HRP20041007A2 - Process for preparing conjugated linoleic acid - Google Patents

Process for preparing conjugated linoleic acid

Info

Publication number
HRP20041007A2
HRP20041007A2 HRP20041007A HRP20041007A2 HR P20041007 A2 HRP20041007 A2 HR P20041007A2 HR P20041007 A HRP20041007 A HR P20041007A HR P20041007 A2 HRP20041007 A2 HR P20041007A2
Authority
HR
Croatia
Prior art keywords
linoleic acid
cla
oats
conjugated linoleic
isomerization
Prior art date
Application number
Other languages
English (en)
Inventor
Marjatta Vahvaselko
Pekka Lehtinen
Simo Laakso
Original Assignee
Valio Ltd
Priority date (The priority date is an assumption and is not a legal conclusion. Google has not performed a legal analysis and makes no representation as to the accuracy of the date listed.)
Filing date
Publication date
Application filed by Valio Ltd filed Critical Valio Ltd
Publication of HRP20041007A2 publication Critical patent/HRP20041007A2/hr

Links

Classifications

    • CCHEMISTRY; METALLURGY
    • C12BIOCHEMISTRY; BEER; SPIRITS; WINE; VINEGAR; MICROBIOLOGY; ENZYMOLOGY; MUTATION OR GENETIC ENGINEERING
    • C12PFERMENTATION OR ENZYME-USING PROCESSES TO SYNTHESISE A DESIRED CHEMICAL COMPOUND OR COMPOSITION OR TO SEPARATE OPTICAL ISOMERS FROM A RACEMIC MIXTURE
    • C12P7/00Preparation of oxygen-containing organic compounds
    • C12P7/64Fats; Fatty oils; Ester-type waxes; Higher fatty acids, i.e. having at least seven carbon atoms in an unbroken chain bound to a carboxyl group; Oxidised oils or fats
    • C12P7/6409Fatty acids
    • C12P7/6427Polyunsaturated fatty acids [PUFA], i.e. having two or more double bonds in their backbone
    • C12P7/6431Linoleic acids [18:2[n-6]]
    • CCHEMISTRY; METALLURGY
    • C12BIOCHEMISTRY; BEER; SPIRITS; WINE; VINEGAR; MICROBIOLOGY; ENZYMOLOGY; MUTATION OR GENETIC ENGINEERING
    • C12PFERMENTATION OR ENZYME-USING PROCESSES TO SYNTHESISE A DESIRED CHEMICAL COMPOUND OR COMPOSITION OR TO SEPARATE OPTICAL ISOMERS FROM A RACEMIC MIXTURE
    • C12P7/00Preparation of oxygen-containing organic compounds
    • C12P7/64Fats; Fatty oils; Ester-type waxes; Higher fatty acids, i.e. having at least seven carbon atoms in an unbroken chain bound to a carboxyl group; Oxidised oils or fats
    • C12P7/6409Fatty acids
    • C12P7/6427Polyunsaturated fatty acids [PUFA], i.e. having two or more double bonds in their backbone
    • CCHEMISTRY; METALLURGY
    • C12BIOCHEMISTRY; BEER; SPIRITS; WINE; VINEGAR; MICROBIOLOGY; ENZYMOLOGY; MUTATION OR GENETIC ENGINEERING
    • C12PFERMENTATION OR ENZYME-USING PROCESSES TO SYNTHESISE A DESIRED CHEMICAL COMPOUND OR COMPOSITION OR TO SEPARATE OPTICAL ISOMERS FROM A RACEMIC MIXTURE
    • C12P7/00Preparation of oxygen-containing organic compounds
    • C12P7/64Fats; Fatty oils; Ester-type waxes; Higher fatty acids, i.e. having at least seven carbon atoms in an unbroken chain bound to a carboxyl group; Oxidised oils or fats

Landscapes

  • Chemical & Material Sciences (AREA)
  • Organic Chemistry (AREA)
  • Zoology (AREA)
  • Life Sciences & Earth Sciences (AREA)
  • Engineering & Computer Science (AREA)
  • Wood Science & Technology (AREA)
  • Chemical Kinetics & Catalysis (AREA)
  • Bioinformatics & Cheminformatics (AREA)
  • General Chemical & Material Sciences (AREA)
  • Biotechnology (AREA)
  • Oil, Petroleum & Natural Gas (AREA)
  • Health & Medical Sciences (AREA)
  • Biochemistry (AREA)
  • Microbiology (AREA)
  • General Engineering & Computer Science (AREA)
  • General Health & Medical Sciences (AREA)
  • Genetics & Genomics (AREA)
  • Preparation Of Compounds By Using Micro-Organisms (AREA)
  • Acyclic And Carbocyclic Compounds In Medicinal Compositions (AREA)
  • Coloring Foods And Improving Nutritive Qualities (AREA)
  • Organic Low-Molecular-Weight Compounds And Preparation Thereof (AREA)
  • Fats And Perfumes (AREA)

