, ponajprije 1:3 i 1:15, a posebice 1:3 i 1:10.

Kada je komponenta b) neki strobilurinski fungicid formule V maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 1 1:10, ponajprije 3:1 i 1:3, a posebice 1:2 i 1:5.

Kada je komponenta b) neki pirolni fungicid formule VI maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:3 i 1:30, ponajprije 1:1.5 i 1:7, a posebice 1:2 i 1:5.

Kada je komponenta b) neki fenilamidni fungicid formule VII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 3:1 i 1:12, ponajprije 2.5:1 i 1:6. a posebice 2:1 1 1:3.

Kada je komponenta b) neki ditlokarbamatm fungicid maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:3 i 1:120, ponajprije 1:4 1 1:60, a posebice 1:71 1:25.

Kada je komponenta b) neki fungicid bakrovog spoja, maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:1.5 i 1:100, ponajprije 1:2 i 1:50, a posebice 1:5 1 1:30.

Kada je komponenta b) neki sumporni fungicid, maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:6 1 1:400, ponajprije 1:8 i 1:200, a posebice 1:101 1:100.

Kada je komponenta b) neki ftalimidni fungicid formule VIII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:3 i 1:80, ponajprije 1:41 1:40, a posebice 1:8 i 1:20.

Kada je kornponenta b) spoj formule IX maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:2 i 1:25, ponajprije 1:4 i 1:12, a posebice 1:5 i 1:8.

Kada je komponenta b) spoj formule X maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 3:1 1 1:16, ponajprije 2.5:1 1 1:8, a posebice 1:1 1 1:4.

Kada je komponenta b) spoj formule XI maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 8:1 i 1:4, ponajprije 2.5:1 i 1:2, a posebice 2:1 i 1:1.

Kada je komponenta b) spoj formule XII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 6:1 i 1:2, ponajprije 6:1 1 2:1, a posebice 5:1 1 2:1.

Kada je komponenta b) spoj formule XIII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:3 i 1:40, ponajprije 1:4 1 1:20, a posebice 1:5 i 1:10.

Kada je komponenta b) spoj formule XIV maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 3:1 i 1:8, ponajprije 2.5:1 i 1:4, a posebice 2:1 i 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XV maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1.5:1 i 1:12, ponajprije 1:1 1 1:6, a posebice 1:1 1 1:4.

Kada je komponenta b) spoj formule XVI maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1.5:1 1 1:10, ponajprije 1:1 1 1:5, a posebice 1:1 i 1:3.

Kada je komponenta b) spoj formule XVII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 2:1 1 1:30, ponajprije 1.5:1 i 1:15, a posebice 1:1 i 1:5.

Kada je komponenta b) spoj formule XVIII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 8:1 i 1:4, ponajprije 2.5:1 1 1:2, a posebice 2:11 1:1.

Kada je komponenta b) spoj formule XIX maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1.5:1 i 1:12, ponajprije 1:1 i 1:6, a posebice 1:1 i 1:4.

Kada je komponenta b) spoj formule XX maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:3 i 1:80, ponajprije 1:4 1 1:40, a posebice 1:1 i 1:25.

Kada je komponenta b) spoj formule XXI maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 2:1 i 1:5, ponajprije 1.5:1 1 1:2.5, a posebice 1:1 1 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:2 i 1:30, ponajprije 1:3 1 1:15, a posebice 1:3 i 1:10.

Kada je komponenta b) spoj formule XXIII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1:2.5 i 1:30, ponajprije 1:3 1 1:15, a posebice 1:31 1:10.

Kada je komponenta b) spoj formule XXIV maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 1.5:1 i 1:10, ponajprije 1:1 1 1:5, a posebice 1:2 i 1:4.

Kada je komponenta b) spoj formule XXV maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:20, ponajprije 2:1 1 1:20, a posebice 1:1 i 1:10.

Kada je komponenta b) spoj formule XXVI maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:20, ponajprije 2:1 i 1:20, a posebice 1:1 i 1:10.

Kada je komponenta b) spoj formule XXVII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:5, ponajprije 3:1 1 1:3, a posebice 2:li 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXVIII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 1 1:5, ponajprije 3:1 i 1:3, a posebice 2:11 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXIX maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:5, ponajprije 3:1 1 1:3, a posebice 2:1 i 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXX maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:5, ponajprije 3:1 1 1:3, a posebice 2:1 i 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXI maseni omjer a):b) Iznosi primjerice između 5:1 i 1:20, ponajprije 2:1 1 1:10, a posebice 1:1 i 1:5.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 1 1:5, ponajprije 2:1 1 1:2, a posebice 1.5:11 1:1.5.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXIII rnaseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 1 1:5, ponajprije 3:1 i 1:3, a posebice 2:11 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXIV maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:20, ponajprije 3:1 1 1:10, a posebice 2:1 i 1:5.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXV maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 6:1 1 1:6, ponajprije 2:1 i 1:5, a posebice 2:1 i 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXVI maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:5, ponajprije 3:1 i 1:3, a posebice 2:1 i 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXVII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 1 1:5, ponajprije 3:1 i 1:3, a posebice 2:1 i 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXVIII maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 5:1 i 1:5, ponajprije 3:1 i 1:3, a posebice 2:1 1 1:2.

Kada je komponenta b) spoj formule XXXIX maseni omjer a):b) iznosi primjerice između 10:1 1 1:20, ponajprije 5:1 i 1:10, a posebice 2:1 1 1:4.

Metoda prema izumu uključuje primjenu fungicidno djelotvorne združene količine spoja formule I i spoja komponente b) na obradbene biljke ili na njihov položaj, u smjesi ili odvojeno.

Izraz položaj ovdje označuje polje na kojem se uzgaja obradbena biljka, ili u koje se sije sjeme uzgojne biljke, ili mjesto na kojemu se namjerava sjeme posijati u tlo. Izraz sjeme ovdje uključuje materijal iz kojega se razvija biljka, kao što su sadnice, presadnice, sjeme, proklijalo ili kvašeno sjeme.

Nove kombinacije izrazito su djelotvorne prema širokom spektru filtopatogenih gljivica, ponajprije iz razreda Ascomycetes i Basidiomycetes. Neke od njih imaju sistemsko djelovanje i mogu se uporabiti kao folijarni fungicidi i fungicidi za tlo.

