HRP990366A2 - Use of a desinfectant for living fish - Google Patents

Description

Područje izuma

Ovaj izum odnosi se na uporabu sredstava za dezinfekciju koja se zasnovana na vodikovom peroksidu i peroctenoj kiselini, koja mogu ukloniti nametničke mikroorganizme koji djeluju na riblju faunu, bez obzira da li je ona u slatkoj ili slanoj vodi.

Ovaj proizvod, sukladno ovom izumu, posebice je pogodan za riblju industriju te u srodnom području uzgoja ribe.

Stanje tehnike

Poznato je da riblja fauna, uključujući slatkovodne ribe (kao što su jegulja, pastrva i druge) i morske ribe (kao što su luben, kovač, losos i slične), često podliježe napadu mnogobrojnih mikroorganizama.

Kontrola patologije infekcije i infestacije u riba dovodi do toga da je osobito osjetljiva i od poglavitog značaja, posebice u području uzgoja ribe, gdje je ključni odgovarajući interes ekonomske prirode.

Poznato je da neki mikroorganizmi nalaze stanište i izvor hrane u tijelu ribe, te je potrebno, do bi se suzbili navedeni mikroorganizmi, liječenje oboljele ribe specifičnim antibioticima i kemoterapeuticima.

To znači, prema tome, da se postigne uništavanje takvih mikroorganizama, potrebno je ribe podvrgnuti djelovanju specifičnih antibiotika u odgovarajućim dozama.

S druge strane, ako su uključeni mikroorganizmi s vanjskim staništem, oni djeluju i preživljavaju vezanjem za kožu ribe-domaćina, odabiranjem posebice povoljnih mjesta, kao što su ona blizu repa ili škrga gdje ona mogu naći mjesto za udomljavanje te izvor hrane za preživljavanje.

Među navedenim mikroorganizmima su primjerice Ichtyophthirius sp., Tricodina sp., Costia sp., Mixobacteria, Saprolegna za jegulju, pastrvu i druge slatkovodne ribe, “morska uš” za morske ribe.

Budući da se ovi vanjski mikroorganizmi postavljaju na kožu ribe na onom mjestu koje nalaze najpogodnijim za njih, njihovo širenje među jedinkama koje pripadaju istoj skupini i/ili okolišu je vrlo jednostavno i lako se ostvaruje, jer zbog čestih dodira kože s kožom do kojih dolazi do mogućih prijenosa navedenih vanjskih mikroorganizama s bolesne jedinke na zdravu jedinku.

Tehnologija koja se trenutačno rabi za potiskivanje i/ili odbacivanje navedenih mikroorganizama uključuje korištenje dezinficijensa koji se miješaju s vodom na način koji je određen činjenicom da li okolna voda ima malenu brzinu izmjene, kao što je primjerice ona u uzgajalištu riba, ili veliku kao što je ona u rijeci, te da li je volumen velik kao što je more ili malen kao što je jezerski bazen.

U uzgajalištima pastva, primjerice, dezinficijensi su razrijeđeni vodom u uzgajalištu riba tako da se istovremeno provodi preventivna i terapeutska obrada odraslih riba i njihovih jaja u borbi prema određenim oblicima mikoze.

Posebice osjetljivo vrijeme je primjerice ono sezone lova jer postupak s ribom i šok od hvatanja kojega riba pretrpi izazivaju ozljede kože zajedno s promjenama zaštitne sluzi koja je na koži, što pogoduje pojavi saprolegnoze (Saprolegnosis).

Od sredstava za dezinfekciju koje se rabe za kontrolu napada parazita i protiv vanjskih protozoa koje su gore spomenute, rabe se formalin, bakreni sulfat, kalijev permanganat, malahitno zeleno, kloramin T., natrijev klorid i drugo.

Osnovni nedostatak većine sredstava za dezinfekciju koja se uobičajeno koriste za uništavanje mikroorganizama koji djeluju na riblju faunu je činjenica da su neka sredstva karcinogena, te su kao takva zabranjena sukladno trenutačno važećim posebnim zakonima koji se provode, ili postoji snažna naznaka da su sredstva upravo takva.

Sljedeći, ništa manje značajan nedostatak većine sredstava za dezinfekciju, kao primjerice formalina, je njihov utjecaj na okolinu zbog njihove toksičnosti, posebice u područjima gdje se ispuštaju otpadne vode iz uzgajališta riba.