Description

Područje izuma
Izum se odnosi na postupak za pripremanje konjugirane linolne kiseline. Potanko, izum otkriva postupak za pripremu konjugirane linolne kiseline i napose njenog cis-9,trans-11 izomera iz žitarica upotrebom korisnih bakterija.
Pozadina izuma
CLA je generički naziv za različite izomere konjugirane linolne kiseline, od kojih su nađena samo dva biološki aktivna izomera (cis-9,trans-11 izomer, tj. goveđa kiselina, i trans-10,cis-12 izomer). Sintetski CLA proizvodi su komercijalno dostupni, ali uglavnom obuhvaćaju sve različite CLA izomere i samo 40% c9,t11 izomera, npr. mliječna CLA sadrži 80% c9,t11-18:2 izomera.
Nekoliko je studija pokazalo da životinjske masti obuhvaćaju masne kiseline koje spriječavaju rak kod pokusnih životinja, djelujući na faktore rasta a mogu i regulirati količinu masnog tkiva u tijelu. Istražujući odreske hamburgera, Michael Pariza je našao da oni sadrže masnu kiselinu, za koju je analizom ustanovljeno da je konjugirana linolna kiselina (CLA). U studiji provedenoj na pokusnim životinjama, nađeno je smanjeno javljanje raka dojke, želuca i debelog crijeva u grupi hranjenoj hranom koja je sadržavala CLA u odnosu na kontrolnu grupu [Pariza, M.W., Loretz, L.J., Storkson, J.M. i Holland, N.C., Mutagens and modulator of mutagenesis in fried ground beef, Cancer Res. (Suppl.) 43: 2444-2446 (1983), i Pariza, M.W., i Hargraves, W.A. A beef derived mutagenesis modulator inhibits initiation of mouse epidermal tumors by 7,12-dimethylbenzanthracene, Carcinogenesis 6: 591-593 (1985)]. CLA je, također, sposobna inhibirati razvoj kanceroznih stanica u kulturama tkiva ljudskih stanica. Način djelovanja je još nepoznat, ali otkriveno je da CLA ima utjecaj na različite razvojne stadije tumora, kao i na nekoliko faktora rasta, a vjerovatno također na metabolizam karcinogenih supstanci u jetri. Sugerira se, također, da bi CLA mogla djelovati kao jedan antioksidans [Ip, C., Chin, S.F., Scimeca, J.A., I Pariza, M.W., Mammary cancer prevention by conjugated dienoic derivatives of linoleic acid, Cancer Res. 51: 6118-6124 (1991)], u kojem slučaju bi spoj štitio stanične membrane od nepoželjnih djelovanja slobodnih radikala. Dodatno, proučavano je i djelovanje spoja na razinu kolesterola, pri čemu je uočeno da se razina ukupnog kolesterola snižava, dok spoj ne smanjuje količinu dobrog HDL kolesterola kako to lijekovi uobičajeno čine [Lee, K.N., Kritchevsky, D., i Pariza, M.W., Conjugated linoleic acid and atherosclerosis in rabbits, Atherosclerosis 108: 19-25 (1994)]. CLA može također pomoći čuvati težinu, budući je nađeno da spoj razgrađuje masno tkivo [Park, i dr. Changes in Body Composition in Mice During Feeding and Withdrowal of Conjugated Linoleic Acid, Lipids 34: 243-248 (1999)].
Za nekonjugiranu linolnu kiselinu, nađeno je da ima neželjena djelovanja, poput stimulirajućeg djelovanja na rak dojke. Također je općenito poznat i antimikrobni učinak nekonjugirane linolne kiseline.
CLA može biti pripremljen kemijski ili enzimatski izomerizacijom linolne kiseline. Prirodna CLA nastaje iz poli-nezasićenih masnih kiselina kao rezultat djelovanja bakterije Butyrivibrio fibrisolvens u buragu preživača, odakle se secernira u mlijeko i meso, za koje je nađeno da su najbolji izvori CLA.
Zapaženo je da se količina CLA dobivena iz hrane značajno smanjila u proteklom desetljeću. Izračunato je u analizama sastojaka hrane da je 70-tih prosječna prehrana sadržavala oko 0.45 g CLA/danu. Kako se upotreba mlijeka i mliječnih proizvoda smanjivala, prosječni unos je danas svega 0.25 g CLA/danu. Povećanje količine prirodne CLA u hrani je vrlo važno u pogledu javnog zdravstva budući da bi udvostručavanje unosa CLA, prema istraživanjima, smanjilo npr. rizik od raka.
Što se tiče prehrambenih proizvoda, važnost mlijeka kao izvora CLA bila je naglašena u nekoliko studija. Na primjer, prema Finskoj demografskoj studiji (Knekt i dr., usmena komunikacija), upotreba mlijeka smanjuje rizik od karcinoma dojke. Danas sadržaj CLA u mliječnoj masti varira periodično do značajnih razmjera (2.4 - 28.1 mg/g masti) ovisno o kvaliteti hrane.
Otkriveno je da korisni crijevni mikrobi stvaraju CLA. Potanko, Butyrivibrio fibrisolvens bakterija iz buraga i njen izomerazni enzim su proučavani. Međutim, ova bakterija je anaerobna do tog stupnja da je proizvodnja CLA uz njezinu upotrebu neizvediva u industrijskim razmjerima budući da je teško i neekonomično stvarati striktno anaerobne uvjete potrebne ovom soju (US 5,856,149, Pariza i dr.).
Nađeno je da vrsta Propionibacterium agnes također stvara CLA, ali ovaj patogeni soj također stvara enzim reduktazu, koji reducira stvorenu CLA u druge masne kiseline [Verhulst i dr., System. Appl. Microbiol. 9: 12-15 (1987)].
Nadalje je općenito poznato da stanovite bakterije propionske kiseline mogu pretvoriti linolnu kiselinu u njezin konjugirani cis-9,trans-11 oblik. Nadalje, također se zna da je pretvorba slobodne linolne kiseline u CLA puno djelotvornija od pretvorbe masne kiseline iz triglicerida. Međutim, slobodna linolna kiselina ima inhibirajuće djelovanje na rast bakterija propionske kiseline već kod relativno niskih koncentracija, što je do sada spriječavalo proizvodnju velikih razmjera konjugirane linolne kiseline i posebno cis-9,trans-11 njezinog oblika.
US patent 5,856,149, Pariza i Yang, opisuje postupak proizvodnje cis-9,trans-11 masne kiseline pretvorbom nekonjugirane nezasićene (dvostruka veza na poziciji 9 i 12) masne kiseline uz pomoć soja Lactobacillus reuterii, bolje L. reuterii PYR8 soj. Publikacija opisuje izolaciju soja koji proizvodi CLA i navodi da je samo 4 od 45 izoliranih sojeva imalo željenu sposobnost izomerizacije linolne kiseline, tj. imali su sposobnost proizvodnje CLA iz linolne kiseline. Publikacija ne spominje inhibirajući učinak slobodne linolne kiseline na rast bakterija niti da li je podešena jakost otopine kako bi se izbjegao ovaj problem.