Fungicidne kombinacije od posebnog su interesa za kontrolu velikog broja gljivica u različitim usjevima ili njihovom sjemenu, posebice u pšenice, raži, ječma, zobi, riže, kukuruza, livada, pamuka, soje, kave, šećerne trske, voća i ukrasnih biljaka u hortikulturi i u vinogradarstvu, u povrća kao što su krastavci, grah i tikva, te u poljima usjeva kao što su krumpir, duhan i šećerna repa.

Kombinacije se primjenjuju tako, da se s fungicidno djelotvornom količinom aktivnih sastojaka obrađuju gljivice na sjemenu, biljkama ili materijalima kojima prijeti gljvični napadaj, ili na tlu.

Agensi se mogu primijeniti prije ili nakon nastanka gljivične infekcije materijala, biljaka ili sjemena.

Nove kombinacije posebice su primjenjive za sljedeće biljne bolesti:

Erysiphe graminis u žitarica,

Erysiphe cichoracearum i Sphaerotheca fuliginea u tikava,

Podosphaera leucotricha u jabuka,

Unicula necator u loze,

Puccinia species u žitarica,

Rhizoctonia species u pamuka, riže i livada,

Ustilago species u žitarica i šećerne repe,

Venturia inaequalis (šuga) u jabuka,

Helminthosporium species u žitarica,

Septoria nodorum u pšenice,

Septoria tritici u pšenice,

Rhynosporium secalis u ječma,

Botrytis cinerea (siva plijesan) u jagoda, rajčica i grožđa,

Cercospora arachldicola u orašca,

Peronospora tabacina u duhana,

Pseudocercosporella herpotrichoides u pšenice i ječma,

Pyrenophera teres u ječma,

Pyricularia oryzae u riže,

Phytophtora infestans u krumpira i rajčica,

Fusarium i Verticillium species u različitih biljaka,

Plasmopara viticola u grožđa, Altemaria species u voća i povrća.

U uporabi za biljke, spoj formule I primjenjuje se u obroku od 25 do 150 g/ha, ponajprije 50 do 125 g/ha, na pr. 75, 100 ili 125 g/ha, u sprezi sa 20 do 3000 g/ha, ponajprije 20 do 2000 g/ha, na pr. 20 g/ha, 30 g/ha, 40 g/ha, 75 g/ha, 80 g/ha, 100 g/ha, 125 g/ha, 150 g/ha. 175 g/ha, 200 g/ha, 300 g/ha, 500 g/ha, 1000 g/ha, 1200 g/ha, 1500 g/ha, 2000 g/ha, ili u nekim slučajima kao što je sumpor, do 10000 g/ha spoja komponente b), ovisno o razredu spojeva uporabljenih kao komponente b).

Kada je komponenta b) neki anilinopirimidin formule II primjenjuje se primjerice 300 do 900 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) neki azolni fungicid formule III, primijeni se primjerice 20 do 350 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) neki inorfolin formule IV, primijeni se primjerice 300 do 750 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) strobulin formule V, primijeni se primjerice 75 do 250 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) pirol forrnule VI, primijeni se primjerice 200 do 750 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) fenilamid formule VII, primijeni se primjerice 50 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) ditiokarbainat, primijeni se primjerice 500 do 3000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) bakrov spoj, primijeni se primjerice 250 do 2500 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) sumpor, primljeni se primjerice 1000 do 10000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) ftalimid formule VIII, primijeni se primjerice 500 do 2000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule IX, primijeni se primjerice 400 do 600 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule X, primijeni se primjerice 50 do 400 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XI, primijeni se primjerice 20 do 100 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XII, primljeni se primjerice 20 do 40 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XIII, primijeni se primjerice 500 do 1000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XIV, primijeni se primjerice 50 do 200 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XV, primijeni se primjerice 100 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XVI, primijeni se primjerice 125 do 250 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XVII, primijeni se primjerice 100 do 750 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XVIII, primijeni se primjerice 20 do 100 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XIX, primijeni se primjerice 100 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XX, primijeni se primjerice 500 do 2000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXI, primijeni se primjerice 75 do 125 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXII, primijeni se primjerice 300 do 750 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXIII, primijeni se primjerice 375 do 750 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXIV, primijeni se primjerice 125 do 250 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXV, primijeni se primjerice 50 do 2000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXVI, primijeni se primjerice 50 do 2000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXVII, primijeni se primjerice 50 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXVIII, primijeni se primjerice 50 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXIX, primijeni se primjerice 50 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXX, primijeni se primjerice 50 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXI, primljeni se primjerice 100 do 1000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXII, primjeni se primjerice 50 do 200 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXIII, primijeni se primjerice 50 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXIV, primijeni se primjerice 20 do 2000 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXV, primijeni se primjerice 50 do 400 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXVI, primijeni se primjerice 50 do 300 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXVII, primijeni se primjerice 50 do 400 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXVIII, primljeni se primjerice 50 do 400 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I. Kada je komponenta b) spoj formule XXXIX, primijeni se primjerice 20 do 350 g a.i./ha u sprezi sa spojem formule I.

U poljoprivrednoj praksi primjenski obroci ovise o tipu željenog učinka 1 protežu se od 0.02 do 4 kg aktivnog sastojka po hektaru.

Kada se aktivni sastojci uporabe za obradbu sjemena, općenito su dostatni obroci od 0.001 do 50 g a.i. po kg, a ponajprije od 0,01 do 10 g po kg sjemena.

Izum se također odnosi na fungicidne pripravke koji sadrže spoj formule II spoj komponente b).

Pripravak prema izumu može se prirnijeniti u bilo kojem uobičajenom obliku, primjerice kao dvostruko pakovanje, instant granulat, tekuća formulacija, emulzijski koncentrat ili močljivi prašak u kombinaciji s agrikulturno prihvatljivim dodacima. Takvi pripravci mogu se proizvoditi na uobičajeni način, primjerice miješanjem sastojaka s prikladnim dodacima (razrjeđivačima ili otapalima, te opcijski drugim formulacijskim sastojcima kao što su surfaktanti). Kada je potrebna dugotrajna djelotvornost, mogu se primijeniti uobičajene formulacije s polaganim otpuštanjem.

