HRP970097A2 - A device with a tyre for the protection of a vehicle in a collision - Google Patents

Description

Područja tehnike

Predmet izuma je naprava za zaštitu vozila pri srazu u kojoj se primjenjuje rezervni i/ili rabljeni kotač samog vozila ili sličan rabljeni kotač drugog vozila kao branik na vozilu.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata izum pripada slijedećim područjima tehnike:

B60R-019/02 ; Branici, tj. elementi koji primaju ili apsorbiraju udar radi zaštite vozila ili za odbijanje udara od drugih vozila ili objekata.

B60R-019/16 ; Branici koji se sastoje iz više sekcija sa odbojnim elementima, na pr. valjcima, kuglama.

B60R-019/18 ; Sredstva u braniku koja apsorbiraju udar.

B60R-021/32 ; Zaštitne naprave ili obloge na napuhivanje za posadu i putnike koje se napuhuju pri udaru ili pri otporu na udar, na pr. “pneumatski jastuci” koji reagiraju na stanje vozila, na pr. osjetljivi na udare, sudare, uključujući električne davače koji iniciraju napuhivanje.

B62D-043/00 ; Smještaj, učvršćivanje ili montiranje rezervnog kotača.

Tehnički problemi

Cestovna i željeznička vozila su tehnički simbol kopnenog prometa današnjice. Industrija motornih vozila u kojoj ključno mjesto ima proizvodnja osobnih automobila je jedan od gospodarski najjačih dijelova svjetskog gospodarstva.

Razvoj osobnog automobila kao najmasovnijeg predstavnika kopnenih motornih vozila usmjeren je na poboljšanje tehničkih svojstava: povećanje brzine, smanjenja potrošnje goriva i povećanje udobnosti putnika.

Opća sigurnost vozila odnosno sigurnost samog vozila u gibanju te sigurnost žive i nežive okoline od motornog vozila u gibanju ostala je na polaznoj razini razvoja.

Suvremena kopnena vozila još uvijek nemaju “vlastitu” moć orijentacije u prostoru i vremenu: “ne čuju” i “ne vide” kao sredstva zračnog i vodenog transporta. Vanjsko upravljanje kopnenim vozilom kao jedinkom ni približno nije razvijeno kao upravljanje zrakoplovom ili brodom. Kopneno vozilo je još uvijek, kao i na početku svog razvoja, otkinuti dio planete Zemlje u njezinoj gravitacijskoj vlasti sa vozačem koji mu posuđuje sluh i vid za predviđanje dinamičkih događanja na koja vozač može utjecati relativno sporim mijenjanjem kinetičke energije vozila i/ili pravca vožnje koristeći se slabim utjecajem na tarnu vezu Zemlja-vozilo.

Raskorak između porasta tehničkih svojstava kopnenih vozila, prvenstveno brzine i zaostajanja opće međusobne sigurnosti između vozila i okoline očigledan je iz pokazatelja ljudskih žrtava i materijalnih šteta.

Umjetno upravljanje kopnenim vozilima pomoću radarskih, računarskih i telekomunikacijskih sustava u razvojnoj je fazi. Posljedice nesigurnosti kopnenih vozila još uvijek nisu čimbenik koji bi postojeće gospodarske zakonitosti koje vladaju u njihovoj proizvodnji i pravne zakonitosti koje vladaju u regulaciji prometa izmjenio u korist sigurnom umjetnom upravljanju kopnenim vozilima kao što je to slučaj u zračnom i morskom prometu.

Razvoj sigurnosti kopnenih vozila teče u dva smjera.

Prvi smjer razvoja teče u razvoju samog prometa kroz razvoj prometnica, sredstava regulacije i zakonskih normi ponašanja u prometu.

Drugi smjer razvoja odnosi se na povećanje unutrašnjeg stupnja spremnosti samog vozila za incidentne situacije. Potreba za sigurnijim i pouzdanijim vozilima neće se umanjiti niti u budućnosti kada će se promet u cijelosti regulirati pomoću vanjskih sigurnosnih i navigacijskih sustava jer i u tim okolnostima neće biti potpuno isključene mogućnosti nastanka incidentnih situacija. Razvoj unutrašnjeg stupnja spremnosti kopnenog vozila za incidentne situacije zaostaje za razvojem uvjeta prometa i tehničkih svojstava vozila.

Fizički neželjeni kontakti vozila sa okolinom manifestiraju se kao srazovi u kojima su vozila aktivni izazivači srazova ili pasivni učesnici u srazovima. Prednje čelne vanjske površine vozila su površine kojim vozila najčešće aktivno uzrokuju srazove predajući dio svoje kinetičke energije drugim objektima dok su stražnje i bočne vanjske površine vozila površine kojima vozila najčešće pasivno učestvuju u srazu primajući dio kinetičke energije drugih objekata u gibanju.

Sraz je općenito kratkotrajan i složen proces razmjene energetskih potencijala mehaničkih energija dvaju tijela čiji su rezultati elastične i plastične deformacije tih tijela. Te deformacije srazmjerne su ukupnoj kinetičkoj energiji oslobođenoj srazom.

Plastične deformacije koje nastaju pri srazu vozila u prometu su direktni pokazatelji posljedica sraza u vidu materijalnih šteta i ljudskih žrtava.

Elastične deformacije pri srazu vozila u prometu obično dovode do odbijanja vozila od prepreke ili klizanja vozila o prepreku pri čemu se potpuno utroši ili bar smanji početni iznos kinetičke energije sraza. Ostatak neutrošene kinetičke energije sraza utroši se na klizanje vozila do zaustavljanja ili do novog sraza sa slijedećom preprekom.

Čistim elastičnim srazom mogu se izbjeći deformacije vozila a kombinacijom početnog elastičnog sraza sa kasnijim plastičnim srazovima mogu se bitno smanjiti ukupne posljedice sraza.

Stupanj pripremljenosti kopnenog vozila za incidentne situacije zavisi od čvrstoće i konstrukcije šasije i karoserije te vrste opreme za zaštitu vozila pri sudarima.

Suvremena kopnena motorna vozila snabdjevena su branicima, tj. elementima koji primaju i/ili apsorbiraju udare ili odbijaju udare drugih vozila ili objekata. Razmjena kinetičke energije sraza motornih vozila u gibanju ili mirovanju sa drugim vozilima ili objektima u gibanju ili mirovanju odvija se u većini slučajeva preko prednjeg i stražnjeg branika vozila kojima se štite vanjske površine najčešće izložene srazovima.