Jiang, i dr. [Jiang, J. Björck, L i Fonden, R., Production of conjugated linoleic acid by daily starter cultures, J.Appl. Microbiol. 85: 95-102 (1998)], opisuju sposobnost bakterija propionske kiseline da pretvaraju linolnu kiselinu u CLA. Primjetivši da zreli sirevi sadrže veće količine CLA od drugih mliječnih proizvoda, Jiang, i suradnici proučavali su sposobnost 19 različitih starter-bakterija da pretvore linolnu kiselinu u CLA dodavanjem mediju za kultiviranje. Oni su proučavali sposobnost 7 sojeva laktobacila, 4 soja laktokoka, 2 soja streptokoka i 6 bakterija propionske kiseline da proizvedu CLA iz linolne kiseline na MRS, mlijeku, i Na-laktat kultivirajućem mediju. Nadalje, različite koncentracije linolne kiseline su proučavane dodavanjem linolne kiseline u MRS bujon (mesnu juhu) u vodenoj otopini deterdženta Tween 80. Samo je nekolicina bakterija propionske kiseline od analiziranih bakterija pokazala sposobnost biokonverzijske aktivnosti; tri od šest sojeva pokazalo je aktivnost, tj. Propionibacterium freudenreichii ssp. freudenreichii PFF i PFF6 i P. freudenreichii ssp. shermanii PFS. Najveća proizvodnja od 265 μg/ml CLA iz početne koncentracije linolne kiseline 750 μg/ml je dobivena sa sojem PFF6. Proizvedena CLA sadržavala je 70 do 90% biološki aktivnog c9,t11 izomera. Niti jedan od sojeva laktobacila, laktokoka, ili streptokoka nije pokazao sposobnost proizvodnje CLA.
Najbolja bakterija propionske kiseline, soj PFF6, bio je tako sposoban pretvoriti samo 35% dodane linolne kiseline u CLA metodom opisanom od Jianga i suradnika. Istraživači su utvrdili da proizvodnja CLA uz pomoć bakterija propionske kiseline pozitivno korelira s njihovom tolerancijom slobodne linolne kiseline. Posljedično ta je studija potvrdila opće poznatu činjenicu da linolna kiselina ima antimikrobni učinak koji inhibira bakterijski rast. Publikacija navodi da učinak antimikrobnih masnih kiselina može biti smanjen upotrebom površinski-aktivnih tvari, poput deterdženata, npr. Tween 80, ili proteina. Međutim, takve studije nisu provedene i ova publikacija ne otkriva izvedive, korisne tehnike.
WO 99/29886, J. Jiang, L. Björck i R Fonden, je djelomično baziran na istraživačkim rezultatima opisanim u gore spomenutom članku. Zahtjev se odnosi na upotrebu određenih bakterija korisnih u prehrambeno - proizvodnim primjenama u in vitro proizvodnji CLA. Kao dodatak Propionibacterium freudenreichii ssp. freudenreichii i P. freudenreichii ssp. Shermanii, Bifidobacterium breve je također spomenuta kao prikladna bakterija. Prema publikaciji, fermentacija može biti provedena uz prisustvo emulgirajućeg sredstva, poput Tween 80 i lecitina. Primjeri iz ove publikacije ne opisuju upotrebu niti jednog emulgirajućeg sredstva, i rezultat prikazan kao najbolji rezultat je isti kao u gore spomenutom članku: 246.4 μg/ml biološki aktivnog c9,t11 izomera je dobiveno iz početne koncentracije linolne kiseline 750 μg/ml uz korištenje PFF6 soja. Tako je prinos bio ispod 33%.
Finski patent 88856 opisuje postupak pripreme fermentiranog prehrambenog proizvoda koji sadržava žive mikroorganizme i uglavnom se bazira na zobenim mekinjama. Zobene mekinje su fermentirane bilo kao takve ili nakon toplinske obrade, i bakterije mliječne kiseline, preciznije Lactobacillus acidophilus, su korišteni kao mikroorganizmi. Cilj izuma, opisanog u publikaciji, je da koristi visoki sadržaj vlakana zobi u novom tipu prehrambenog proizvoda. Kao jedan primjer publikacija daje laki obrok tipa jogurta. Publikacija ne spominje linolnu kiselinu ili konjugiranu linolnu kiselinu proizvedenu iz nje.
Posljedično, postoji jasna potreba za novim postupcima za proizvodnju konjugirane linolne kiseline. Kada je CLA proizvedena uz pomoć mikrobioloških postupaka, osnovno je pitanje kako problemi povezani sa toksičnošću i antimikrobnim učinkom vanjske linolne kiseline mogu biti minimalizirani ili izbjegnuti. Postupci u kojima novi sirovi materijali mogu biti korišteni za proizvodnju CLA su također vrlo dobrodošli.
Bit izuma
Sadašnji izum se zasniva na korištenju žitarica kao izvora linolne kiseline. Što se tiče različitih vrsta žitarica, zob se smatra najpoželjnijim izvorom linolne kiseline.
Izum se tako odnosi na postupak za pripremu konjugirane linolne kiseline (CLA) iz linolne kiseline, postupak korištenja linolne kiseline iz žitarica kao izvora linolne kiseline.
Postupak iz izuma najradije obuhvaća dva koraka, u kojima se mast iz žitarica prvo hidrolizira kako bi se iz nje oslobodila linolna kiselina te zatim izomerizaciju oslobođene linolne kiseline u konjugiranu linolnu kiselinu uz pomoć mikroba.
Izum se također odnosi na upotrebu žitarica u pripremanju konjugirane linolne kiseline.
Izum se nadalje odnosi na proizvode pripremljene postupkom iz izuma kao i na njihovu upotrebu kao takvih ili u pripremi funkcionalnih supstanci.
Detaljan opis izuma
Postupak iz izuma za pripremu konjugirane linolne kiseline uz pomoć mikroorganizma je karakteriziran time da se mast žitarica koja sadržava linolnu kiselinu hidrolizira i linolna kiselina oslobođena procesom hidrolize se izomerizira u konjugiranu linolnu kiselinu uz pomoć mikroorganizama.
Izum se tako zasniva na upotrebi žitarica kao izvora linolne kiseline. Prema izumu, linolna kiselina je oslobođena iz žitarica uz pomoć reakcije hidrolize masti. U vezi sa sadašnjim izumom iznenađujuće je otkriveno da kada se kao izvor linolne kiseline koristi materijal žitarica, kao što je opisano u zahtjevu, linolna kiselina ne inhibira reakciju izomerizacije. Kada su žitarice, posebno zob korištene kao početni materijal, možemo biti sigurni da će linolna kiselina biti dostupna mikrobima za vrijeme cijelog trajanja izomerizacije, a bez spriječavanja bakterija da djeluju.
Žitarice korištene kao izvorni materijal mogu biti sve žitarice koje sadržavaju linolnu kiselinu i prikladne su za korištenje kao početni materijal jednog jestivog proizvoda. Zob, ječam, raž, pšenica i sladovi pripremljeni od njih mogu se spomenuti kao primjeri. Prikladni sirovi materijali obuhvaćaju neobrađene ili obrađene žitarice i od njih pripremljene frakcije.
Prema sadašnjem izumu, zob je najbolji početni materijal. Sadržaj linolne kiseline u zobi je oko 2 do 4% suhe tvari, i većina linolne kiseline je vezana u bigliceridima i trigliceridima. Zob također sadrži enzim lipazu koji razgrađuje bigliceride i trigliceride na slobodne masne kiseline. Uzevši u obzir cilj izuma, zob je jedan povoljan sirovi materijal zbog svog visokog sadržaja linolne kiseline i prirodne lipazne aktivnosti.