Ponajprije, formulacije koje se rabe u obliku spreja, kao što su koncentrati koji se dispergiraju s vodom ili močljivi prašci, mogu sadržavati surfaktante kao što su močljivi i disperzni agensi, na pr. kondenzacijski produkt formaldehida s naftalenovim sulfonatom, alkilarilsulfonat, lignin sulfonat, masni alkilni sulfat, te etoksilirani alkilfenol i etoksilirani masni alkohol.

Formulacija za obradbu sjemena primjenjuje se na način poznat per se, primjenom kombinacije prema izumu i razrjeđivača u obliku prikladne formulacije za obradbu sjemena, na pr. kao vodena suspenzija ili u obliku suhog praška s dobrim prijanjanjem uz sjeme. Takve formulacije za obradbu sjemena poznate su u tehničkom stanju. Formulacije za obradbu sjemena mogu sadržavati jedan jedini aktivni sastojak ili kombinaciju aktivnih sastojaka u enkapsuliranom obliku, na pr. kao kapsule ili mikrokapsule s polaganim odpuštanjem.

Općenito, formulacije uključuju od 0.01 do 90 masenih % aktivnog agensa, od 0 do 20 % agrikulturno prihvatljivog surfaktanta i 10 do 99.99 % krutog ili tekućeg dodatka ili više njih, pri čemu se aktivni agens sastoji od najmanje spoja formule I zajedno sa spojem komponente b), te opcijski druge aktivne agense, posebice mikrobide ili konzervanse, i slično. Koncentrirani oblici ili kombinacije općenito sadrže između približno 2 i 80 %, ponajprije između približno 5 i 70 masenih % aktivnog agensa. Primjenski oblici formulacije mogu primjerice sadržavati od 0.01 do 20 masenih %, ponajprije od 0.01 do 5 masenih % aktivnog agensa. Dok tržišni proizvodi ponajprije postoje kao koncentrati, konačni korisnik obično primjenjuje razrijeđene formulacije.

Primjeri koji slijede služe ilustriranju izuma, pri čemu "aktivni sastojak" znači smjesu spoja I i spoja komponente b) u specifičnom omjeru miješanja.

Primjeri formulacija

Močljivi prašci a) b) c)

aktivni sastojak [I:komp. b) = l:3(a), l:2(b), l:l(c)] 25% 50% 75%

natrijev lignosulfonat 5% 5% -

natrijev laurilsulfat 3% - 5%

natrijev diizobutilnaftalensulfonat - 6% 10%

fenol polietilenglikol eter (7-8 mola etllenoksida) - 2% -

visoko dispergirana silicijeva kiselina 5% 10% 10%

kaolin 62% 27% -

Aktivni sastojak dobro se pomiješa s dodacima i smjesa se temeljio samelje u prikladnom mlinu, čime nastaju močljivi prašci koji se mogu razrijediti vodom, što daje suspenzije željene koncentracije.

Emulzijski koncentrat

aktivni sastojak [I:komp. b) = 1:6] 10%

oktilfenolni polietilenglikol eter

(4-5 mola etilenoksida) 3%

kalcijev dodecilbenzensulfona 3%

polietilenglikol eter ricinusovog ulja

(35 mola etilenoksida) 4%

cikloheksanon 30%

smjesa ksilena 50 %

Emulzija bilo kojeg željenog razrjeđenja, koje se može uporabiti u zaštiti biljaka, može se dobiti iz ovih koncentrata razrijeđenjem vodom.

Prašci

a) b) c)

aktivni sastojak [I:komp. b) = l:6(a), l:2(b), l:10(c)] 5% 6% 4%

talk 95% - -

kaolin - 94% -

mineralno punilo - - 96%

Prašci spremni za primjenu dobiju se miješanjem aktivnog sastojka s nosačem i mljevenjem smjese u prikladnom mlinu.

Takvi prašci mogu se primijeniti za suhu obradbu sjemena.

Ekstruzijske granule

aktivni sastojak [I komp. b)=2:1] 15%

natrijev lignosulfonat 2%

karboksimetilceluloza 1 %

kaolin 82%

Aktivni sastojak miješa se i melje s dodacima, te se smjesa vlaži vodom. Smjesa se ekstrudira i potom suši u struji zraka.

Obložene granule

aktivni sastojak [I komp. b)=1:8] 8%

polietilenglikol (mol. masa 200) 3%

kaolin 89%

Fino samljeveni aktivni sastojak jednolično se doda, u miješalici, kaolinu navlaženom polietilenglikolom. Na taj se način dobiju obložene, nepraškaste granule.

Suspenzijski koncentra

aktivni sastojak [I komp. b)= 1:8] 40%

propllenglikol 10%

nonilfenolni polietilenglikol eter (15 n mola etilenoksida) 6%

natrijev lignosulfonat 10%

karboksimetilceluloza 1%

sillkonsko ulje (kao 75-tna % emulzija u vodi) 1%

voda 32%

Fino samljeveni aktivni sastojak dobro se pomiješa s dodacima, čime nastaje suspenzijski koncentrat iz kojega se razrjeđenjem s vodom može pripraviti bilo koje željeno razrjeđenje. Primjenom takvih razijeđenja mogu se sprejanjem, ulijevanjem ili uranjanjem obrađivati i zaštititi od napadaja mikroorganizama kako žive biljke, tako i materijal za uzgoj biljaka.

Kapsulna suspenzija s polaganim odpuštanjem

28 dijelova kombinacije spoja formule I i spoja komponente b), ili svakog od ovih spojeva odvojeno, miješa se sa 2 dijela nekog aromatskog otapala i 7 dijelova smjese toluen diizocijanat / polimetilen-polifenilizocijanat (8:1). Ta se smjesa emulzificira u smjesi od 1.2 dijela polivinilalkohola, 0.05 dijelova protupjenećeg sredstva i 51.6 dijelova vode, do postizanja čestica željenih veličina. Toj se emulziji doda smjesa od 2.8 dijelova 1,6-diaminoheksana u 5.3 dijela vode. Smjesa se agitira do završetka polirnerizacijske rekacije.