Branici današnjih vozila pokazuju nizak stupanj zaštite. Dio energije sraza koji se prenosi preko branika vrlo je nizak u odnosu na ukupnu postizivu energiju sraza. Branici današnjih vozila također imaju nizak nivo utjecaja na pretvaranje štetnog plastičnog sraza u manje štetan elastični sraz ili sraz sa svojstvima mješovitog elastično plastičnog sraza.

Osim branika čija je prvenstvena aktivna uloga zaštita vozila pri srazovima u ovu svrhu koriste se i drugi obvezni dijelovi opreme vozila koji tu ulogu obavljaju pasivno.

U takvu opremu spada i rezervni kotač vozila koji je u tu svrhu postavljen na prednji ili stražnji dio karoserije kao dio koji štiti druge dijelove vozila od deformacija izazvanih srazovima.

Smještaj rezervnog kotača vozila je zaseban tehnički problem koji se rješava na različite načine. Izborom položaja i načina učvršćenja rezervnog kotača prvenstveno se rješava tehnički problem smještaja rezervnog kotača kao obveznog dijela opreme vozila.

Ulogom pasivnog branika sa slabim doprinosom zaštiti vozila ne umanjuje se bitno svojstvo rezervnog kotača kao nekorisnog balasta koji opterećuje vozilo i smanjuje korisni prostor u vozilu.

Korištenjem rezervnog i/ili rabljenog kotača vozila prema izumu prvenstveno se rješava tehnički problem zaštite vozila i putnika pri srazu uporabom kotača vozila kao aktivnog prednjeg i/ili stražnjeg branika vozila. Naprava sa kotačem štiti vozilo samostalno ili u kombinaciji sa klasičnim branikom ili u kombinaciji sa pneumatskim jastucima i sigurnosnim pojasevima na način da znatno smanjuje mogućnost nastanka srazova sa plastičnim deformacijama a povećava mogućnost nastanka srazova sa elastičnim deformacijama čime se rješavaju slijedeći tehnički problemi: povećanje opće sigurnosti samog vozila i putnika te drugih vozila i objekata u prometu, smještaj rezervnog kotača vozila, povećanje stupnja iskoristivosti rezervnog i/ili rabljenog kotača te povećanje korisnog prostora u vozilu.

Stanje tehnike

Branici suvremenih kopnenih motornih vozila izvedeni su uglavnom u obliku različitih metalnih i/ili polimernih profila kojima se štiti uski pojas prednje i stražnje strane vozila. Oblik profiliranih branika više određuju čimbenici aerodinamičnosti i estetike nego čimbenik sigurnosti te se njihova zaštitna uloga pretvara u ulogu aerodinamičnih ukrasnih dijelova karoserije.

Ovi branici pokazuju nizak stupanj zaštite samog vozila i drugih vozila u prometu. Energija sraza koja se prenosi preko ovih branika uglavnom izaziva plastične deformacije samog branika i vozila. Njihova moć apsorpcije ili odbijanja udaraca vrlo je niska.

Kotač motornog vozila u funkciji pasivnog branika prisutan je na stanoviti način u praksi. Neki tipovi terensko putničkih automobila imaju rezervni kotač smješten na prednjoj ili stražnjoj strani karoserije vozila tako što je pomoću posebnog nosača pričvršćen na karoseriju na kojoj leži bočnom plohom. Ovakav smještaj rezervnog kotača vozila ima prvenstvenu zadaću da poveća iskoristivost unutrašnjeg volumena vozila. Rezervni kotač pasivno obavlja zadaću branika.

Složeniji branici sa odbojnim elementima u obliku valjaka, kugli ili diskova koji odbijaju udar ili apsorbiraju energiju sraza učinkovitije nego statični profilni branici predmet su patentne literature. Iako je njihova zaštitna uloga bolja malo je rješenja opisanih u patentnoj literaturi ušlo u primjenu.

U patentima DE2148218, US3997209 i FR2166846 iskazana je nakana potpune zaštite vozila branicima. Rješenja sugeriraju zaštitu vozila branicima koji štite prednju i stražnju stranu vozila te bočne strane složenim branicima sastavljenim iz nosećih profila, valjaka, kugli i traka. Složenost ovih rješenja i neutvrđeni stupanj zaštite koju ta rješenja pružaju najvjerovatnije su uzrokom što ova rješenja nisu u masovnoj primjeni.

U patentu SU1588597 opisano je rješenje prednjeg branika teretnog motornog vozila u koji je ugrađen kotač vozila. Branik se sastoji iz dva nejednaka profilirana bočna dijela između kojih je ugrađen kotač vozila na osovinu vitla. Os kotača je vodoravna i paralelna sa osima prednje i stražnje osovine vozila. Primarna uloga ovog branika sa kotačem je izvlačenje vozila iz problematičnih situacija u kojima se kotač u braniku pogonjen vitlom koristi kao pomoćni pogonski kotač. Zaštita vozila od sraza tek je nenaglašena sporedna uloga ovog branika sa kotačem.

U patentu FR2538336 opisano je rješenje stražnjeg branika motornog vozila sa pomoćnim kotačem ugrađenim u udubljenje u podu vozila. U slučaju sraza rezervni kotač i njegovi prihvatni dijelovi se deformiraju kako bi zaštitili spremnik za gorivo koji je smješten ispod kotača. Ovo rješenje je tipičan primjer primjene rezervnog kotača kao pasivnog branika.

U patentu DE1918833 opisano je rješenje prednjeg branika motornog vozila u vidu naprave sa okretnim diskom.

Naprava se sastoji od kućišta naprave u čijem se prednjem dijelu nalazi okretni metalni disk sa gumenim prstenom koji je uležišten u kućištu naprave preko okomite osovine oko koje može rotirati u vodoravnoj ravnini. Kućište naprave uležišteno je na prednjem dijelu šasije vozila preko okomite osovine oko koje može rotirati u vodoravnoj ravnini. Os rotacije kućišta naprave i os rotacije metalnog diska sa gumenim prstenom leže u uzdužnoj ravnini simetrije vozila. Stražnji dio kućišta naprave ima oblik savijenih poluga čiji se krajevi preko tlačnih opruga oslanjaju na šasiju vozila iza prednjih kotača vozila.

Naprava je ambiciozno zamišljeno rješenje koje u opisu obećava veliki stupanj sigurnosti vozila u slučaju sraza.