Prirodna lipazna aktivnost žitarica, posebno zobi, može biti korištena u reakciji hidrolize masti. Enzimska aktivnost, potrebna za reakciju, može biti dodana izvana. Prinos CLA može biti poboljšan, i u slučaju zobi a posebno u slučaju drugih žitarica, dodavanjem enzima lipaze u reakciju prema potrebi.
Enzimatska hidroliza masti zobi ili drugih žitarica može biti također olakšana pred-postupkom. Jedan povoljan pred-postupak je postupak pripremanja slada, koji može biti korišten za poticanje lipazne aktivnosti u žitarici. Drugi prikladni pred-postupci uključuju drobljenje, mljevenje, pulveriziranje, i otapanje u prikladnom otapalu, posebno u vodi ili drugom tekućem mediju.
Lipoliza zobi, na primjer, može biti potaknuta drobljenjem zobenih zrna i dodavanjem vode u zdrobljenu zob. Slobodna linolna kiselina stvorena lipolizom djelomično se veže na druge sastojke zobi, što smanjuje količinu linolne kiseline dostupne reakciji izomerizacije, i što stoga treba biti izbjegnuto.
Problem se može smanjiti ili čak ukloniti odabirom prikladnih uvjeta reakcije. U odabiru uvjeta, najvažnije je spriječiti karakterističan pad pH vrijednosti zobenog materijala održavanjem pH na dovoljno visokoj razini za vrijeme koraka izomerizacije linolne kiseline. Prikladan pH je na primjer 6.5 do 9.0. Bolje je pH podesiti na razinu oko 7.0 do 9.0, najradije na razinu oko 8.0 do oko 8.5. Ovo reguliranje pH spriječava vezanje linolne kiseline na zobeni materijal, što se čini kao povoljan učinak na reakciju izomerizacije. Važno je da pH pad u izomerizacijskoj smjesi ne bude posljedica fermentacije već zbog samog zobenog materijala. Tako reakcija izomerizacije ne zahtjeva uobičajenu fermentaciju, tj. zakiseljavanje, već uključuje biokonverziju. Većina CLA stvorene u reakciji izomerizacije je cis-9,trans-11 izomer.
Linolna kiselina oslobođena prema izumu (iz zobi) korištena je u proizvodnji CLA. Reakcija izomerizacije, na primjer, može biti provedena kemijski, enzimatski ili mikrobiološki. Pretvorba linolne kiseline u CLA je najrađe provedena mikrobiološki. U biokonverziji, bilo koja bakterija koja ima sposobnost pretvaranja linolne kiseline u CLA može biti korištena, kao što su bakterije spomenute ranije u opisu pozadine izuma. Međutim, izomerizacija se najrađe provodi upotrebom korisnih bakterija prikladnih za korištenje u prehrambenim primjenama, napose, pomoću bakterija propionske kiseline. Na primjer, prikladni su sojevi koji pripadaju vrsti Propionibacterium freudenreichii ssp. freudenreichii i P. freudenreichii ssp. shermanii.
Izomerizacija je provedena na način poznat sam po sebi. Sastojci i uvjeti izomerizacijske smjese su odabrani prema zahtjevima korištenog soja kako bi se dobio optimalan prinos CLA. Nakon publiciranja sadašnjeg izuma, odabir prikladnih reakcijskih parametara biti će dio iskustva stručnih osoba.
Koraci hidrolize masti i izomerizacije mogu biti provedeni paralelno, tj. istovremeno ili postepeno, u različitim posudama ili u istoj posudi. Istovremeno izvođenje koraka u jednoj posudi smatra se povoljnijom varijantom, zbog jednostavnosti postupka.
U posebno poželjnom postupku, korisne bakterije, najradije bakterije propionske kiseline su dodane mljevenoj zobi, u kojem slučaju bi linolna kiselina oslobođena u lipolizi direktno reagirala sa korisnim bakterijama, koje izomeriziraju linolnu kiselinu u konjugiranu linolnu kiselinu. Podešavanjem uvjeta postupka da odgovaraju lipolizi i reakciji izomerizacije, može se u smjesi dobiti stvaranje značajnih količina CLA. Voda ili drugi prikladni medij, posebno tekući medij, može se koristiti kako bi se olakšalo miješanje. U vezi sa sadašnjim izumom, korištena je, na primjer, voda kao medij tako da je sadržaj suhe krute tvari u zobenoj mješavini bio 5%, u kojem slučaju je bila postignuta proizvodnja CLA od otprilike 1% od zobene suhe tvari i oko 10% od zobene masti.
Kombiniranjem svojstava žitarica sa korištenjem bakterija sposobnih da izomeriziraju, kao katalizatora u reakciji izomerizacije, dva najveća problema povezana sa proizvodnjom CLA mogu biti izbjegnuta: toksičnost linolne kiseline kao i njezina slaba topljivost u vodi. Sposobnost sojeva da proizvode CLA se najradije kombinira sa materijalom koji sadrži linolnu kiselinu i lipazu i koji u mljevenom obliku osigurava linolnu kiselinu za proizvodnju CLA bez ikakvih drugih dodataka. Takav materijal među žitaricama je zob. Kada se koristi materijal bez lipazne aktivnosti, poput pšenice, izvana se može dodati lipazna aktivnost ili stvoriti kroz postupak stvaranja slada. Prema sadašnjem izumu, upotreba deterdženata, potrebnih da otope vanjsku linolnu kiselinu, ili drugih štetnih dodataka može biti izbjegnuta.
CLA, pripremljena prema izumu, koja sadržava smjesu (zobi) bakterija može biti korištena kao takva, ili može biti dodana i korištena u pripremanju prehrambenih proizvoda i sličnih funkcionalni proizvoda iz kojih mogu biti izolirane i različite frakcije koje sadržavaju CLA. Stvaranje CLA može se također dešavati istovremeno sa pripremanjem prehrambenog proizvoda. Kada se stvaraju različiti proizvodi, funkcionalna svojstva CLA, korisnih bakterija i/ili žitarica, kao što je zob, mogu biti korišteni u proizvodima na željeni način.
Postupci u kojima se konjugirana linolna kiselina izolira iz izomerizacijske smjese smatraju se poželjnim postupcima. Kada se koriste funkcionalni učinci i konjugirane linolne kiseline i bakterijskih stanica, oni mogu biti ponovo zajedno dobiveni, koncentrirani i pomogućnosti sasušeni ili liofilizirani. Kada se voda koristi kao medij, CLA može biti vezana na čvrstu tvar bakterija (zobi) snižavanjem pH. Prema izumu, konjugirana linolna kiselina može biti vezana na čvrstu tvar podešavanjem pH reakcijske smjese na oko 3 do 9, bolje na vrijednost ispod 7.0, najbolje na oko 4 do 6.