Dobivena kapsulna suspenzija stabilizira se dodatkom 0.25 dijelova sredstva za zgušnjavanje 1 3 dijela disperznog agensa. Formulacija kapsulne suspenzije sadrži 28 % aktivnih sastojaka. Srednji promjer kapsule iznosi 8-15 mikrona.

Rezultirajuća formulacija primijeni se na sjeme kao vodena suspenzija u aparaturi prikladnoj za takve svrhe.

Biološki primjeri

Sinergistički efekt postoji kada je učinak kombinacije aktivnih sastojaka veći od zbroja učinaka pojedinačnih komponenata.

Očekivani učinak E neke kombinacije aktivnih sastojaka sukladan je takozvanoj COLBY-jevoj formuli i može se izračunati kako slijedi (COLBY, S.R. "Calculating synergisic and antagonistic responses of herbicide combination", Weeds, Vol. 15, str. 20-22, 1967.):

ppm = miligrami aktivnog sastojka (= a.i.) po litri sprejne smjese,

X = % učinka aktivnog sastojka i uz primjenu p ppm aktivnog sastojka,

Y = % učinka aktivnog sastojka II uz primjenu q ppm aktivnog sastojka.

Prema COLBY-ju očekivani (aditivan) učinak aktivnih sastojaka I+II uz primjenu p+q ppni aktivnih sastojaka jednak je:

[image]

Ukoliko je uistinu promatrani učinak (O) veći od očekivanog učinka (E), tada je djelovanje kombinacije superaditivno, t.j. postoji sinergistički efekt.

Alternativno, sinergistički efekt može se odrediti i iz krivulja odgovora doza, prema takozvanoj WADLEY-evoj metodi. Pomoću te metode se djelotvornost a.i. određuje usporedbom stupnja gljivičnog napadaja na obrađene biljke s onim na neobrađene, slično inokulirane i inkubirane kontrolne biljke. Svaki a.i. se testira sa 4 do 5 koncentracija. Krivulje odgovora doza primijene se za utvrđivanje EC 90 (tj. koncentracija a.i. koja pribavlja kontrolu 90 % bolesti) svakog pojedinačnog spoja i kombinacija (EC 90promatrano)- Tako eksperimentalno pronađene vrijednosti smjesa pri danim masenim omjerima uspoređuju se s vrijednostima koje bi bile nađene u prisutnosti samo komplementarne djelotvornosti komponenata (EC 90 (A+B)očekivano)- Vrijednosti EC 90 (A+B)očekivano računaju se prema Wadleyu (Levi et al., EPPO-Bulletin 16, 1986, 651-657):

[image]

gdje a i b predstavljaju masene omjere spojeva A i B u smjesi, a indeksi (A), (B), (A+B) odnose se na promatrane vrijednosti EC 90 spojeva A, B ili njihove zadane kombinacije A+B. Omjer EC90(A+B)očekivano / EC 90(A+B)promatrano Izražava faktor interakcije (F). U slučaju sinergizma F je > l.

Primjer B-l: Djelovanje protiv Botrytis cinerea u jabuka

Urnjetno oštećene jabuke obrađene su kapanjem sprejne smjese aktivnih sastojaka na oštećena mjesta. Obrađene jabuke inokulirane su dva sata kasnije gljivičnom spornom suspenzijom i inkubirane kroz šest dana pri visokoj vlažnosti i 18 ̊C. Fungicidno djelovanje testovnih spojeva procijenjeno je iz radijalnog gljivičnog rasta na obrađenim plodovima relativno prema neobrađenim plodovima.

Primjer B-2: Djelotvornost protiv Erysiphe graminis f.sp. tritici

u pšenice

a) Zaštitna obradba

Petnaest pšeničnih sjemena c.v. "Arina" posijano je u plastični lonac od 50 ml i uzgajano u stakleniku kroz 7 do 12 dana pri 22/19 °C i 50-70 % rel. vlage. Kada su se primami listovi potpuno razvili, biljke su obrađene sprejanjem vodene tekućine koja je sadržavala jedan spoj ili njihovu smjesu (dalje slijedi naziv a.i.). Svi su spojevi uporabljeni kao eksperimentalne ili tržišno dostupne formulacije, a kombinacije su primjenjene kao smjese u spremniku. Primjena uključuje folijarno sprejanje do blizine ispražnjenja (tri lonca po obradbi). Sedam dana nakon primjene biljke su u posudi za nasađivanje inokulirane svježim sporama Erysiphe grammis f. sp. tritici oprašivanjem konidija po testovnim biljkama. Potom su biljke inkubirane u komori za rast pri 20 OC i 60 % rel. vlage. Šest dana nakon inokulacije procijenjen je postotak infekcije na primamim listovima. Djelotvornost a.i. određena je usporedbom stupnja gljivičnog napadaja na obrađenim biljkama s onirn na neobrađenim, slično mokuliranim i inkubiranim kontrolnim biljkama. Svaki a.i. ispitan je u 3 do 5 koncentracija. Rezultati su procijenjeni prerna COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

aa) Smjese spoja 1.07 s ciprokonazolom, E. graminis, zaštitno

[image]

ab) Smjese spoja 1.07 s propikonazolom, E. graminis, zaštitno

[image]

b) Kurativna obradba

Pšenične biljke cv. Arina uzgojene su u standardnom tlu u loncima od 50 ml (približno 15 biljaka po loncu) u stakleniku pri 22/19 °C i 14 sati svjetlosti dnevno. Na početku testa biljke su bile stare 8 dana. Za inokulaciju konidije su naprašene po testovnim biljkama i biljke su inkubirane pri 18-20 °C do obradbe. Fungicidna obradba provedena je 3 dana nakon inokulacije sprejanjem testovnih biljaka razrijeđenom sprejnom suspenzijom pojedinačnih aktivnih sastojaka ili smjesa, koje su pripravljene suspenzijom u demineraliziranoj vodi i prikladnim razrjeđenjem.