Većina takvih proizvoda ustvari nije ekološki neopasna i kao posljedica toga dolazi do šteta koje one izazivaju na prirodnom okolišu gdje žive ribe koje su podvrgnute takvom tretmanu, što zatim često izaziva nepopravljive štete na flori i fauni.

S druge strane, što se tiče uporabe natrijeva klorida, problemi su povezani sa skladištenjem i prijevozom proizvoda budući da se koriste vrlo velike količine i veliki volumeni.

Nadalje, u tehnici je poznato (možemo se pozvati na dokument US-A-5 313 911), korištenje odgovarajućih koncentracija vodikova peroksida kao antiparazitnog sredstva ima prednosti ako se rabi protiv uši lososa (Lepeophtherius Salmonis).

Sukladno onom što je opisano u gore navedenom patentu, koncentracija vodikova peroksida općenito je u rasponu između 1,2 i 5 g/l; štoviše, taj dokument navodi kako se može postići optimalan rezultat uz uspješnost 100% ako se održava koncentracija vodikova peroksida oko 1,5 g/l tijekom vremenskog perioda koje je duže od 20 minuta.

Uporaba peroctene kiseline nadalje je poznata kao sredstvo za dezinfekciju koje se tradicionalno koristi za dezinfekciju različitih tipova prostora i oruđa.

Primjerice, korištenje peroctene kiseline ima prednosti kad se rabi u stočarstvu za dezinfekciju gospodarskih zgrada, stočne hrane i ambara; u ratarstvu i poljodjelstvu za dezinfekciju spremnika koji se općenito rabe u industriji piva, vina, mlijeka i sira; u obnovi i pročišćavanju vode za piće; u postrojenjima za oksidaciju tekućeg biološkog otpada i gradovima i industriji.

Patent WO 98/25456 opisuje uporabu peroctene kisleine za dezinfekciju postrojenja za mriještenje riba. Smjesa peroctene kiseline i vodikova peroksida stavlja se u bazensku vodu u količini koja ozbiljno utječe na cijenu održavanja cijelog postrojenja.

Nedostatak ovog izuma je u činjenici što je konačna koncentracija peroctene kiseline i vodikova peroksida u rasponu 1-10 ppm i 200-900 ppm. Dakle, smjesa nije toliko učinkovita u odnosu na ono što se očekuje glede cijene koja je povezana s njenom proizvodnjom.

U dokumentu US 5 393 781 opisuje se uporaba peroctene kiseline za uništavanje određenog tipa organizama (Dreissena polymorpha) koje obitava u Kaspijskom moru i Crnom moru, napreduje u svježoj vodi i djeluje na pravilno funkcioniranje vodenih energetskih sustava, postrojenja za obradu vode, filtracijskih sustava itd. Uporaba peroctene kiseline zajedno s vodikovim peroksidom ograničena je na uništavanje gore navedenog specifičnog tipa organizama (Dreissena polymorpha) koje nije jestivo i ne uzgaja se.

Daljnji nedostatak gore navedenog izuma je u tome što je predložena uporaba stabilizirajućeg dodatka, 1-hidroksietiliden-1,1-difosfonske kiseline, koja je jak zagađivač.

U patentu EP 0 024 219 opisan je postupak dobivanja postojanih otopina alifatskih karboksilnih peroksi kiselina miješanjem peroctene kiseline ili anhidrida s vodikovim peroksidom uz istovremeni dodatak katalizatora kao što je sumporna kiselina, te je nakon miješanja potrebno vrijeme da bi nastala željena peroksi kiselina, što je u 48-satnom rasponu. Nema navoda o mogućnosti uporabe produkta koji je dobiven postupkom navedenim u zahtjevu kao općeg sredstva za dezinfekciju, posebice ako se dodaje vodi u postrojenjima za mriještenje riba.

U patentu US 5 313 919 opisana je uporaba vodikova peroksida za uništavanje u slatkoj i slanoj vodi nametnika koji nanose štetu ribama koje su u takvoj vodi.

Formalna pogreška u gore navedenom patentu je u tome što vodikov peroksid ne daje takve rezultate kakve bismo očekivali obzirom na cijenu velike količine kakva se predlaže.

Opis izuma

Cilj ovoga izuma je da se prevladaju slabosti i nedostaci prethodnih tehnika, te se predlaže dezinfekcijski proizvod koji je učinkovit u potiskivanju i uništavanju mikroorganizama koji djeluju na riblju faunu, bez dovođenja u opasnost flore i faune koja obitava u okolini gdje se koristi navedeni proizvod.