U ovom dokumentu, izraz hrana je korišten u širokom smislu pokrivajući sve jestive proizvode koji mogu biti čvrsti, želirani ili tekućeg oblika, kao i također već gotove proizvode spremne za konzumiranje ali i proizvode u koje je proizvod iz izuma dodan u vezi sa konzumacijom kao jedan dodatak ili da bude sastavni dio proizvoda. Na primjer, hrana mogu biti proizvodi mliječne industrije, industrije prerade mesa, industrije obrade hrane, industrije pića, pekarske industrije, slastičarske industrije i industrije slatkiša. Tipični proizvodi obuhvaćaju mlijeko i mliječne proizvode, poput jogurta, zgusnutog mlijeka, sira, kiselog mlijeka, sirutke i drugih fermentiranih mliječnih napitaka, nezrelih-sviježih i zrelih sireva, punjenja gotovih laganih obroka, itd., napitaka, poput napitaka od sirutke, voćnih napitaka, piva i juha. Proizvodi industrije slatkiša predstavljaju drugu važnu grupu.
Poželjne primjene uključuju liofilizirane proizvode, poput CLA i zobi koji sadržavaju bakterije propionske kiseline u obliku kapsula i prašaka, i proizvode čiji je CLA sadržaj povećan korištenjem aktivnosti bakterija propionske kiseline. Proizvodi koji obuhvaćaju i CLA i zobene sastojke, npr. β-glukan, su osobito poželjni, tj. oni proizvodi koji izražavaju funkcionalne učinke obaju sastojaka. Jedna važna dodatna prednost sadašnjeg izuma je da konjugirana linolna kiselina može biti stvorena u proizvodu od zobi, i tako njegova hranjiva vrijednost može biti povećana.
Izum će biti opisan u detalje pomoću slijedećih primjera. Tim primjerima se samo namjerava ilustrirati izum, bez ograničavanja njegovog opsega na bilo koji način.
Referenca primjer 1.
Koncentracija CLA u proizvodu baziranom na fermentiranim zobenim mekinjama
Sadržaj masnih kiselina i koncentracije oleinske kiseline, linolne kiseline i CLA u fermentiranim proizvodima opisanim u Finskom patentu 88856 su određene kako slijedi. Uzorci su uzeti iz komercijalnih proizvoda, Yosa šumski plodovi i Yosa šljiva, proizvedenih od Bioferme Oy, Finska, i masti su iz njih izolirane direktnom saponifikacijom i ekstrakcijom sa dietil-eterom i heksanom. Metilni esteri masnih kiselina priređeni su prostupkom kataliziranim sulfatnom kiselinom. Tablica A pokazuje sadržaj pojedinih masnih kiselina u uzorcima u postocima (%) od ukupnog sadržaja masnih kiselina, a Tablica B pokazuje koncentracije oleinske kiseline, linolne kiseline i CLA (c-9,t-11) kao mg/g uzorka. Ovi proizvodi (Yosa šljiva i Yosa šumski plodovi) sadrže CLA u vrlo maloj količini. Vlo mali CLA ostaci mogu biti posljedica utjecaja analitičkog postupka ili oni mogu biti izomeri linolne kiseline (C18:3) koji se eluiraju u blizini CLA u plinskoj kromatografskoj analizi.
Tablica A. Sadržaj pojedinih masnih kiselina u Yosa uzorcima, u postotku (%) od ukupne količine masnih kiselina
[image]
Tablica B. Koncentracije oleinske kiseline, linolne kiseline i CLA u Yosa uzorcima, mg/g uzorka
[image]
Primjer 1.
Proizvodnja CLA u smjesi zob/voda pomoću bakterija propionske kiseline
Da bi se dokazali učinci postupka prema izumu, proveden je test u kojem su bakterije propionske kiseline bile dodane u smjesu zobi i vode da bi se koristile kao katalizatori izomerizacije. U pokusu je korišteno grubo zobeno brašno, proizvedeno mljevenjem nerazblažene zobi (vrsta Lisbeth) kroz otvore veličine 0.5 mm. Od grubog zobenog brašna je pripremljena 5%-tna vodena smjesa (w/v), smjesa je homogenizirana pomoću Ultra Turrax aparata kroz otprilike dvije minute.
U testu su korištena dva soja bakterija propionske kiseline, i to Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii JS (PJS) i Propionibacterium freudenreichii subsp. Freudenreichii 131 (P131).
Kultiviranje PJS stanica za pokus provedeno je kako je opisano u Rainio, A., Vahvaselkä, M., Soumalainen, T., i Laakso, S., Reduction of linoleic acid inhibition in production of conjugated linoleic acid by Propionibacterium freudenreichii ssp. shermani, Can. J. Microbiol. 47: 735-740 (2001). Soj P131 je kultiviran na vodenoj otopini MRS (LabM). Stanice su centrifugirane (20 minuta na 6000 okreta/minuti) da bi ih se odvojilo i elutriralo u maloj količini otopine peptona i soli, koja je sadržavala 0.1% bakteriološkog peptona (LabM), i 0.85% NaCl. Suspenzija stanica dodana je u smjesu zobi i vode (a ́ 100 ml) kako bi se dobila koncentracija od oko 1 × 109 cfu/ml. pH smjese je podešen na 7.0 pomoću 1 M otopine NaOH, i pušteno je da se odvija hidroliza i reakcija izomerizacije na 25°C. Za vrijeme prvih 17 sati, smjesa zobi i vode ostavljena je da hidrolizira bez podešavanja pH, što rezultira padom pH vrijednosti smjese na otprilike 4.8. Nakon toga, pH smjese je podignut na 8.0 pomoću otopine NaOH i podešavanje je ponavljano otprilike svakih 1.5 do 2 sata kroz oko osam sati. Tako pH smjese ostaje otprilike između 7.5 i 8.0. Nakon toga, izomerizacija se nastavlja bez pH reguliranja sve dok ne prođe otprilike 40 sati.
Za usporedbu, proveden je pokus u kojem je u smjesu zobi i vode dodan odgovarajući volumen otopine peptona i soli umjesto suspenzija stanica PJS ili P131. Za vrijeme prvih 17 sati, pH smjese pao je na oko 5.4. Nakon toga, pH je bio podešen kao i u gore opisanom pokusu.
U pokusu je praćeno oslobađanje linolne kiseline, kao posljedica aktivnosti prirodnog enzima lipaze zobi i izomerizacije ove slobodne linolne koseline u CLA pomoću mikrobnih stanica. Uzorci od 0.5 ml su uzimani iz smjese zobi i vode, oni su hladno-sušeni prije analize masnih kiselina. Količine različitih masnih kiselina bile su određene iz uzoraka pomoću plinske kromatografije. Analiza masnih kiselina provedena je kako je opisano u Suutari, M., Liukkonen, K. i Laakso, S., Temperature adaptation in yeasts: the role of fatty acids, J. Gen. Microbiol. 136: 1469-1474 (1990). Masne kiseline sadržane u uzorcima bile su identificirane usporedbom njihovih retencijskih vremena sa retencijskim vremenima poznatih standarda masnih kiselina. Konjugirana linolna kiselina bila je identificirana uz korištenje preparata iz Sigme, koji je bio mješavina cis i trans-9,11 i cis i trans-10,12 CLA izomera. Metilni ester C17:0 masne kiseline (metilni ester heptadekanoične kiseline, Sigma) bio je korišten kao unutrašnji standard u kvantifikaciji masnih kiselina.