Za svaku obradbu uzeto je po 12 biljaka u 3 lonca. Tri do četiri dana nakon obradbe testovi su procijenjeni određivanjem postotka fungicidnog napadaja na listove. Djelotvornost je izračunata relativno prema bolesti kontrolnih biljaka. Fungicidne interakcije u smjesama izračunate su prema COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

ba) Smjese spoja 1.07 sa ciprodinilom, E. graminis, kurativno

[image]

bb) Smjese spoja 1.07 sa ciprokonazolom, E. graminis, kurativno

[image]

bc) Smjese spoja 1.07 s fenpropldinom. E. graminis, kurativno (2 dana)

[image]

Primjer B-3: Djelotvornost protiv Uncinula necator

Biljke grožđa u stadiju 4-6 listova, vrsta Gutedel, inokulirane su konidijom Unincula necator zaprašivanjem konidije iznad testovnih biljaka. Nakon dva dana čuvanja pod uvjetima visoke vlažnosti i pri smanjenom intenzitetu svjetlosti, biljke su inkubirane kroz 10-14 dana u komori za rast pri 70 % rel. vlage 1 22 °C. Tri dana nakon inokulacije aktivni su sastojci i smjese primjenjene sprejanjem vodenih suspenzija pripravljenih suspendiranjem aktivnih sastojaka u demineraliziranoj vodi uz prikladno razrjeđenje. Za svaku obradbu uzeto je po 5 biljaka. Dvanaest dana nakon inokulacije testovi su procijenjeni određivanjem postotka gljivičnog listnog napadaja relativno prema bolesti na kontrolnim biljkama. Fungicidne interakcije u smjesama izračunate su prema COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

Smjese spoja 1.07 s penkonazolom, U. necator, kurativno

[image]

B-4: Aktivnost protiv Puccinia recondita u pšenice Kurativno djelovanje

Biljke pšenice, cv. Arina uzgojene su u standardnom tlu u kvadratnim lončićima od 4 cm (približno 15 biljaka po loncu) u klimatiziranoj komori pri 18 °C i fotoperiodu od 12 sati dnevno. Na početku testa biljke su bile 7 dana stare. Suspenzija od 80000 konidija/ml (0.1 % Tween 20) Puccinia recondita pripravljena je iz teže sporuliranih kultura i sprejana po testovnim biljkama. Inokulirane pšenične biljke inkubirane su u stakleniku kroz 24 sata pod plastičnim poklopcem pri 18-20 °C i 100 % rel. vlažnosti uz reduciranu svjetlost. Potom su inkubirane kroz daljnjih 7 dana u stakleniku pri 18-20 °C i 60 % rel. vlažnosti, te uz fotoperiod od 14 sati. Nakon 48 sati testovne biljke su uklonjene iz staklenika zbog kurativne obradbe, te su odmah potom vraćene u staklenik. Aktivni sastojci suspendiram su u vodi i razrijeđeni do namjeravane koncentracije kratko prije primjene. Za svaku primjenu učinjena su dva istovjetna uzorka. Procijenjen je postotak aktivnosti relativno prema učinku bolesti na inokuliranim kontrolnim biljkama. Fungicidne interakcije u smjesama izračunate su prema COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

Smjese spoja 1.07 sa ciprokonazolom, P. recondita, kurativno

[image]

b) Smjese spoja 1.07 s fenpropidinom, P. recondita, kurativno

[image]

c) Smjese spoja 1.07 s propikonazolom, P. recondita, kurativno

[image]

d) Smjese spoja 1.07 s trifloksistrobinom, P. recondita, kurativno

[image]

Primjer B-5: Aktivnost protiv Phytophtora infestans u rajčici

a) Kurativno djelovanje

Biljke rajčice cv. Roter Gnom uzgajane su kroz tri tjedna i potom prskane zoospornom gljivičnom suspenzijom, te inkubirane u komori pri 18 do 20 °C i zasićenoj atmosferskoj vlažnosti. Humidifikacija je prekinuta nakon 24 sata. Nakon sušenja biljke su prskane smjesom koja sadrži aktivni sastojak formuliran kao močljivi prašak koncentracije 200 ppm. Nakon sušenja sprejnog obloga, biljke su vraćene u vlažnu komoru kroz 4 dana. Broj i veličina tipičnih folijarnih lezija koje su se pojavile nakon toga vremena uporabe se kao mjerilo procjene djelotvornosti ispitivanih supstancija.

b) Prewntivno-sistemsko djelovanje

Aktivni sastojak formuliran kao močljivi prašak uveden je u koncentraciji od 60 ppm (relativno prema volumenu tla) u površinu tla u loncima sa tri tjedna starim biljkama rajčice cv. Roter Gnom. Nakon tri dana donja strana listova prskana je zoospornom suspenzijom Phytophtora infestans. Potom su čuvane u komori za sprejanje kroz 5 dana pri 18 do 20 °C i uz zasićenu atmosfersku vlažnost. Nakon toga pojavile su se tipične folijarne lezije čiji broj i veličina su uporabljene za procjenu aktivnosti ispitivanih supstancija.

Primjer B-6: Aktivnost protiv Septoria nodorum u pšenice

d) Zaštitno djelovanje

Biljke pšenice cv. Arina uzgojene su u standardnom tlu u okruglim loncima od 6.5 cm (približno 8-10 biljaka po loncu) u klimatiziranoj komori pri 18 °C i uz fotoperiod od 12 sati dnevno. U početku testa biljke su bile stare 7 dana. Biljke su prskane sprejnom smjesom aktivnih sastojaka pripravljenom netom prije primjene. Nakon 8 dana obrađene biljke inficirane su konidijskom suspenzijom Septoria nodorum (700000 konidija/ml; 0.22 % Tween 20) pripravljenom iz teže sporuliranih kultura. Inokulirane biljke pšenice inkubirane su u stakleniku kroz 24 sata pod tamnim najlonskim pokrovom pri 22-24 °C i 100 % relativne vlage uz smanjenu svjetlost. Potom su daljnjih 5 dana inkubirane u stakleniku pri 22-24 °C i 65 % relativne vlage uz fotoperiod od 14 sati. Za svaku aplikaciju učinjena su po dva istovjetna uzorka. Određen je postotak djelotvornosti, relativno prema napadaju bolesti na inokolirane kontrolne biljke. Fungicidne interakcije smjesa izračunate su prema COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

aa) Smjese spoja 1.07 s ciprokonazolom, S. nodorum, preventivno

[image]

ab) Smjese spoja 1.07 s ciprodinilom, S. nodorum, preventivno

[image]

