HRP930135A2 - Valve cover for an internal combustion engine - Google Patents

Description

Izum se odnosi na jedan ventilski poklopac za motor s unutarnjim izgaranjem prema uvodnom dijelu glavnog zahtjeva. Ovi ventilski poklopci su obično izrađeni s otvorom za uljno punjenje, koji je zatvoren jednim poklopcem.

Uglavnom je poznato da se ventili za reguliranje tlaka za odzračivanje kućišta motora postavljaju, na primjer, u vodu za odzračivanje između kućišta motora i filtra usisanog zraka ili usisne cijevi motora. Na osnovu ovog ventila za reguliranje tlaka tvori se zatvorena veza između kućišta motora i usisne strane motora preko koje se takozvani plinovi propuhavanja usisavaju i ponovno vraćaju u proces izgaranja. Ventil za reguliranje tlaka obezbjeđuje da jedan određeni podtlak u kućištu motora ne bude premašen. Jedan stalni mali podtlak u kućištu motora sprečava prodor plinova propuhivanja u okolicu. Reguliranjem tlaka u kućištu motora obezbjeđuje se optimalno osiguranje zatvorenog motorskog sustava, tako da štetne tvari ne mogu dospjeti u vanjsku okolicu.

Takav jedan ventil za reguliranje tlaka obično se pomoću neke prirubnice pričvrsti sa strane na motor i pomoću odgovarajućih spojnih vodova priključuje se na kućište motora kao i na usisnu cijev ili filtar za zrak. Takvi su ventili, na primjer, poznati iz brošure firme FILTERWERK MANN + HUMMEL GMBH br. VKD 7032. Ventil za reguliranje tlaka se obično pričvršćuje na kućište motora nekom priključnom prirubnicom ili nekom čeličnom stezaljkom.

Radi boljeg izgleda motorskog prostora, potrebno je da se ove na motor postavljene komponente na odgovarajući način oblikuju, na primjer, opreme poklopcima ili sličnim. To povlači veći potrošak materijala a time i veće troškove.

Zbog toga izum ima za zadatak da se izbjegnu spomenuti nedostaci i sazda jedan ventilski poklopac koji će doprinjeti boljem oblikovanju motora i biti jednostavne konstrukcije.

Ovaj je zadatak, polazeći od uvodnog dijela glavnog patentnog zahtjeva, riješen njegovim naznačujućim svojstvima.

Bitna prednost rješenja prema zahtjevu 1 sastoji se u tomu, što je ventil za reguliranje tlaka integriran u poklopac priključka za uljeno punjenje, pa je tako dodatno preuzeo funkciju poklopca.

To ima tu prednost da je omogućena brza provjera ventila za reguliranje tlaka kao i jednostavna zamjena, ukoliko je to potrebno. Osim toga više nije potrebna dodatna veza pomoću gipke cijevi, koja je bila potrebna između motora i ventila za reguliranje tlaka, jer sada ventil za reguliranje tlaka uzima plinove propuhivanja izravno na motoru. Osim toga, integriranje ventila u poklopac predstavlja dobro rješenje problema oblikovanja.

Iz DE 40 17 074 poznat je ventil za reguliranje tlaka, koji je ugrađen u jednu kombiniranu jedinicu s priključkom za uljno punjenje i šipkom za mjerenje uljostaja u motoru. Ovaj je ventil za reguliranje tlaka još uvijek povezan sa usisnom cijevi, odnosno sa dovodom zraka motora. Zamjena ili provjera ne može se lako provesti.

Prema jednoj izvedbi izuma, priključak za odvođenje plinova iz kućišta motora postavljen je koaksijalno u priključak za uljno punjenje. Preko tog priključka se natiče poklopac koji ima, na primjer, bajunetni zatvarač, i u koji je postavljen ventil za reguliranje tlaka, i koji time tvori vezu za plin iz kućišta motora.

Jedna alternativna izvedba prema jednom od podzahtjeva postiže se tako, što priključak za odvođenje plina iz kućišta motora ima u priključku za uljno punjenje jedan prstenasti otvor. U ovom je slučaju ventil za reguliranje tlaka načinjen s cjevastim nastavkom koji u području prstenastog otvora ima otvore, koji kod zatvorenog poklopca tvore vezu za plinove iz kućišta motora.

Jedna druga izvedba izuma predviđa da je priključak, odnosno cjevasti nastavak ventila za reguliranje tlaka, postavljen u priključku za uljno punjenje, na svom čeonom rubu načinjen kao sjedalo zapornika. Naspram sjedala zapornika je postavljeno tijelo membrane, koje u zavisnosti od omjera tlakova provodi zatvaranje ili otvaranje ventila.