Uzorci od 1.5 ml, koji su bili hladno sušeni, bili su uzeti iz smjese zobi i vode za analizu lipidnih klasa pojedinih masnih kiselina. Analiza lipidnih klasa provedena je kako je opisano u Liukkonen, K.H., Montfoort, A. i Laakso, S., Water-induced lipid changes in oat processing, J. Agric. Food Chem. 40: 126-130 (1992).
Količina stvorene linolne kiseline i CLA bila je izračunata kao funkcija reakcijskog vremena po krutom uzorku. Pokus je proveden u smjesi zobi i vode uz prisustvo bakterija propionske kiseline (PAB) i bez njih. Rezultati su prikazani u Tablici 1.
Tablica 1. Količina stvorene linolne kiseline i CLA kao funkcija reakcijskog vremena izračunatog po krutom uzorku.
[image]
Za stvaranje CLA tako treba funkcioniranje bakterija propionske kiseline kao katalizatora izomerizacije u smjesi zobi i vode. Kada je korišten PJS soj, stvorene su značajne količine CLA, 7.6 mg/g suhe tvari. Ova količina predstavlja 7.3% masti sadržane u zobi.
Tablica 2 pokazuje raspodjelu linolne kiseline i CLA u različitim lipidnim klasama kada se smjesa zobi i vode inkubira zajedno sa PJS stanicama. PL = polarni lipidi, TG = trigliceridi, DG = bigliceridi i FFA = slobodne masne kiseline.
Tablica 2. Raspodjela linolne kiseline i CLA (%) među različitim klasama lipida za vrijeme pokusa.
[image]
Rezultati pokazuju da je na početku pokusa, glavnina linolne kiseline vezana u trigliceride dok je samo 4% bilo u obliku slobodne masne kiseline. Međutim, nakon 17 sati hidrolize, skoro 40% linolne kiseline je otpušteno iz triglicerida. Stvorena CLA je pretežno (skoro 90%) u obliku slobodne masne kiseline. Najmanje 80% stvorene CLA bilo je cis-9,trans-11 izomer.
Koncentracije živih stanica bakterija propionske kiseline su određene korištenjem puferiranog laktatnog agara, koji je sadržavao 0.5% triptona (LabM), 1% ekstrakta kvasca (LabM), 16.8 ml/l 50% Na laktata (Merck), 1% bi-natrijeve soli β-glicerofosfata (Merck) i 1.5% agara (LabM). Ploče su inkubirane anaerobno na 30°C kroz 6 dana. Na početku pokusa, koncentracija PJS je bila 9.0 × 109 cfu/ml, a nakon 20 sati 7.5 × 109 cfu/ml. Na osnovi rezultata može se reći da bakterije propionske kiseline nisu rasle u smjesi zobi i vode za vrijeme reakcije.
pH smjese zobi i vode težila je brzom snižavanju bez obzira na to jesu li bakterije propionske kiseline bile dodane u smjesu ili ne. Smanjene pH je uzrokovano otapanjem kiselih komponenti iz zobi u vodi. Postupak tako netreba da stanice budu sposobne fermentirati zob, budući da će stvorene organske kiseline sniziti pH.
Primjer 2
Proizvodnja CLA iz drugih vrsta žitarica pomoću bakterija propionske kiseline
Primjer 1 je ponovljen uz korištenje ječma i raži umjesto zobi. Kao bakterija propionske kiseline korištene su stanice soja Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii JS (PJS). Na osnovi rezultata, može se zaključiti da je proizvodnja CLA u smjesi ječma ili raži u vodi bila značajno slabija nego u smjesi zobi i vode; stvoreno je 0.91 mg CLA / g suhe tvari uz korištenje ječma i samo 0.83 mg /g suhe tvari u slučaju raži za vrijeme 41-satne inkubacije gdje je pH reakcijske smjese bio podešen na 8.0 između 17. i 25. sata. Slabiji rezultati su djelomično objašnjeni činjenicom da je koncentracija linolne kiseline u ovim žitaricama manja nego u zobi. Nadalje, poznato je da oni ne sadržavaju lipaznu aktivnost bez klijanja. Međutim, na osnovi rezultata je jasno da postupak prema izumu također funkcionira kad se kao materijal koriste druge vrste žitarica. Stvaranje slobodne linolne kiseline može biti povećano dodavanjem lipazne aktivnosti izvana u reakcijsku smjesu, u kojem slučaju bi se prinosi postupka mogli značajno povećati od gore navedenih vrijednosti.
Primjer 3.
Utjecaj pH na stvaranje CLA
Utjecaj pH smjese zobi i vode na stvaranje CLA je analiziran slijedećim pokusima:
- pH nije uopće podešavan
- pH je bio podešen na 8.0 između 0. i 8. sata (tako pokus ne uključuje odvojeni hidrolizni korak)
- pH je bio podešen na 7.0 između 17. i 25. sata
- pH je bio podešen na 8.0 između 17. i 25. sata
- pH je bio podešen na 8.5 između 17. i 25. sata
- pH je bio podešen na 9.0 između 17. i 25. sata.
U svim gore spomenutim pokusima PJS soj bakterija je bio dodan u smjesu zobi i vode kako je opisano u primjeru 1. Svi ostali postupci u pokusu su bili također isti.
Dodatno, pokus je provođen u fermentatoru, gdje je pH smjese zobi i vode bio držan na 8.5 za vrijeme cijelog koraka izomerizacije (između 17. i 41. sata) pomoću automatskog dodavanja otopine NaOH. U 17-satnom koraku lipolize koji je prethodio izomerizaciji, pH je pao na 4.7. Volumen smjese zobi i vode bio je 1.5 litara, temperatura 25°C i brzina mješanja 100 okreta po minuti. Koncentracija živih PJS stanica bila je 1.1 × 1010 cfu/ml na početku pokusa i 8.4 × 109 cfu/ml na kraju pokusa.
Rezultati su prikazani u Tablici 3. Prema rezultatima, može se zaključiti da je stvaranje CLA bilo uspješno kada je pH smjese zobi i vode bio podešen između 8.0 i 8.5 nakon što je enzim lipaza oslobodio linolnu kiselinu. Ovaj se postupak najbolje odvija kod pH nižih od onih potrebnih u reakciji izomerizacije. Najbrže i najveće stvaranje CLA je postignuto kada je pH smjese zobi i vode držan na 8.5 kontinuiranom regulacijom za vrijeme cijelog koraka izomerizacije. Ovo odražava važnost čak i pH vrijednosti prikladne za reakciju izomerizacije procesa.
Tablica 3. Utjecaj pH smjese zobi i vode na stvaranje CLA.
[image]
Primjer 4.
Koncentriranje proizvedene CLA na zobenoj suhoj tvari pomoću snižavanja pH.
Stvaranje CLA u smjesi zobi i vode je izvedeno po uzoru na primjer 1 upotrebom PJS stanica. Nakon toga, pH smjese zobi i vode je podešen na 8.0 pomoću otopine NaOH ili na 4.5 pomoću otopine HCL. Smjese su centrifugirane i koncentracije CLA su bile određene u supernatantima ali i u zobeno-bakterijskim masama. Raspodjela CLA bila je slijedeća: kod pH 8.0, 85% CLA je bilo u čvrstoj fazi, a 15% u tekućoj fazi; kod pH 4.5, 100% CLA je bilo u čvrstoj fazi. Rezultat osigurava postupak pomoću kojeg, koristeći pad pH vrijednosti, CLA može biti koncentrirana na čvrstoj fazi koju tvore zob i bakterijske stanice, i tako ne dolazi do njenog uklanjanja sa medijem.