ac) Smjese spojeva 1.07 s fenpropidinom, S. nodorum, preventivno

[image]

b) Kurativno djelovanje

Biljke pšenice cv. Arina uzgojene su u standardnom tlu u kvadratičmm loncima od 4 cm (približno 15 biljaka po loncu) u klimatiziranoj kornori pri 18 °C i uz fotoperiod od 12 sati dnevno. Na početku testa biljke su bile stare 7 dana. Pripremljena je suspenzija od 700000 konidija/ml (0.02 % Tween 20) Septoria nodorum iz teže sponiliranih kultura, te je prskana po testovnim biljkama. Inokulirane biljke pšenice inkubirane su u stakleniku kroz 24 sata pod tamnim najlonskim pokrovom pri 22-24 °C i 100 % relativne vlage uz smanjenu svjetlost, Potom su inkuibirane kroz daljnjih 5 dana u stakleniku pri 22-24 °C 1 65 % relativne vlage uz fotoperiod od 14 sati. Nakon 48 sati testovne biljke uklonjene su iz staklenika zbog kurativne obradbe i odmah potom vraćene. Aktivni sastojci suspendirani su u vodi i razrijeđeni do namjeravanih koncentracija netom prije primjene. Za svaku aplikaciju učinjena su dva istovjetna uzorka. Postotak djelotvornosti je procijenjen relativno prema napadaju bolesti na inokulirane kontrolne biljke. Fungicidne interakcije smjesa izračunate su prema COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

ba) Smjese spoja 1.07 s fenpropidmom, S. nodorum, kurativno

[image]

bb) Smjese spoja 1.07 s trifloksistrobinom, S. nodorum, kurativno

[image]

Primjer B-7: Aktivnost protiv Phitophtora u biljkama krumpira

a) Rezidualno-zaištitno djelovanje

Krumpirove biljke (vrste Bintje) stare 2-3 tjedna uzgajane su tri tjedna i potom prskane sprejnom smjesom (0.02 % aktivnog sastojka) pripravljenom iz močljivog praška aktivnog sastojka. Nakon 24 sata obrađene biljke inficirane su gljivičnom spornom suspenzijom. Gljivično djelovanje procijenjeno je nakon inkubacije biljaka kroz 5 dana pri relativnoj atmosferskoj vlažnosti od 90-100 % 1 20 °C.

b) Sistemsko djelovanje

Sprejna smjesa (0.002 % aktivnog sastojka temeljeno na volumenu tla) pripravljena iz močljivog praška aktivnog sastojka ulivena je uz 2-3 tjedna stare krumpirove biljke (vrsta Bintje) koje su uzgajane kroz 3 tjedna. Pazilo se da sprejna smjesa ne dođe u dodir sa zračnim dijelovima biljaka. Nakon 48 sati obrađene biljke su inficirane gljivičnom spornom suspenzijom. Gljivično djelovanje procijenjeno je nakon inkubacije biljaka kroz 5 dana pri relativnoj atmosferskoj vlažnosti od 90-100 % i 20 °C.

Primjer B-8: Djelovanje protiv hytophtora infestans na krumpiru

Krumpiri cv. Bintje uzgojeni su pod stakleničkim uvjetima pri 24/20 °C u standardnom tlu kroz 6 tjedana. Iz listova su izrezani diskovi promjera 10 mm, osim iz onih najmlađih i onih najstarijih. Dijelovi listova smješteni su s gornjom stranom lista okrenutom prema dolje u Petrijeve zdjelice (0 5 cm), svaka od kojih je sadržavala 6 ml 0.16 % vodenog agara. Fungicidi i smjese suspendirane su u demineraliziranoj vodi i prilkladno razrjeđene. Fungicidna obradba provedena je i dan prije inokulacije. Ukupan volumen od 450 µl primjenjen je na 6 listnih diskova pomoću zračne četke. Svježe stvorene sporangia Phytophtora tnfestans sakupljene su s inficiranih režnjeva krumpira i pripravljena je suspenzija od 20000 sporangia/ml; suspenzija je inkubirana pri 4 °C kroz 15 minuta. Inokulacija je izvršena primjenom kapi od 30 µl. na svaki listni disk. Listni diskovi inkubirani su kroz 6 dana pri 18 °C i svjetlosnom periodu od 16 sati do procjene.

Procijenjeno je šest dilskova po obradbi. Nakon inkubacijskog perioda postotak napadaja na list procijenjen je i aktivnost je izračunata relativno prema kontrolnim biljkama. Fungicidne interakcije u smjesama izračunate su prema COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

Smjese spoja 1.07 s trifloksistroblnom

[image]

Primjer B-9: Aktivnost protiv Helminthosporium teres na ječmu

Biljke ječma, cv. Express, uzgojene su u standardnom tlu, u okruglim loncima promjera 6.5 cm (približno 8-10 biljaka po loncu), u klimatiziranoj komori pri 18 °C i fotoperiodu od 12 sati dnevno. U početku testa biljke su bile stare 7 dana. Biljke su prskane sprejnom smjesom aktivnih sastojaka pripravljenom neposredno prije primjene. Nakon 9 dana obrađene su biljke inficirane konidijskom suspenzijom Helminthosporiimt teres pripravljenom Iz teže sporuliranih kultura. Suspenzija od 30000 konidija/ml (0.1 % Tween 20) pripravljena je iz kultura in vitro, te odmah prskana po testovnim biljkama. Inokulirane biljke ječma inkubirane su u stakleniku kroz 3 dana pod plastičnim pokrovom pri 20-22 °C i 100 % relativne vlage. te uz fotoperiod od 14 sati. Za svaku su aplikaciju pripravljena po dva Istovjetna uzorka. Djelotvornost testovnih kombinacija i pojednačnih aktivnih sastojaka u ovom testu određena je usporedbom stupnja gljivičnog napadaja s onim na neobrađenim, slično inokuliranim kontrolnim biljkama. Postotak djelotvornosti procijenjen je relativno prema napadaju oboljenja na inokuilranim kontrolnim biljkama. Fungicidne interakcije u smjesama izračunate su prema COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

a) Smjese spoja 1.07 s ciprodinilom, H. teres, preventivno

[image]

b) Smjese spoja 1.07 s fenpropidlnom, H. teres, preventivno

[image]

c) Smjese spoja 1.07 s proplkonazolom, H. teres, preventivno

[image]

Primjer B-10: Djelovanje protiv Colletotrichum lagenarium na Cucumis sativus

a) Nakon kultivacijskog perioda od 1 tjedna, biljke krastavca prskane su sprejnom smjesom pripravljenom iz formulacije močljivog praška testovnih spojeva (tri koncentracije od svake).