Sigurnost bi se trebala ostvarivati na temelju slijedećih zaštitnih učina naprave:

• elastičnog opružnog djelovanja na mjestu udara gumenog prstena kojim je opasan vanjski pojas okretnog metalnog diska,

• pouzdanog zakreta okretnog metalnog diska sa gumenim prestenom kojim bi se postizalo odbijanje u lijevu ili desnu stranu prepreke o vozilo ili vozila o prepreku,

• pouzdanog zakreta kućišta naprave u lijevu ili desnu stranu,

• pouzdanog zakreta prednjih kotača vozila pomoću krajeva savijenih poluga kućišta naprave u smjeru zakreta kućišta naprave, te

• po prestanku kontakta gumenog prstena sa preprekom pouzdan povrat naprave u stanje prije sraza.

Pri čelnim srazovima vozila sa preprekama koji su glede materijalnih šteta i ljudskih žrtava najštetniji i najpogubniji, inercione sile vozila i sile kojima prepreke djeluju na vozila prenose se uzduž osi simetrije vozila ili u pravcima koji zatvaraju mali kut sa uzdužnom ravninom simetrije vozila.

Analizom priloženih nacrta može se ustanoviti da kinematika naprave sa okretnim diskom ne potvrđuje navode o pouzdanosti zaštitnog djelovanja date u opisu rješenja.

Zbog toga što os rotacije kućišta naprave i os rotacije okretnog metalnog diska sa gumenim prstenom leže u uzdužnoj ravnini simetrije vozila, u slučaju čelnog sudara vozila sa preprekom, neće doći do pouzdanog zakreta okretnog metalnog diska i kućišta naprave. Do njihovog zakreta doći će samo pod uvjetom da se pravac inercione sile vozila i pravac sile kojom prepreka djeluje na vozilo međusobno sijeku.

Također je neodrživa tvrdnja da će zakret kućišta naprave izazvati zakret prednjih kotača vozila zbog toga što se ne podudara os rotacije kućišta naprave sa osima zakreta kotača vozila.

U prikazu rješenja nisu dati nikakvi dimenzionalni odnosi između okretnog diska i vozila. Uopćenost prikaza rješenja predstavlja krupnu prepreku njegovoj primjenjivosti zbog čega ovo rješenje predstavlja samo dobar poticaj za iznalaženje novih rješenja kojima bi se postigli naznačeni zaštitni učini.

Bit izuma

Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu sastoji se od rezervnog i/ili rabljenog kotača samog motornog vozila ili sličnog kotača uležištenog na okomitoj nepomičnoj ili okomitoj pomičnoj osovini koja je pomoću prikladnog nosača pričvršćena na prednji ili stražnji dio vozila tako da je jedna polovica kotača izložena srazovima.

Kotač se u osnovi sastoji od metalnog naplatka na čijem se vijencu nalazi plašt u obliku šupljeg torusa načinjen od elastomernog materijala ispunjen plinovitom, tečnom, rastresitom ili krutom ispunom. Kotač je uležišten na osovini tako da može slobodno rotirati u oba smjera. Glede kinematičkog ustroja moguće su dvije izvedbe naprave i to naprava sa nepomičnom osovinom kotača i naprava sa pomičnom osovinom kotača.

U napravi sa nepomičnom osovinom okomita osovina kotača kruto je pričvršćena na nosač koji je pričvršćen na na prednji ili stražnji dio vozila tako da je vodoravno postavljen kotač jednom polovinom izložen srazovima. Pod djelovanjem vanjske tangencijalne sile kotač može izvoditi rotaciju u jednom ili drugom smjeru.

U napravi sa pomičnom osovinom okomita osovina kotača je, preko pomične veze koja joj omogućava gibanje po određenoj putanji, pričvršćena na nosač koji je pričvršćen na prednji ili stražnji dio vozila. Vodoravno postavljen kotač čija se okomita os rotacije može gibati tako da njezina projekcija na vodoravnu ravninu opisuje unaprijed određenu ili neodređenu putanju može, pod djelovanjem vanjske tangencijalne sile, izvoditi složeno gibanje u ravnini rotacije koje se sastoji iz rotacije kotača oko njegove osi u jednom ili drugom smjeru i gibanja okomite osovine kotača po nekoj putanji.

Okomita pomična osovina kotača održava se elastičnom vezom u labilnom početnom položaju u kojem se os kotača nalazi izvan uzdužne središnje ravnine simetrije naprave.

Prilikom sraza vozila sa napravom sile sraza stvaraju moment sila sa krakom koji je jednak trenutnoj udaljenosti osi kotača od uzdužne središnje ravnine simetrije naprave koji pouzdano dovodi do gibanja osovine kotača po nekoj putanji.

Do gibanja osovine kotača dolazi i pri izravnom čelnom srazu pri kojem pravac inercione sile prepreke i pravac inercione sile vozila prolaze uzdužnom središnjom ravninom simetrije vozila. Uslijed relativnog gibanja osovine kotača okomito na uzdužnu središnju ravninu simetrije vozila dolazi do relativnog kotrljanja oboda plašta kotača po prepreci, odnosno rotacije kotača oko njegove osi rotacije. Tako se i u slučaju izravnog čelnog sraza pobuđuje rotacija kotača koja se, uslijed dinamičnosti procesa, nastavlja i nakon prestanka relativnog gibanja osovine kotača. Na taj način kotač primi dio energije sraza koja se transformira u kinetičku energiju rotacije kotača sa kojom se kotač kotrlja po prepreci okomito na smjer vožnje što dovodi do odbijanja vozila o prepreku ili prepreke o vozilo. Smjer međusobnog odbijanja vozila i prepreke pri izravnom srazu zavisi od početnog položaja osi kotača u odnosu na uzdužnu središnju ravninu simetrije naprave.

Nakon sraza pri kojem nije došlo do plastične deformacije ili kidanja dijelova naprave elastična veza vraća osovinu kotača u početni labilni položaj izvan uzdužne ravnine simetrije naprave čime je naprava ponovno dovedena u aktivno stanje.

Naprava sa kotačem na pomičnoj osovini u dinamičkom smislu predstavlja akumulator kinetičke sraza u kinetičku energiju rotacije kotača i pouzdan transformator negativne kinetičke energije sraza u pozitivnu energiju kojom se vozilo i prepreka izvode iz međusobnog neželjenog zahvata.