Jedna izvedba izuma je posebno pogodna tako gdje se prinovi propuhavanja moraju odvoditi i izravno u usisnu cijev motora. Poznato je da u usisnoj cijevi kod praznog hoda i kod maksimalnog opterećenja vlada veoma visoki podtlak. Ovaj visoki podtlak sprječava otvaranje ventila. Na taj se način može uzrokovati povećanje tlaka u kućištu motora.

Prema jednoj drugoj izvedbi izuma, koristi se ventil dvostrukog djelovanja, koji je, na primjer, opisan u DE-OS 40 22 129. Ovaj ventil ima tu prednost da su dva ventilska sustava za različite omjere tlakova objedinjena u jednom kućištu, tako da je za oba ventilska sustava potrebna samo jedna jedina membrana. Usprkos tomu, postiže se jednostavna, za ugradnju pogodna, konstrukcija cjelokupnog ventila za reguliranje tlaka.

Dijelovi ventila za reguliranje tlaka načinjeni su, na primjer, od plastične mase lijevanjem pod tlakom. Zbog toga se ovi ventili mogu proizvoditi jeftino i u velikim serijama. Samo se tijelo membrane izrađuje od nekog gumenog materijala.

Izum će biti detaljnije objašnjen preko primjera izvedbi. Pri tome:

- slika 1 prikazuje ventil za reguliranje tlaka na priključku motora za uljno punjenje.

- slika 2 prikazuje varijantu ventila za reguliranje tlaka prikazanog na slici 1,

- slika 3 prikazuje ventil za reguliranje tlaka za velike podtlakove u usisnoj cijevi.

Slika 1 shematski prikazuje otvor 33 za uljno punjenje na kome je kućište 34 ventila 35 za reguliranje tlaka postavljeno pomoću bajunetnog spoja 36. Iz otvora 33 za uljno punjenje vodi savijena cijev 37 prema van. Na njenom slobodnom kraju može se pričvrstiti jedna gipka cijev koja je povezana s dovodom za zrak motora s unutarnjim izgaranjem, dakle sa usisnom cijevi ili s kućištem filtra za zrak. Ventil 35 za reguliranje tlaka sastoji se od poklopca 38, donjeg dijela 39, O-prstena 40 i tijela 41 membrane. Tijelo membrane se perom 42 drži u otvorenom položaju. U ovom radnom položaju mogu plinovi propuhivanja, koji ulaze u ventil 35 za reguliranje tlaka u smjeru strelice 43, nesmetano ulaze u cijev 37 i iz nje u dovod zraka. Tijelo 41 membrane je zategnuto između poklopca i donjeg dijela i odvaja gornju ventilsku komoru 44. Ta je gornja ventilska komora preko otvora 45 otvorena prema atmosferi, tako da u toj ventilskoj komori vlada tlak vanjske okoline. Pogodno je da otvor 45 bude pokriven malim filterskim listićem 46. Čim se poveća podtlak u cijevi 37, primiče se tijelo 41 membrane, nasuprot djelovanju sile pera, sjedalu 47 ventila cijevi 37, te tako umanjuje količinu plina koji tuda struji. Pero 42 i ventilske površine tako su dimenzionirane, da u kućištu motora stalno vlada mali podtlak. O-prsten 40 osigurava efikasno brtvljenje otvora za punjenje ulja. Donji dio 39 ventila za reguliranje tlaka ima otvor 48. Taj je otvor malo veći od na gore usmjerenog dijela cijevi 37.

Kod dolijevanja motornog ulja skida se ventil 35 za reguliranje tlaka. Ukoliko male količine motornog ulja dospiju u cijev 37, istjecat će kroz otvor 49 na dolje.

Varijanta prema slici 2 ima u odnosu na ventil za reguliranje tlaka sa slike 1 istu konstrukciju. Samo je cijev, koja je povezana s dovodom zraka motora s unutarnjim izgaranjem, ovdje dvodijelna. Na slici 2 prikazana cijev 50 ima na svom unutarnjem kraju prstenasti otvor 51. Ventil 35 je načinjen s cjevastim nastavkom 52. Ovaj je na svom donjem kraju zatvoren i ima bočne izlazne otvore 53, 54. Kada se ventil 35 za reguliranje tlaka natakne na otvor 33 za uljno punjenje, cjevasti nastavak 52 zahvaća cijev 50 i tako tvori vezu za plinove propuhivanja.

Na slici 3 prikazan je ventil za reguliranje tlaka koji je pogodan za izjednačavanje visokih podtlakova u usisnoj cijevi. Sastoji se od ventilskog kućišta 11 koje ima jedan ulazni otvor. Taj se ulazni otvor nalazi unutar otvora 33 za uljno punjenje.