Claims (20)

1. Postupak za pripremanje konjugirane linolne kiseline pomoću mikroorganizama, naznačen time, što se zobena mast hidrolizira, a linolna kiselina oslobođena iz nje reakcijom hidrolize izomerizira pomoću mikroorganizama u konjugiranu linolnu kiselinu.
2. Postupak prema zahtjevu 1, naznačen time, da je žitarica neobrađena zob, prethodno obrađena zob ili zobena frakcija.
3. Postupak prema zahtjevu 1 ili 2, naznačen time, da je hidroliza masti uzrokovana enzimskom aktivnosti zobi.
4. Postupak prema zahtjevu 1 ili 2, naznačen time, da je hidroliza masti provedena dodavanjem enzimske aktivnosti izvana.
5. Postupak prema zahtjevima 1 do 4, naznačen time, da je izomerizacija provedena pomoću korisne bakterije (bakterija).
6. Postupak prema zahtjevu 5, naznačen time, da je korisna bakterija bakterija propionske kiseline.
7. Postupak prema zahtjevu 6, naznačen time, da je bakterija propionske kiseline soj koji pripada vrsti Propionibacterium freudenreichii, bolje soj koji pripada njihovoj podvrsti Propionibacterium freudenreichii ssp. freudenreichii ili Propionibacterium freudenreichii ssp. shermanii.
8. Postupak prema zahtjevu 7, naznačen time, da je bakterija propionske kiseline Propionibacterium freudenreichii ssp. shermanii JS, DSM 7067.
9. Postupak prema zahtjevima 1 do 8, naznačen time, da je izomerizacija provedena kod pH oko 6.5 do 9.5.
10. Postupak prema zahtjevu 9, naznačen time, da je izomerizacija bolje provedena kod pH oko 7.0 do 9.0, najbolje kod pH oko 8.0 do 8.5.
11. Postupak prema zahtjevima 1 do 10, naznačen time, da su koraci hidrolize i izomerizacije provedeni u nizu jedan za drugim.
12. Postupak prema zahtjevima 1 do 10, naznačen time, da su koraci hidrolize i izomerizacije provedeni istovremeno.
13. Postupak prema zahtjevima 1 do 12, naznačen time, da se proizvodnja konjugirane linolne kiseline odvija povezano sa proizvodnjom prehrambenog proizvoda.
14. Postupak prema zahtjevima 1 do 13, naznačen time, da se u njemu stvara uglavnom cis-9, trans-11 izomer konjugirane linolne kiseline
15. Postupak prema zahtjevima 1 do 14, naznačen time, da je konjugirana linolna kiselina vezana na čvrstu tvar podešavanjem pH reakcijske smjese na oko 3 do 9, bolje na vrijednost nižu od 7.0, najbolje na oko 4 do 6.
16. Postupak prema zahtjevima 1 do 15, naznačen time, da je konjugirana linolna kiselina izolirana iz reakcijske juhe i po mogućnosti osušena.
17. Postupak prema zahtjevima 1 do 15, naznačen time, da su konjugirana linolna kiselina, bakterijske stanice i zobeni materijal, korišten kao najdraži početni materijal, koncentrirani i pomogućnosti osušeni.
18. Postupak prema zahtjevu 17, naznačen time, da su konjugirana linolna kiselina, bakterijske stanice i zobeni materijal korišten kao početni materijal, ponovo dobiveni, koncentrirani i liofilizirani.
19. Upotreba zobi, naznačena time, da se zob koristi za pripremu konjugirane linolne kiseline.
20. Postupak za pripremanje konjugirane linolne kiseline iz linolne kiseline, naznačen time, da je zob korištena kao izvor linolne kiseline.
HRP20041007 2002-03-27 2004-10-26 Process for preparing conjugated linoleic acid HRP20041007A2 (en)