U odnosu na rješenje prikazano u patentu DE1918833 naprava prema izumu ima slijedeće elemente novosti:

Os rotacije kotača u početnom položaju ne leži na uzdužnoj središnjoj ravnini simetrije vozila odnosno naprave. Pobuđivanje rotacije kotača uslijed relativnog gibanja osovine kotača okomito na uzdužnu središnju ravninu simetrije vozila dovodi do pouzdanog zakreta kotača i učinka odbijanja prepreke o vozilo ili vozila o prepreku u lijevu ili desnu stranu.

Pobuđivanje rotacije kotača moguće je riješiti i na drugi način primjenom složenijih i skupljih regulacionih, pogonskih i prijenosnih uređaja koji bi detektirali smjer rotacije uvjetovan smjerovima inercionih sila i koji bi izvodili i prenosili zakret. Kako je sraz u osnovi kratkotrajan proces razmjene visokih energija između dva tijela koja se odvija na kratkom putu to bi detektiranje parametara sraza, upravljanje procesom sraza te prijenos i pretvorba tih energija zahtjevali složene i skupe regulacione, pogonske i prijenosne uređaje čija bi zaštitna učinkovitost bila neizvjesna.

Rješenje naprave sa okretnim diskom opisano u patentu DE1918833 primjenjivo je samo kao prednji branik cestovnog motornog vozila zbog toga što bi kućište naprave trebalo tijekom sraza obavljati zakret prednjih kotača vozila.

Naprava prema izumu primjenjiva je kao prednji i kao stražnji branik motornih vozila. Njezina primjena može se proširiti na zaštitu srazovima izloženih dijelova pokretnih i nepokretnih objekata kao što su bočni dijelovi teretnih vozila, dijelovi prometnica, bridovi zgrada i sva mjesta na kojima može doći do izravnog sraza dva tijela.

Upotrebom rezervnog ili rabljenog kotača vozila ili drugog sličnog kotača u napravi u potpunosti je konstrukciono određen oktetno odbojni element naprave i dimenzionalni odnosi između njega i vozila što nije slučaj sa “metalnim okretnim diskom sa gumenim prstenom” iz patenta DE1918833.

Na temelju informacija o kinematičkim i dinamičkim svojstvima sraza koje se mogu dobiti od naprave prema izumu moguće je poboljšati zaštitne učine drugih zaštitnih sredstava u vozilu kao što su pneumatski jastuci i sigurnosni pojasevi kojima se štite putnici u vozilima.

Napravom prema izumu ostvaruje se zaštita vozila i objekata u prometu slijedećim zaštitnim učinima:

1. elastičnim opružnim djelovanjem elastomernog plašta kotača sa plinskom, tekućom, rastresitom ili krutom ispunom,

1. pouzdanim zakretom kotača na nepomičnoj osovini u lijevu ili desnu stranu kada u početku sraza na plašt kotača djeluje sila sa tangencijalnom komponentom čime se postiže odbijanje vozila o prepreku ili prepreke o vozilo,

1. pouzdanim zakretom kotača na pomičnoj osovini u lijevu i desnu stranu kada u početku sraza na plašt kotača djeluje sila sa tangencijalnom komponentom ili radijalna sila koja leži na pravcu koji prolazi kroz os kotača čime se postiže odbijanje vozila o prepreku ili prepreke o vozilo,

1. kombiniranim djelovanjem opružnog djelovanja elastomernog plašta kotača i zakreta kotača na nepomičnoj ili pomičnoj osovini,

1. pouzdanim povratom nedeformirane naprave sa kotačem na pomičnoj osovini u početno stanje prije sraza,

1. poboljšanjem zaštitnih učina pneumatskih jastuka, sigurnosnih pojaseva i drugih sigurnosnih naprava za zaštitu putnika u vozilu na temelju informacija o kinematičkim i dinamičkim svojstvima sraza dobivenim iz naprave.

Opisi slika

Slika 1 prikazuje u tlocrtu kinematsko ustrojstvo naprava sa jednim ili više kotača na jednoj pomičnoj osovini prikazanih na slikama 2, 3 i 5 i kinematsko ustrojstvo naprava sa dva ili više kotača na dvije pomične osovine prikazanih na slici 6 koje su smještene na prednjoj ili stražnjoj strani vozila.

Slika 2 prikazuje presjek A-A sa slike 1 u primjeru izvedbe naprave sa jednim kotačem na pomičnoj osovini čija se os može gibati po kružnoj putanji.

Slika 3 prikazuje presjek B-B sa slike 2.

Slika 4 prikazuje djelomični presjek A-A sa slike 1 u primjeru izvedbe naprave sa jednim kotačem na nepomičnoj osovini.

Slika 5 prikazuje presjek A-A sa slike 1 u primjeru izvedbe naprave sa dva kotača na dvije pomične osovine sa zajedničkom osi koja se može gibati po kružnoj putanji.

Slika 6 prikazuje presjek A-A sa slike 1 u primjeru izvedbe naprave sa dva kotača koji se nalaze svaki na svojoj pomičnoj osovini koje se mogu gibati nezavisno jedna od druge po kružnim putanjama iz zajedničkog početnog položaja.

Slika 7 prikazuje bokocrt osobnog automobila sa slike 8 sa napravama sa po jednim kotačem na pomičnoj osovini smještenim na prednjoj i stražnjoj strani automobila.

Slika 8 prikazuje tlocrt osobnog automobila sa slike 7 sa napravama sa po jednim kotačem na pomičnoj osovini smještenim na prednjoj i stražnjoj strani automobila.

Opisi izvedbi

Glede kinematskog ustrojstva moguće su dvije temeljne izvedbe naprava sa kotačem vozila za zaštitu motornog vozila pri srazu: naprave sa kotačima na pomičnim osovinama i naprave sa kotačima na nepomičnim osovinama.

Izvedba naprave sa jednim kotačem na pomičnoj osovini u kinematskom smislu predstavlja rješenje koje omogućava da kotač tijekom sraza izvodi gibanje složeno od rotacije kotača oko njegove osi i gibanja same osi kotača po određenoj putanji. Pri tom složenom gibanju kotača dio kinetičke energije sraza pretvara se u kinetičku energiju rotacije kotača koji rotira između vozila i prepreke i koji izvodi vozilo i prepreku iz međusobnog zahvata čime se prekida ili mijenja negativan tijek plastičnog sraza vozila i prepreke.

Naprava prikazana na slikama 2 i 3 sastoji se od rezervnog ili rabljenog tipskog kotača vozila na koje je montirana naprava ili dimenzionalno sličnog kotača drugog tipa vozila, sklopa za uležištenje kotača i nosača kojim je naprava vezana na vozilo ili drugi objekt. Njezino kinematsko ustrojstvo odgovara prikazu na desnoj polovici slike 1 sa putanjom središnje osi O u vidu kružnice Pk.