Ventilsko kućište je s gornje strane otvoreno i na tom gornjem otvoru ima prstenasti žlijeb 15. Na tom otvoru ventilskog kućišta 11 pričvršćen je poklopac 13 kućišta, pri čemu je između poklopca 13 kućišta i ventilskog kućišta 11 postavljena membrana 14. Tijelo te membrane je u svom srednjem dijelu zadebljano i u tom području ima površinu 22 oblika ventilske ploče koja je okrenuta ventilskom kućištu.

Između membrane 14 i poklopca 13 kućišta načinjena je prva ventilska komora 29, koja je preko otvora 16 za odzračivanje povezana s vanjskim atmosferskim tlakom. Ventilatorsko kućište je postavljeno na odvodnu cijev 12. Ta odvodna cijev 12 ima jedan prstenasti rub 30 za pričvršćivanje jedne gipke cijevi.

Srednji dio membrane se naslanja na uporište, ili potporno tijelo 27, koje štiti membranu od dijelova koji na nju djeluju. Na tom potpornom tijelu 27 postavljen je dio 26 oblika šupljeg cilindra. On može biti bilo čvrsto povezan s potpornim tijelom, bilo načinjen kao poseban element.

Na jednu prstenastu prirubnicu dijela 16 oblika šupljeg cilindra naliježe pritisno pero 25. Pritisno pero 25 naslanja se svojom suprotnim krajem na ventilsko kućište. Ovo pritisno pero pomiče membranu u gornji krajnji položaj. U tom krajnjem položaju naliježe membrana svojim zadebljanjem 31 na poklopac 13 kućišta.

Unutar dijela 26 oblika šupljeg cilindra nalazi se srednji ventil 18. Srednji ventil 18 ima ventilsku ploču 19 i sjedalo 21 zapornika. Pored toga, srednji ventil 18 ima ventilski otvor 20 određenog promjera, koji je manji od promjera sjedala 17 zapornika. Pritisno pero 24 u stanju mirovanja drži srednji ventil 18 u prikazanom položaju. Pomoću ovog srednjeg ventila načinjena su u ventilu za reguliranje tlaka dva ventila koji različito djeluju, i to jedan ventil koji se sastoji od ventilske ploče 19 i sjedala 17 zapornika, i ventil s ventilskom pločom 22 i sjedalom 21 zapornika. Dio 26 oblika šupljeg cilindra načinjen je s otvorima 23.

U položaju prikazanom na slici 3, plinovi koji se stvaraju u kućištu motora, i koji ulaze kroz otvor 28, budu isisani kroz odvodnu cijev 12, pri čemu su obadva ventila otvorena. Ovaj položaj ventila je sazdan kada je podtlak u usisnoj cijevi vrlo mali, odnosno kada skoro i da nema podtlaka u usisnoj cijevi. U ovom položaju se može postići najveći mogući protok plinova propuhavanja i kod malog podtlaka u usisnoj cijevi.

Detaljnija objašnjenja u vezi s ventilom mogu se naći u DE-OS 40 22 129.

Claims (3)

1. Poklopac za ventil motora s unutrašnjim izgaranjem; koji posjeduje otvor za punjenje motornog ulja na samom poklopcu ventila, gdje se otvor zatvara poklopcem (38); ventil za regulaciju tlaka ̧u kućištu motora s unutrašnjim izgaranjem kao sastavnog dijela poklopca (38) otvora za punjenje ulja (33), i ventil za regulaciju tlaka posjeduje priključak (43) za dovod plinova iz kućišta i priključak (37), koji je spojen s dovodom zraka motora s unutarnjim izgaranjem preko linije za spajanje; gdje kućište (34) ventila za regulaciju tlaka posjeduje uglavnom cilindričan oblik; naznačen time, da je spoj (37) za daljnji odvod plinova iz kućišta motora postavljen na otvoru za punjenje ulja (33), i taj spoj posjeduje otvor, koji je postavljen koaksijalno relativno u odnosu na otvor za punjenje ulja i povezan je s ventilom za reguliranje tlaka.

2. Poklopac za ventil prema zahtjevu 1, naznačen time, da spoj (50) posjeduje prstenasti otvor (51) za daljnje vođenje plinova iz kućišta motora od otvora za punjenje ulja, i ventil za reguliranje tlaka uključuje cjevasti produžetak (52), koji nasjeda na prstenasti otvor (51) kad je poklopac zatvoren, i koji uspostavlja spoj za plinove iz kućišta.

3. Poklopac za ventil prema jednom od prethodnih zahtjeva , naznačen time, da spoj (52) ili otvor na prednjem dijelu čine sjedište ventila (47), i dijafragma tijela ventila (41) je postavljena sa nasuprotne strane spomenutom sjedištu.