48 Nakon 96 sati biljke su inficirane gljivičnom spornom suspenzijom (1.0 x l05 spora/ml) i Inkubirane kroz 30 sati pri visokoj vlažnosti i temperaturi od 20 °C. Potom je inkubacija nastavljena pri normalnoj vlažnosti i 22 °C do 23 °C.

Procjena zaštitnog djelovanja provedena je 7 do 8 dana nakon inficiranja i temeljena je na gljivičnoj zaraženosti relativno prema neobrađenim kontrolnim biljkama. Procjena interakcije dva aktivna sastojka Izračunata je prerna COLBY-jevoj metodi.

Rezultati:

Smjese spoja 1.07 s acibenzolar-S-metilom

[image]

b) Nakon kultivacijskog perioda od 2 tjedna biljke krastavca obrađene su primjenom u tlo sprejnom smjesom pripravljenom iz formulacije močljivog praška testovnog spoja (koncentracija: 60 ppm, temeljeno na volumenu tla). Nakon 96 sati biljke su inficirane gljivičnom spornom suspenzijom (1.5 x l05 spora/ml) i inkubirane kroz 30 sati pri visokoj vlažnosti i temperaturi od 20°C. Inkubacija je potom nastavljena pri normalnoj vlažnosti 1 22 °C. Procjena zaštitnog djelovanja učinjena je 7 do 8 dana nakon inficiranja i temeljena je na gljivičnoj zaraženosti.

Smjese prema izumu izražavaju dobru djelotvornost u gornjim primjerima.

Claims

1. Metoda za suzbijanje fitopatogenih bolesti na usjevnirn biljkama, naznačena time, da uključuje primjenu na usjevne biljke ili njihov položaj napadnut rečenom fitopatogenom bolešću, djelotvorne količine kombinacije a) 2-(5-fenil-3,6-diaza-2,7-dioksa-okta-3,5-dienil)-fenilakrilamida formule I, [image] u kojoj R1 predstavlja vodik, fluor ili klor, R2 predstavlja metil, etil, trifluormetil, trifluormetoksi, cijano, fluor, klor ili brom, uz uvjet da R2 ne može biti fluor, klor ili brom, ako je R1 vodik; u sprezli sa b) bilo nekim amlmopirimidmom fonnule II [image] u kojoj R3 predstavlja metil, 1-propinil ili ciklopropil; ili nekim azolom formule III [image] u kojoj je A odabran između [image] pri čemu je ß-ugljik vezan na benzenski prsten formule III, te u kojoj R4 predstavlja H, F, Cl, 4-fluorfenoksi ili 4-klorfenoksi; R5 je H, Cl ili F; R6 i R7 međusobno nezavisno predstavljaju H ili CH3; R8 je C14 alkil ili ciklopropil; R9 označuje 4-klorfenil ili 4-fluorfenil; R10 predstavlja fenil, a R11 predstavlja aliloksi. C1-4 alkil ili 1,1,2,2-tetrafluoretoksl-metil, te solima takvih azolnih fungicida ili morfolinskim fungicidom formule IV [image] u kojoj R12 predstavlja C8-15 cikloalkil, C8-15 alkil ili C1-4 alkilfenil-C 1-4-alkil, te solima takvih morfolinaksih fungicida; ili strobilurinskim spojem formule V [image] u kojoj X predstavlja NH ili O. Y označuje CH ili N, te R13 predstavlja 2-metilfenoksi-metil, 2,5-dimetilfenoksi-metil, 4-(2-cijanofenoksi)-pirimidin-6-iloksi ill 4-(3-trifluormetil-fenil) -3-aza-2-oksa-4-pentenil; ili pirolnim spojem formule VI [image] u kojoj R14 i R15 međusobno nezavisno predstavljaju halogen, ili zajedno tvore perhaloinetilendiokso most; ili fenilamidom formule VII [image] u kojoj R16 predstavlja benzil, metoksimetil, 2-furanil ili klormetil, R17 predstavlja i-rnetoksikarbonil-etil, ili [image] Z predstavlja CH ili N; ili ditiokarbamatnim fungicdom odabranim između mankozeba, maneba, metirama i zineba; ili bakrovim spojem odabranim između bakrovog hidroksida, bakrovog oksiklorida, bakrovog sulfata i oksin-bakra; ili sumporom; ili ftalimidnim spojem formule VIII [image] u kojoj R14 i R15 zajedno tvore četveročlani most -CH2-CH=CH-CH2-ili =CH-CH=CH-CH=; ili sa spojem formule IX [image] ili sa spojem formule X [image] ili sa spojem formule XI [image] ili sa spojem formule XII [image] ili sa spojem formule XIII [image] ili sa spojem formule XIV [image] ili sa spojem formule XV [image] ili sa spojem formule XVI [image] ili sa spojem formule XVII [image] ili sa spojem formule XVIII [image] ili sa spojem formule XIX [image] ili sa spojem formule XX [image] ili sa spojem formule XXI [image] ili sa spojem formule XXII [image] ili sa spojem formule XXIII [image] ili sa spojem formule XXIV [image] ili sa 2-klor-N-(4'-fluor-1,1’-bifenil-2-il)nikotinamidom (spoj XXV). ili sa 2-klor-N-(4'-klor-1,1’-bifenil-2-il)nikotinamidom (spoj XXVI), ili s metil N-(2-[1-(4-klorfenil)pirazol-3-iloksimetil]fenil)-N-metoksikarbamatom (spoj XXVII), ili s metil N-(2-[l-(4-tolil)pirazol-3-ilokslmetil]fenil)-N-metoksi-karbamatom (spoj XXVIII), ili sa 2-[4-metoksi-3-(1-metiletoksi)-1,4-diazabuta-1,3-dienil-oksirnetil]fenil-2-metoksimino-N-metilacetamidom (spoj XXIX), ili sa 2-[4-inetoksi-3-(1-metilpropoksl)-1,4-diazabuta-1,3-dienil-okslinetil]fenil-2-nietoksimino-N-rnetilaceteimidoin (spoj XXX), ili sa N-(ciklopropilmetoksi)-N’-(2-fenilacetil)-2,3-difluor-6-trifluormetil-benzamidmom (spoj XXXI), ili sa N-[3'-(1'-klor-3-metil-2'-oksopentan)]-3,5-diklor-4-metil-benzamidom (spoj XXXII), ili s metil(2)-2-{6-[6-(trifluormetil)pirid-2-iloksimetil]-fenil}3-metoksiakrilatom (spoj XXXIII), ili sa 2-klor-4-(2-fluor-2-metilpropionilamino)-N,N-dimetil-benzamidom (spoj XXXIV), ili sa (S) -1 -anilino-4-mietil-2-metiltio-4--fenilimidazolin-5-onon (spoj XXXV), ili sa N-metil-2-{2-[a-metil-3-(trifluormetil)benziloksiminometil]-fenil}-2-metoksiminoacetamidom (spoj XXXVI), ili sa (S)-valinamidom formule XXXVII [image] u kojoj R20 predstavlja izopropil, sec-butil ili tert-butil, i R21 predstavlja klorfenil, 4-tolil, 4-metoksifenil ili ß-naftil, po mogućnosti spoj izopropil 2-metil-1-[(1-p-toliletil)karbamoil]-(S)-propilkarbamat (spoj XXXVIIa); ili sa (S)-valinamidom formule XXXVIII [image] u kojoj R20 predstavlja izopropil, sec-butil ili tert-butil, R22 označuje halogen, metil ili metoksi, a n znači 0, 1 ili 2; ili s azolom formule XXXIX [image] u kojoj R23 predstavlja klor ili fluor, a R24 označuje vodik ili metiL