Kotač koji se koristi u napravi može biti tipski kotač koji se koristi na vozilu na pogonskoj ili gonjenoj osovini. To može biti novi nerabljeni rezervni ili rabljeni rezervni kotač samog vozila ili rabljeni kotač istog tipa vozila ili dimenzionalno sličan kotač drugog tipa vozila.

Kotač se sastoji iz vanjskog elastomernog plašta 1, ispune 2 sa uređajem za punjenje i pražnjenje 3, naplatka 4 i zaštitnog poklopca 5.

Elastomerni plašt 1 kotača može biti novi ili rabljeni tipski standardni plašt. Rabljeni plašt može imati istrošenu gazeću površinu ali treba imati sačuvanu i neoštećenu strukturu plašta.

Kada se u napravi koristi rezervni kotač samog vozila ispunu 2 čini standardna zračnica ispunjena zrakom stlačenim na propisani tlak za rezervni kotač za pojedini tip vozila.

Elastomerni plašt 1 može biti ispunjen i tvarima drugih fizikalnih i agregatnih svojstava kao što su tekuće, rastresite i krute tvari. Tekuće tvari mogu biti nezapaljiva ulja, masti i voda; rastresite tvari mogu biti pijesak, metalni i nemetalni granulati, dok krute tvari mogu biti gips, beton i druge tvari.

Punjenje elastomernog plašta 1 ispunom 2 obavlja se na način primjeren fizikalnim svojstvima ispune. Punjenje plinovitom ispunom obavlja se pomoću nepovratnog ventila 3. Punjenje plašta 1 tekućim ispunama moguće je obavljati pomoću zračnica sa modificiranim nepovratnim ventilima 3. Rastresite i krute ispune mogu se puniti u unutrašnji prostor torusa koji omeđuje plašt 1 i naplatak 4 a koji u normalnoj izvedbi ispunjava zračnica. Punjenje rastresitim i krutim ispunama moguće je obavljati kroz prošireni otvor za zračni ventil 3 na naplatku 4 koji se nakon punjenja zatvori prikladnim zatvaračem. Punjenje krutim tvarima kao što su gips i beton izvodi se ulijevanjem tih tvari dok su u žitkom stanju.

Izbor vrste tvari upotrebljene za ispunu 2 zavisi od pretpostavljenog iznosa energije sraza. Krutost ispune 2 treba biti srazmjerna masi vozila: što je masa vozila veća i krutost ispune 2 treba biti veća i obrnuto. Lakša vozila kao što su osobni automobili mogu koristiti rezervni ili rabljeni kotač sa zračnicom sa stlačenim zrakom kao ispunom, dok teža vozila kao što su kamioni mogu koristiti ispune od tekućih, rastresitih i krutih tvari.

Elastomerni plašt 1 sa ispunom 2 za vrijeme sraza prima sile sraza i prenosi ih na naplatak 4 koji ih prenosi na sklop za uležištenje kotača.

Naplatak 4 može biti tipski naplatak kotača vozila ali može biti i modificirana ojačana izvedba.

Kotač koji se sastoji od elastomernog plašta 1, ispune 2 i naplatka 4 postavlja se na disk 6 tako da se udubljena ploha 7 naplatka 4 nasloni na vodoravnu plohu diska 6 za koju se pričvrsti vijcima 8. Tipski naplatci pričvršćuju se istim tipom vijaka koji se koriste za pričvršćenje na osovine vozila.

Zaštitnim poklopcem 5 koji se koristi kao ukrasni i sigurnosni dio protiv neovlaštene demontaže kotača zatvori se vanjska površina naplatka 4. Radi neposrednog prijenosa sila sa naplatka 4 na disk 6 potrebno je da zazor Z između vanjske bočne plohe diska 6 i unutrašnje bočne plohe naplatka 4 bude što manji.

Disk 6 može biti izveden kao puni ili šuplji dio rastavljivo ili nerastavljivo vezan na vanjski prsten 9 radijalno aksijalnog ležaja. Uležištenje diska 6 na osovinu 10 može biti izvedeno pomoću kliznog ili kotrljajućeg radijalno aksijalnog ležaja pričvršćenog maticom 11 na osovinu 10. Radi prijenosa visokih iznosa radijalnih inercionih sila sraza povoljnije je rješenje uležištenja izvedeno sa kliznim radijalno aksijalnim ležajem nego sa kotrljajućim.

U izvedbi naprave sa kotačem na pomičnoj osovini cijeli kotač koji se sastoji od elastomernog plašta 1, ispune 2, naplatka 4 i zaštitnog poklopca 5 mora moći, u slučaju sraza, izvoditi složeno gibanje sastavljeno od rotacije kotača oko središnje osi O u jednom ili drugom smjeru okretanja i gibanja kotača u vodoravnoj ravnini pri kojem okomita projekcija središnje osi O na vodoravnu ravninu izvodi gibanje po nekoj putanji. Ta putanja može biti pravac Ppr, otvorena krivulja Pot kao što su parabola i hiperbola, zatvorena krivulja Pk kao što su kružnica i elipsa te druge otvorene i zatvorene pravilne ili nepravilne krivulje. Ako je putanja zatvorena krivulja kao što je to slučaj prikazan na slikama 1, 2, i 3 u kojem je putanja kružnica Pk projekcija središnje osi O na vodoravnu ravninu može izvoditi gibanje od početnog položaja Po cijeloj kružnici Pk ili drugoj zatvorenoj putanji. Ako je putanja pravac Ppr ili otvorena krivulja Pot tada projekcija središnje osi O na vodoravnu ravninu izvodi gibanje na segmentu pravca Ppr ili otvorene krivulje Pot od početnog položaja Po do krajnjeg položaja P1 odnosno P1’.