Sljedeći cilj ovog izuma je da se predloži dezinfekcijski proizvod namijenjen mrjestilištima jestive ribe koji bi cijenom bio isplativ.

Daljnji cilj ovog izuma je da se predloži dezinfekcijski produkt za mrjestilišta ribe koji nije otrovan niti je zagađivač.

Gore navedeni ciljevi ostvareni su na način koji se može naći u glavnom patentnom zahtjevu.

Ostali izvedeni patentni zahtjevi naznačuju osobito poželjne oblike realizacije ovog izuma.

Dezinfekcijski proizvod koji se rabi u ovom izumu je vodena otopina peroctene kiseline i vodikova peroksida, navedeni proizvod koristi se u pogodnom razrijeđenom obliku u odvajanju i/ili uništavanju gore navedenih mikroorganizama, pri čemu se nikada ne dosežu koncentracije koje su blizu granice toksičnosti što bi moglo ugroziti život riblje faune koja se liječi i/ili može izazvati nepovratna oštećenja okoliša i/ili faune ili flore koja je tretirana.

Sukladno ovom izumu, dezinfekcijski proizvod sadrži peroctenu kiselinu (izraženo težinskim postotkom peroctene kiseline) od 2% do 15%, dok je postotak vodikova peroksida upravo razmjeran postotku upotrijebljene peroctene kiseline.

To znači da je udio težine vodikova peroksida općenito u rasponu između 4% i 21%.

Poželjan sastav dezinfekcijskog produkta sukladno ovom izumu uključuje udio težine peroctene kiseline u iznosu 5% i odgovarajući udio težine vodikova peroksida koji iznosi 20%.

Uz vodikov peroksid i peroctenu kiselinu koji su gore navedeni, dezinfekcijski proizvod ovog izuma nadalje sadrži stabilizatore i deioniziranu vodu u količini koja je potrebna da smjesa dosegne 100%.

Stabilizatori koji se općenito koriste su oni koji su tradicionalno poznati onima koji poznaju ovo područje, kao što je primjerice sumporna kiselina.

Sukladno ovom izumu, koriste se odgovarajuće doze proizvoda, primjerice u rasponu između 15 ppm i 40 ppm.

Nadalje, sukladno ovom izumu, proizvod je u obliku čiste i bezbojne otopine, te je određena njegova mikrobicidna aktivnost uglavnom zbog nekih značajnih svojstava peroctene kiseline.

Ta kiselina zapravo djeluje vrlo brzo. Ona je vrlo djelotvorna čak i u prisutnosti velikih količina organskih spojeva, te se može koristiti pri različitim temperaturama. Nadalje, nema načina na nastanu bilo kakve rezidue. Napokon, to je vrlo jako oksidacijsko sredstvo, a upravo to svojstvo smatra se presudnim glede vrlo izražene mikrobicidne aktivnosti same kiseline i također cijelog proizvoda, posebice u odnosu na viruse, brojne aerobne i anaerobne bakterije, kvasce i gljivice.

Navedena pojačana aktivnost razlog je značajnog zanimanja za ovaj dezinfekcijski proizvod kojega pokazuje osoblje koje radi u industriji uzgoja ribe, prije svega u slučaju drastične i potpune sanitacije (koja je u tom području poznata kao “tamanjenje”) postrojenja za uzgoj ribe i opreme koja se koristi da bi se u potpunosti uništile bolesti koje mogu učiniti da rast riblje faune postane ropstvo.

Posebice se skreće pozornost na činjenicu da su EC norme koje su trenutačno aktualne posebice stroge jer propisuju odvodnjavanje i sušenje cijelog postrojenja i njegovu sanitaciju dezinfekcijom vode i opreme koja je u vodi.

Vrlo značajna prednost koja se ostvaruje korištenjem dezinfekcijskog proizvoda ovog izuma je u tome što je navedeni proizvod neopasan za okolinu, tako da ne dovodi u opasnost prirodnu ravnotežu u okolišu u kojem se primjenjuje.

Ustvari, smjesa vodikova peroksida i peroctene kiseline se u vodi odjeljuje pri čemu nastaje kisik i peroctena kiselina, a obje ove tvari su potpuno biološki razgradive i nisu štetne za okoliš.

Prema tome, to znači da dezinfekcijski proizvod sukladno ovom izumu ne dovodi do pojave poteškoća koje su povezane sa zagađenjem odlagališta otpadnih voda koje dolaze iz uzgajališta riba, ili djelomice mora ili jezera, ili dijela rijeke gdje se provodi ili je bila provedena antiparazitna obrada proizvodom ovog izuma.