2. Metoda prema zahtjevu 1, naznačena time, da komponenta b) ne uključuje spojeve formula XXV do XXXVIII.

3. Metoda prema zahtjevu 1, naznačena time, da komponenta a) uključuje spoj formule 1 u kojoj R1 predstavlja fluor ili klor, a R2 predstavlja metil, trifluormetil, fluor, klor ili brom, ili u kojoj R1 predstavlja fluor ili klor, a R2 predstavlja metil, klor ili fluor, ili u kojoj R1 i R2 međusobno nezavisno predstavljaju fluor ili klor, ili u kojoj R1 predstavlja vodik, fluor ili klor a R2 predstavlja metil, fluor ili klor, uz uvjet da R2 predstavlja metil kada R1 predstavlja vodik.

4. Metoda prema bilo kojemu od zahtjeva 1 do 3, naznačena time, da se komponenta b) odabire iz skupine koja uključuje pirimetanil, ciprodinil, ciprokonazol, heksakonazol; difenokonazol, etakonazol, propikonazol, tebukonazol, tritikonazol, flutriafol, epoksikonazol, fenbukonazol, bromukonazol, penkonazol, imazalil, tetrakonazol, flusilazol, metkonazol, dinikonazol, flukinkonazol, miklobutanil, triadimenol, dodemorf, trideinorf, fenpropimorf, mankozeb, maneb, metiram, zineb, bakrov hidroksid, bakrov oksiklorid, bakrov sulfat, oksin-bakar, sumpor, krezoksim-metil, azoksi-strobin, N-metil-amid 2-[2-(2.5-dimetilfenoksi-metil)-fenil]-2-metoksi-imino octene kiseline, metil 2-[2-[4-(3-trifluonnetilfenil)-3-aza-2-oksa-4-pentenil]-fenil]-2-metoksninino-acetat, fenpiklonil. fludioksonil, benalaksil, furalaksil, metalaksil, R-metalaksil, orfuras, oksadinil kaptan, folpet, prokloraz, triflumizol, pirifenoks, acibenzolar-S-metil, klortalonil, cimoksanil, dimetoinorf, famoksadon, fenheksamid, fenarimol fluazinam, fosetil-aluminij, kinokslfen, fenpropidin, spiroksamin, te karbendazim.

5. Metoda prema bilo kojemu od zahtjeva 1 do 3, naznačena time, daje komponenta b) fenamidon ili iprovalikarb.

6. Metoda prema zahtjevu 4, naznačena time, da se komponenta b) odabire iz skupine koja uključuje ciprokonazol, heksa-konazol; difenokonazol, propikonazol, tebukonazol, flutriafol, epoksikonazol, fenbnkonazol, broinukonazol, penkonazol, tetrakonazol, flusilazol, metkonazol, dinikonazol, triadimenol, flukinkonazol i prokloraz; a ponajprije propikonazol, difeno-konazol, penkonazol, tebukonazol, prokloraz, epoksikonazol i ciprokonazol.

7. Metoda prema zahtjevu 4, naznačena time, da se komponenta b) odabire iz skupine koja uključuje ciprodinil, tridemorf, fenpropimorf, krezoksim-metil azokslstrobin, metil 2-[2-[4-(3-trifluormetilfenil)-3-aza-2-oksa-4-pentenil]-fenil]-2-metoksi-imino-acetat, acibenzolar-S-metil, klortalonil, famoksadon, kinofen, fenpropidin i karbendazim; a ponajprije ciprodinil, fenpropirnorf, krezoksim-metil, azoksistrobin, metil 2-[2-[4-(3-trifluormetilfenil)-3-aza-2-oksa-4-pentenil]-fenil]-2-metoksi-imino-acetat, acibenzolar-S-metil i fenpropidin.

8. Metoda prema zahtjevima 4, 6 ili 7, naznačena time, da je komponenta a) spoj 1.01 ili spoj 1.03 ili spoj 1.05 ili spoj 1.06 ili spoj 1.07 ili spoj 1.08 ili spoj 1.09.

9. Fungicidni pripravak, naznačen time, da sadrži fungicidno djelotvornu kombinaciju komponenata a) 1 b) prema zahtjevu 1, zajedno s nekim agrikulturno prihvatljivim nosačem 1 opcijski surfaktantom.

10. Pripravak prema zahtjevu 9, naznačen time, da molni omjer a) prema b) iznosi između 10:1 i 1:400.