Kada se vozilo V sa napravom koje se kreće u smjeru kretanja Sk sudari sa preprekom P središnja os kotača O mora izvoditi gibanje u smjeru S prema vozilu čiji je nagib � u početnom položaju Po u odnosu na ravninu simetrije vozila RSv, odnosno ravninu simetrije naprave RSn, jednak ili veći od 0 stupnjeva a manji od 90 stupnjeva. Inerciona sila vozila Iv koja se prenosi preko nosača naprave pričvršćenog za šasiju i/ili karoseriju vozila V u smjeru ravnine simetrije naprave RSn stvara moment sile Iv puta krak sile Rk koji potiskuje os kotača O po putanji prema vozilu V. Komponenta gibanja Sb središnje osi O koja je okomita na smjer kretanja Sk izaziva kotrljanje kotača po prepreci P u smjeru ravnine simetrije naprave RSn koje se nastavlja do krajnjeg položaja P1 ili P1’ na otvorenoj putanji odnosno do prestanka gibanja osovine na mjestu uspostavljanja dinamične ravnoteže na zatvorenoj putanji. Na taj način je pobuđena rotacija kotača oko središnje osi O i predan dio energije sraza kotaču koji ju akumulira u vidu kinetičke energije rotirajućih masa kotača.

Učin odbijanja vozila V o prepreku P zavisi od mnogo čimbenika od kojih su osim iznosa razmijenjene energije sraza najutjecajniji: masa rotirjućih dijelova kotača, oblik putanje središnje osi O, položaj ravnine simetrije naprave RSn u odnosu na ravninu simetrije vozila RSv i drugi.

Početni položaj Po središnje osi O mora se nalaziti izvan ravnine simetrije naprave RSn. To se u praktičnim izvedbama naprava može ostvariti različitim vrstama elastičnih veza osovine kotača sa nepomičnim dijelovima naprave. Ravnina simetrije jedne naprave RSn može biti u ravnini simetrije vozila RSv kako je prikazano na slici 8 ili se nalaziti lijevo ili desno od ravnine simetrije vozila RSv kako je prikazano na slici 1. Udaljenost ravnine simetrije naprave RSn od ravnine simetrije vozila RSv ne treba biti velika. Kod naprava sa simetričnim otvorenim ili zatvorenim putanjama središnje osi O ta udaljenost ne treba biti veća od polovice širine putanje. Za zaštitu središnjeg dijela vozila napravom sa pomičnom osovinom ta udaljenost treba biti manja od vanjskog polumjera elastomernog plašta 1.

Oblik putanje okomite projekcije središnje osi O na vodoravnu ravninu bitno utječe na učin odvijanja procesa sraza.

Kada je putanja pravac Ppr pobuđivanje rotacije kotača odvija se na segmentu pravca od početnog položaja Po do krajnjeg položaja P1. Ukoliko na tom putu središnje osi O nije došlo do međusobnog odbijanja vozila i prepreke osovina kotača ostaje u krajnjem položaju P1 u kojem cijela naprava počinje funkcionirati kao naprava sa nepomičnom osovinom te se od tog momenta može početi odvijati proces plastičnog sraza sa svim njegovim posljedicama.

Kada je putanja otvorena krivulja Pot pobuđivanje rotacije odvija se na segmentu krivulje od početnog položaja Po do krajnjeg položaja P1’. Prvi dio otvorene putanje mora biti udubljen prema vozilu V. Najlogičnije je da je ovaj dio putanje udubljeni simetrični segment otvorene krivulje. Na putu od početnog položaja Po do točke minimuma na otvorenoj putanji treba doći do pobuđivanja rotacije kotača. Za očekivati je da će tijekom sraza središnja os O oscilirati oko točke minimuma i da će se proces elastičnog sraza i okončati oko točke minimuma. Međutim postoji teoretska mogućnost da središnja os O dođe u krajnji položaj P1’ i tu ostane te se proces elastičnog sraza okonča i počne proces plastičnog sraza.

Kada je putanja zatvorena pravilna ili nepravilna krivulja krajnji položaj središnje osi O ne postoji te se na cijeloj njezinoj duljini tijekom sraza može odvijati dinamičan proces oscilirajućeg gibanja središnje osi O.

Na dinamičnost gibanja kotača složenog od rotacije oko središnje osi O i gibanja same središnje osi O po zatvorenoj putanji ili unutar površine omeđene tom putanjom utječe i dinamičnost procesa sraza koji se odvija između prepreke P i elastomernog plašta 1. Središnja os O kotača je u neprekidnom labilnom neodređenom položaju koji mora dovesti do odbijanja vozila o prepreku ili prepreke o vozilo.

U primjeru izvedbe naprave sa jednim kotačem na pomičnoj osovini čija se središnja os O može gibati po kružnoj putanji Pk prikazanom na slici 2 i slici 3 osovina 10 nerastavljivo je spojena donjim krajem na vodoravnu kružnu ploču 12. Osovina 10 donjim krajem zavarena na kružnu ploču 12 na udaljenosti Rk od njezine središnje osi Ok može rotirati zajedno sa kružnom pločom 12. Kružna ploča 12 leži na podložnoj ploči 13 na koju je pričvršćena prstenom 14 pomoću vijaka 15 za nosač 16 naprave. Osovina 10 održava se elastičnom vezom u početnom položaju središnje osi Po. Elastična veza ostvaruje se vlačnom oprugom 17 koja preko prstena 18 održava osovinu 10 vezanu za nepomičnu konzolu 19. Ukoliko dođe do rotacije kružne ploče 12 oko osi Ok povećava se razmak između konzole 19 i središnje osi O osovine 10 te rastezanja opruge 17 u kojoj raste vlačna sila koja vraća osovinu 10 u početni položaj Po.

Opisano rješenje izvedbe naprave sa jednim kotačem na pomičnoj osovini predstavlja jedno od niza mogućih konstruktivno izvedbenih rješenja. U njemu je prikazan jedan od mnogih načina ostvarivanja gibanja osovine kotača po zadanoj putanji, održavanja osovine u početnom položaju i njezinog povrata u početni položaj.

Izvedba naprave sa dva ili više kotača na jednoj pomičnoj osovini ili dvije pomične osovine sa zajedničkom središnjom osi O prikazana na slici 5 u kinematskom smislu jednaka je opisanoj osnovnoj izvedbi naprave sa jednim kotačem. Njezino kinematsko ustrojstvo također odgovara prikazu na desnoj polovici slike 1 sa putanjom središnje osi O u vidu kružnice Pk.

Prikazana naprava sastoji se od dva ili više kotača smještenih na dvije osovine sa istom središnjom osi O. Sa donje i gornje strane nosača naprave 16 nalaze se osovine 10 sa istom središnjom osi O privarene na jednu kružnu ploču 12 koja može rotirati u nosaču 16 između dva prstena 14 pričvršćena vijcima 15 na nosač 16. Na svaku od osovina 10 može biti montiran jedan ili više kotača u paralelnim vodoravnim ravninama.