Applications Claiming Priority (2)

Application Number Priority Date Filing Date Title
FI20020593A FI115842B (fi) 2002-03-27 2002-03-27 Menetelmä konjugoidun linolihapon valmistamiseksi
PCT/FI2003/000236 WO2003080850A1 (en) 2002-03-27 2003-03-27 Process for preparing conjugated linoleic acid

Publications (1)

Publication Number Publication Date
HRP20041007A2 true HRP20041007A2 (en) 2004-12-31

Family

ID=8563661

Family Applications (1)

Application Number Title Priority Date Filing Date
HRP20041007 HRP20041007A2 (en) 2002-03-27 2004-10-26 Process for preparing conjugated linoleic acid

Country Status (16)

Country Link
US (1) US20050170477A1 (hr)
EP (1) EP1495126A1 (hr)
JP (1) JP2005520549A (hr)
KR (1) KR20040099381A (hr)
CN (1) CN1643156A (hr)
AU (1) AU2003219196A1 (hr)
BR (1) BR0308386A (hr)
CA (1) CA2482349A1 (hr)
FI (1) FI115842B (hr)
HR (1) HRP20041007A2 (hr)
NO (1) NO20044608L (hr)
NZ (1) NZ536028A (hr)
PL (1) PL372595A1 (hr)
RU (1) RU2004131648A (hr)
WO (1) WO2003080850A1 (hr)
ZA (1) ZA200408166B (hr)

Families Citing this family (10)

* Cited by examiner, † Cited by third party
Publication number Priority date Publication date Assignee Title
US7193096B2 (en) 2003-07-01 2007-03-20 Loders Croklaan Usa Llc Process for producing a conjugated di- or poly-unsaturated fatty acid of 12 to 24 carbon atoms or salt or ester thereof
FI20041240A0 (fi) * 2004-09-27 2004-09-27 Raisio Yhtymae Oyj Menetelmä rasvahappojen esteröimiseksi
ES2277546B1 (es) * 2005-11-21 2008-06-16 Natraceutical, S.A. Procedimiento microbiano de produccion de isomeros especificos de acidos linoleicos conjugados.
US8153391B2 (en) * 2008-08-29 2012-04-10 Bunge Oils, Inc. Hydrolases, nucleic acids encoding them and methods for making and using them
KR101482775B1 (ko) * 2010-08-25 2015-01-16 이화여자대학교 산학협력단 운데실렌산 및/또는 공액리놀렌산을 포함하는 퇴행성 신경질환의 예방 또는 치료용 조성물
WO2012026663A1 (ko) * 2010-08-25 2012-03-01 이화여자대학교 산학협력단 운데실렌산, 공액리놀레산 및/또는 공액리놀레산 이성질체를 포함하는 항암보조제
CN102559532B (zh) * 2010-12-13 2013-09-04 北京农业生物技术研究中心 一株产共轭亚油酸的菌株及其应用
CN103849660B (zh) * 2014-03-28 2016-01-06 大连医诺生物有限公司 一种以固定化脂肪酶为催化剂的耦联法制备共轭亚油酸的方法
CN106753752A (zh) * 2016-12-13 2017-05-31 青岛嘉瑞生物技术有限公司 一种利于降血压的海蓬子保健油
CN113061169B (zh) * 2020-03-24 2022-09-27 江南大学 一种转录调控蛋白及其在共轭亚油酸生产中的应用

Family Cites Families (4)

* Cited by examiner, † Cited by third party
Publication number Priority date Publication date Assignee Title
US5856149A (en) * 1995-06-01 1999-01-05 Wisconsin Alumni Research Foundation Method of producing conjugated fatty acids
SE9704584L (sv) * 1997-12-05 1999-07-19 Lennart Bjoerck Framställning av konjugerad linolsyra
AU2015099A (en) * 1997-12-23 1999-07-12 Dcv, Inc. Doing Business As Bio-Technical Resources Linoleate isomerase
FI108730B (fi) * 1999-11-19 2002-03-15 Valio Oy Menetelmä konjugoidun linolihapon valmistamiseksi

Also Published As

Publication number Publication date
BR0308386A (pt) 2005-01-11
FI20020593A0 (fi) 2002-03-27
US20050170477A1 (en) 2005-08-04
NZ536028A (en) 2006-12-22
WO2003080850A1 (en) 2003-10-02
RU2004131648A (ru) 2005-07-10
AU2003219196A1 (en) 2003-10-08
CA2482349A1 (en) 2003-10-02
KR20040099381A (ko) 2004-11-26
PL372595A1 (en) 2005-07-25
ZA200408166B (en) 2005-09-26
NO20044608L (no) 2004-12-22
FI20020593A (fi) 2003-09-28
JP2005520549A (ja) 2005-07-14
EP1495126A1 (en) 2005-01-12
FI115842B (fi) 2005-07-29
CN1643156A (zh) 2005-07-20

Similar Documents

Publication Publication Date Title
US11525150B2 (en) Methods for producing polyunsaturated fatty acid and lipid containing polyunsaturated fatty acid
JPH1070992A (ja) 不飽和脂肪酸含有油脂の製造方法
US9476075B2 (en) Oil enriched with arachidonic acid of microorganisms (unicellular fungus Mortierella alpina) and method for the production thereof
HRP20041007A2 (en) Process for preparing conjugated linoleic acid
EP0858501B1 (fr) Ferments lactiques, et leur utilisation pour l'obtention de produits hypocholesterolemiants
Tapia et al. Production of conjugated linoleic acid by lactic acid bacteria: Screening and optimization
RU2265664C2 (ru) Способ получения конъюгированной линолевой кислоты
Troegeler-Meynadier et al. Effects of heating process of soybeans on ruminal production of conjugated linoleic acids and trans-octadecenoic acids in situ
JP4838628B2 (ja) γ−アミノ酪酸高含有組成物の製造方法
EP4327665A1 (en) Solidified oil preparations
Bzducha et al. Influence of two probiotic Lactobacillus strains on CLA content in model ripening cheeses
Yavarzadeh et al. Production of glycerolamines based conjugated γ-aminobutyric acids using microbial COX and LOX as successor enzymes to GAD
Vahvaselkä et al. Esterification of conjugated linoleic acid by yeasts for increasing the value of plant materials
JP4799597B2 (ja) ビフィドバクテリウム属細菌
PIZZOLONGO et al. Production of Butyric Acid by Different Strains of Lactobacillus Plantarum
Assem et al. Bio-production of conjugated linoleic acid (CLA) from rice bran.
JP2010154788A (ja) スフィンゴ脂質富化麹とその製造方法
BR102015018119A2 (pt) Process of biomass rich production in pigs for use in animal nutrition and / or fish employing agricultural waste amilace

Legal Events

Date Code Title Description
A1OB Publication of a patent application
ARAI Request for the grant of a patent on the basis of the submitted results of a substantive examination of a patent application
ODRP Renewal fee for the maintenance of a patent

Payment date: 20060310

Year of fee payment: 4

OBST Application withdrawn