Nadalje, proizvod sukladno ovom izumu doseže najviše sigurnosne standarde pri rukovanju i primjeni, jer kada se primijeni ne dolazi do nastajanja dima koji bi bio štetan za radnike.

U nastavku su prikazani neki primjeri korištenja s unaprijed određenim količinama dezinfekcijskog produkta, s posebnim naglaskom na specifične vrste riblje faune koja je pogođena specifičnim zaraznim bolestima.

Valja naglasiti da primjeri koji slijede trebaju biti razmotreni u smislu koji nije ograničavajući na primjere izuma koji su opisani u ovoj patentnoj specifikaciji.

Primjer I

U uzgajalištu riba, 80% duginih pastrva koje su bile u uzgajalištu zaražene su saprolegnozom (Saprolegnosis).

Voda u uzgajalištu riba održavana je na temperaturi u području 6-7°C.

Sukladno ovom izumu, da bismo se uhvatili ukoštac s gore navedenom bolešću, dugine pastve su liječene s dezinfekcijskim proizvodom koji sadrži peroctenu kiselinu u iznosu 5% i odgovarajući udio vodikova peroksida koji iznosi 20%.

Liječenje sukladno ovom izumu sastoji se u stavljanju određene količine dezinfekcijskog proizvoda dokapavanjem u vodu, pri čemu navedena određena količina iznosi 25 ml/m3, tijekom 45 minuta.

Liječenje kao što je prije opisano zatim je ponovljeno 8 dana uzastopno, a rezultat koji je postignut je značajno smanjenje bolesti jer je nakon tog vremenskog perioda udio duginih pastva koje su ostale zaražene saprolegnozom pad na 10%.

Primjer II

Osamdeset posto duginih pastva u uzgajalištu riba bilo je zaraženo saprolegnozom (Saprolegnosis).

Voda u uzgajalištu riba održavana je na temperaturi u području 6-7°C.

Slijedeći sličan postupak kao onaj koji je opisan u primjeru I, određena količina dezinfekcijskog proizvoda koji iznosi 15 ml/m3 dokapavanjem je dodana u uzgajalište riba tijekom 30 minuta, te je isto ponovljeno 8 dana uzastopce.

Na kraju liječenja udio duginih pastrva koje su ostale zaražene saprolegnozom približno je iznosio 10%.

Primjer III

U uzgajalištu riba na skupinu jegulja je djelovano jakom trikodiniazom (Tricodiniasis) koja je kvantificirana u prisutnosti približno 300 protozoa u svakom polju mikroskopa.

U uzgajalištu riba, voda je održavana na temperaturi približno 18°C.

Sukladno onom što je opisano u prethodnim primjerima, navedene jegulje su podvrgnute djelovanju produkta za dezinfekciju u čijem sastavu se nalazi peroctena kiselina s udjelom 5% i odgovarajući udio vodikova peroksida u iznosu 20%.

Liječenje sukladno ovom izumu sastoji se u stavljanju određene količine produkta za dezinfekciju u iznosu 25 ml/m3 dokapavanjem u vodu tijekom 4 sata, te je ovakav tretman proveden svakog sljedećeg dana ukupno pet puta.

Rezultat koji je postignut je značajan pad broja parazita od 300 jedinica na približno 10 jedinica.

Claims (4)

1. Uporaba sredstva za dezinfekciju u uzgajalištima riba koje je pogodno za uništavanje mikroorganizama koji djeluju na riblju faunu jestivih riba i koji su prisutni u uzgajalištima jestivih riba, naznačena time što se navedeni dezinfekcijski proizvod sastoji iz vodene otopine peroctene kiseline i vodikova peroksida, pri čemu je peroctena kiselina prisutna (izraženo težinskim postocima) od 2% do 15%, dok je vodikov peroksid prisutan (izraženo težinskim postocima) od 4% do 21%.

2. Uporaba sukladno zahtjevu 1, karakterizirana time što dezinfekcijski proizvod sadrži peroctenu kiselinu u iznosu 5% i vodikov peroksid u iznosu 20%.

3. Uporaba prema bilo kojem od prethodnih zahtjeva, naznačena time što navedeni dezinfekcijski proizvod sadrži odgovarajuće stabilizatore i deioniziranu vodu u iznosu koji je potreban da se načini smjesa od 100%.

4. Uporaba prema bilo kojem od prethodnih zahtjeva, naznačena time što se navedeni dezinfekcijski proizvod koristi u dozama između 15 i 40 ppm.