Izvedba naprave sa dva ili više kotača na dvije pomične osovine prikazana je na slici 6. Njezino kinematsko ustrojstvo odgovara cjelovitom prikazu na slici 1 sa putanjama središnjih osi O u vidu kružnica Pk. Kinematsko ustrojstvo gornjeg kotača odgovara prikazu na lijevoj polovici slike 1 a kinematsko ustrojstvo donjeg kotača odgovara prikazu na desnoj polovici slike 1. Središnje osi O obje pomične osovine u početnim položajima Po nalaze se na istom pravcu. Ovo je najbolji početni položaj u kojem kotači na obje osovine imaju najmanju vodoravnu projekciju. U slučaju istovremenog sraza sa preprekom P središnja os O gornjeg kotača giba se po lijevoj putanji Pk a središnja os O donjeg kotača po desnoj putanji Pk. Središnje osi kotača se razmiču a u kotačima se pobuđuje rotacija u suprotnim smjerovima. Stvarno odvijanje dinamičkog procesa sraza je složenije a sam proces sraza nestabilniji nego u napravi sa jednim kotačem te je veća i vjerojatnost odbijanja vozila o prepreku. Naprava se u osnovi sastoji od dvije naprave sa po jednim ili više kotača na svakoj pomičnoj osovini koje su vezane na jedan širi nosač 16.

Izvedba naprave sa jednim ili više kotača na nepomičnoj osovini predstavlja poseban pojednostavljeni slučaj opisane naprave sa kotačem na pomičnoj osovini. Kotač može izvoditi samo rotaciju u jednom ili drugom smjeru vrtnje oko okomite osi O koja se nalazi u okomitoj ravnini simetrije naprave RSn. Primjer izvedbe ove naprave prikazan je na slici 4. Donji kraj osovine 10 zavaren je neposredno na nosač 16. Naprava može imati jedan ili više kotača koji se nalaze na jednoj ili dvije osovine sa zajedničkom središnjom osi.

Ova izvedba naprave može se primjenjivati za zaštitu dijelova vozila i nepokretnih objekata na mjestima na kojima se pouzdano pojavljuju inercione sile sraza čiji smjer ne prolazi kroz središnju os O kotača. Naprave ovog ustrojstva mogu se također primjenjivati u kombinacijama sa napravama sa kotačima na pomičnim osovinama.

Opisi primjena

Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu ima višestruke mogućnosti primjene za zaštitu pokretnih i nepokretnih objekata od posljedica sraza. Opisane izvedbe naprava sa kotačima na pomičnim osovinama mogu se kombinirati sa napravama sa kotačima na nepomičnim osovinama i od njih stvarati raznovrsni odbojni sustavi. Ti se sustavi mogu primjenjivati za zaštitu srazovima izloženih dijelova pokretnih i nepokretnih objekata kao što su dijelovi cestovnih i šinskih vozila, dijelovi prometnica, bridovi zgrada i sva mjesta na kojima može doći do izravnog sraza dva tijela.

Najbolji zaštitni učin vozila pri srazovima postiže se primjenom naprava sa kotačima na pomičnim osovinama na prednjoj i/ili stražnjoj strani vozila koje su najčešće izložene srazovima. Naprave se mogu upotrebljavati samostalno ili u kombinaciji sa postojećim branicima. Na slikama 7 i 8 prikazan je način primjene naprave sa jednim kotačem na pomičnoj osovini u kombinaciji sa postojećim branicima za zaštitu središnjih dijelova prednje i stražnje strane osobnog automobila.

Naprava sa kotačem se pomoću nosača 16 pričvrsti na šasiju i/ili karoseriju automobila tako da je središnja os kotača O okomita na vodoravnu ravninu puta. Nosač 16 treba biti dimenzioniran i oblikovan tako da može prenijeti predvidive inercione sile sraza sa kotača na šasiju i/ili karoseriju vozila. U konkretnim slučajevima primjene nosač 16 može biti jednodijelno kruto tijelo ili višedjelna konstrukcija koja omogućava premještanje kotača iz položaja za zaštitu vozila u položaj za parkiranje vozila.

Okomita ravnina simetrije naprave RSn može biti u okomitoj ravnini simetrije vozila RSv. Za zaštitu središnjeg dijela vozila njihova udaljenost treba biti manja od vanjskog polumjera elastomernog plašta 1.

Cijela naprava sa kotačem može biti ugrađena u karoseriji ili isturena izvan karoserije što zavisi od raspoloživog prostora. Primjena naprave na postojećim vozilima moguća je nakon analize prihvata i raspoloživog prostora za ugradnju u prednjem i/ili stražnjem dijelu vozila dok je pri konstrukciji novih vozila potrebno predvidjeti mjesto za naprave. Pri ugradnji naprava treba voditi računa da visina središnje vodoravne ravnine simetrije kotača od puta Hn bude veća ili jednaka visini Ht najviše točke težišta T vozila od puta. U tom slučaju će inercione sile sraza stvarati moment sila koji će podizati dio vozila izložen srazu zbog čega će biti smanjena mogućnost podvlačenja vozila pod prepreku.

Primjenom naprave za zaštitu prednje i/ili stražnje strane vozila duljina vozila se povećava.

Ovaj nedostatak nije toliko porazan ako se naprava shvati kao elastični graničnik kojim se vozilo može malom brzinom osloniti na tijela u mirovanju pri čemu se kotač iz početnog položaja Po pomiče prema vozilu. Vodoravni kotač naprave ustvari je pomoćni kotač kojim se “vozi” po okomitim tijelima u mirovanju. Odmak između vozila sa napravom na prednjoj i/ili stražnjoj strani vozila i objekata uz koje se to vozilo parkira nije potreban niti je potreban oprez pri parkiranju kao pri parkiranju vozila sa klasičnim odbojnicima. Negativan učin porasta duljine vozila sa napravom poništava se smanjenjem ili potpunim nestankom odmaka između tog vozila i susjednih objekata.

Porast duljine vozila može se izbjeći konstrukcijama takvih naprava koje se mogu iz položaja aktivnog branika dovesti u položaj za parkiranje. To se može ostvariti konstrukcionim rješenjima sa zglobnim nosačem ili drugim rješenjima naprave kojima se kotač iz aktivnog vodoravnog položaja može dovesti u pasivni okomiti ili kosi položaj. Svako od takvih konstruktivnih rješenja treba uskladiti sa konstrukcijom dijela vozila na koji se postavlja naprava.

Zadovoljavajući stupanj zaštite prednje i/ili stražnje strane teretnog vozila može se postići primjenom odbojnog sustava sastavljenog od jedne naprave sa kotačima na pomičnim osovinama postavljenim u uzdužnu ravninu simetrije teretnog vozila i dvije naprave sa nepomičnim osovinama postavljenim bočno od središnje naprave.

Na temelju informacija o promjenama dimenzionalnih, kinematičkih i dinamičkih veličina tijekom sraza koje se mogu dobiti od naprave prema izumu kao što su: kut zakreta kotača, pomak pomične osovine kotača, deformacija elastomernog plašta, promjena tlaka plinske ispune, promjena iznosa inercionih sila i drugih veličina moguće je poboljšati zaštitne učine drugih zaštitnih sredstava u vozilu kao što su pneumatski jastuci i sigurnosni pojasevi kojima se štite putnici u vozilima.

Claims (8)

1. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu koja se sastoji od rezervnog ili rabljenog tipskog kotača vozila na koje je postavljena naprava ili sličnog kotača drugog tipa vozila koji se sastoji od vanjskog elastomernog plašta (1), naplatka (4) i ispune (2) kojom je ispunjena šupljina torusa koju zatvara elastomerni plašt (1) i naplatak (4), naznačena time, što je naplatak (4) plohom (7) pomoću vijaka (8) pričvršćen na vodoravnu plohu kružnog diska (6) koji je preko prstena (9) uležišten na okomitu osovinu (10) oko koje može slobodno rotirati u oba smjera rotacije i na koju je pričvršćen maticom (11) a koja je drugim krajem kruto vezana na pomičnu ploču (12) pričvršćenu na podlogu (13) pomoću dijela (14) vijcima (15) za nosač (16) preko kojeg se naprava pričvršćuje na šasiju i/ili karoseriju vozila (V) i što se pomična ploča (12) pri srazu elastomernog plašta (1) sa preprekom (P) može gibati u vodoravnoj ravnini tako da se okomita projekcija središnje osi (O) kotača na vodoravnu ravninu giba po putanji koja je segment pravca (Ppr), ili segment pravilne ili nepravilne otvorene krivulje (Pot), ili pravilna ili nepravilna zatvorena krivulja (Pk) ili unaprijed nedefinirana putanja unutar površine omeđene pravilnom ili nepravilnom zatvorenom krivuljom iz početnog položaja (Po) koji se nalazi izvan okomite uzdužne ravnine simetrije naprave (RSn) na udaljenosti (Rk) u kojem se održava prije i poslije sraza pomoću elastične veze (17) sa nepomičnim dijelovima naprave (14) u smjeru (S) prema vozilu (V) čiji je nagib (�� u odnosu na okomitu uzdužnu ravninu simetrije naprave (RSn) jednak ili veći od 0 stupnjeva a manji od 90 stupnjeva.

2. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu prema patentnom zahtjevu 1, naznačena time, što ima jednu okomitu osovinu (10) na kojoj se nalazi jedan ili više kotača i koja je jednim krajem nepomično vezana na nosač (16) ili što ima dvije okomite osovine (10) sa po jednim ili više kotača na svakoj od okomitih osovina (10) koje imaju zajedničku središnju os (O) i koje su jednim krajem nepomično vezane na suprotne strane nosača (16) preko kojeg se naprava pričvršćuje na šasiju i/ili karoseriju vozila (V).

3. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu prema patentnom zahtjevu 1, naznačena time, što ima jednu okomitu osovinu (10) na kojoj se nalaze dva ili više kotača i koja je jednim krajem kruto vezana na pomičnu ploču (12) pričvršćenu na podlogu (13) pomoću dijela (14) vijcima (15) za nosač (16) preko kojeg se naprava pričvršćuje na šasiju i/ili karoseriju vozila (V) ili što ima dvije okomite osovine (10) sa po jednim ili više kotača na svakoj od okomitih osovina (10) koje imaju zajedničku središnju os (O) i koje su jednim krajem kruto vezane na suprotne strane zajedničke pomične ploče (12) pričvršćene pomoću dva dijela (14) vijcima (15) za nosač (16) preko kojeg se naprava pričvršćuje na šasiju i/ili karoseriju vozila (V).

4. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu prema patentnom zahtjevu 1, naznačena time, što ima dvije okomite osovine (10) sa po jednim ili više kotača na svakoj od okomitih osovina (10) koje su jednim krajem kruto vezane na pomične ploče (12) pričvršćene na podloge (13) pomoću dijelova (14) vijcima (15) na suprotne strane nosača (16) preko kojeg se naprava pričvršćuje na šasiju i/ili karoseriju vozila (V) tako da se središnje osi (O) obje okomite osovine (10) u početnim položajima (Po) nalaze se na istom okomitom pravcu ili u njegovoj neposrednoj blizini.

5. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu prema patentnim zahtjevima 1 do 4, naznačena time, što su dvije ili više istovrsnih i/ili raznovrsnih naprava složene u jedan odbojni sustav prednje i/ili stražnje strane vozila ili što se jedna ili više istovrsnih i/ili raznovrsnih naprava koriste samostalno ili u kombinaciji sa postojećim branicima za zaštitu središnjih dijelova prednje i/ili stražnje strane vozila.

6. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu prema patentnim zahtjevima 1 do 4, naznačena time, što se koristi za zaštitu drugih pokretnih i nepokretnih objekata pri srazu.

7. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu prema patentnim zahtjevima 1 do 4, naznačena time, što se ispuna (2) sastoji od tipske zračnice kotača napunjene stlačenim zrakom, ili od elastomernog spremnika napunjenog nezapaljivom tekućom tvari, ili od nezapaljive rastresite tvari ili od nezapaljive krute tvari koja se uvodi u unutrašnji prostor torusa koji omeđuje elastomerni plašt (1) i naplatak (4) pomoću uređaja za punjenje i pražnjenje (3) i što je krutost ispune (2) srazmjerna masi vozila (V).

8. Naprava sa kotačem vozila za zaštitu vozila pri srazu prema patentnim zahtjevima 1 do 5, naznačena time, što se promjene dimenzija sastavnih dijelova naprave, i/ili promjene kinematičkih veličina i/ili promjene dinamičkih veličina nastale za vrijeme trajanja sraza vozila (V) sa preprekom (P) koriste kao ulazni podaci za aktiviranje naprava za zaštitu putnika u vozilu kao što su zračni jastuci i/ili sigurnosni pojasevi.